Premijer Spajić i njegova Vlada imaju obavezu da povećaju zarade zaposlenima u prosvjeti, upravi, pravosuđu i zdravstvu i više ne mogu bježati od toga, kazao je poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
On je istakao da to nije pitanje volje Milojka Spajića, već ispunjenje obaveze za povećanje zarada zaposlenima koje je omogućila Vlada Dritana Abazovića potpisivanjem Granskih kolektivnih ugovora.
Podsjetio je i da je 43. Vlada na taj način povećala zarade zaposlenima u prosvjeti, upravi i pravosuđu za 20 do 30 odsto, a da je takođe ugovorima jasno predviđeno povećanje u 2024. i 2025. godini za još po 10 odsto.
„Ako Spajić i Vlada nastave da varaju zaposlene, natjeraju ih na štrajk i da opet na ulici moraju tražiti svoja prava, neće to biti samo Spajićev poraz, već poraz države Crne Gore, a to je nešto što ne smijemo dozvoliti“, zaključio je Konatar.
Službenik Uprave policije D.L. (54) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.
Kako se sumnja, krivično djelo je počinio 14. januara u svom stanu.
„Policijski službenici su postupili po prijavi i preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem i lišili slobode D.L. zbog gore navedenog krivičnog djela, koje je, kako se sumnja, izvršio 14. januara u svom stanu“, piše u saopštenju Uprave policije.
Finansijski izvještaj Elektroprivrede Crne Gore za prošlu godinu biće najbolji u istoriji, poručuje predsjednik odbora direktora EPCG Milutin Đukanović. On je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ kazao da je izuzetno zadovoljan saradnjom sa novom Vladom. Istakao je da su u toj kompaniji povukli dobre poslovne poteze koji su omogućili suficit elektricne energije, te da ne planiraju povećanje cijene struje.
Milutin Đukanović (Foto: RTCG)
„Čitava dobit EPCG čće se kretati oko 70,80 miliona eura. Da ne bude zabune, postoji jedna sporna faktura od 10 miliona eura, da li će to otići na teret CEDIS-a ili će biti prihod EPCG, to ćemo da vidimo, ali kretaće se 70-80 miliona eura dobit”, kazao je on.
Istakao je da je došlo do uvećanja imovine. Smatra da su trgovinom električnom energjom poslovali dobro.
“Mislim da smo jedina Elektroprivreda u region I šire koja nije povećavala cijenu električne energije”, rekao je Đukanović.
Plan EPCG je da u 2020. godini napravi mreko 80 megavata solarnih elektrana.
“Uočili smo sve problem koje imamo, ali do zastoja TE Pljevlja zbog rekonstrukcije moramo da uradimo najmanje 100 megavati solarnih elektrana”, kazao je on.
Poručio je da će svi monteri koji su ostali bez posla veoma brzo biti ponovo angažovani I da će se ponovo vratiti na svoja radna mjesta. Upozorio je da u Njemačkoj monteri imaju plate oko pet hiljada eura, te da ih treba čuvati „kao suvo zlato“.
Istakao je da i u 2024. očekuje dobar poslovni rezultat.
“Imamo izuzetnu saradnju sa novom Vladom. Gotovo na dnevnom nivou komuniciramo. Gospodin Mujović ima dobre reference i zadovoljni smo što je došao na tu poziciju” , stakao je Đukanović.
On je naglasio da ne planiraju povećanje cijene električne energije.
“Mi trenutno ne razmišljamo o povećanju cijene električne energije, mada građani treba da znaju da je Elektroprivreda opterećena značajnim troškovima. Mi moramo na godišnjem nivou preko 40 miliona eura da izdvajamo tim povlaštenim proizvođačima. Takođe, CGES-u plaććamo G komponentu“, kazao je on.
Ističe da je system javnih nabavki veliki problem i očekuje od pravnika i CEDIS-a i Elektroprivrede da naprave predloge izmjena Zakona o javnim nabavkama da se te procedure pojednostavljuju.
Moguće da cijena električne energije u 2025. godini, pogotovo u tim ljetnjim periodu, bude jeftina.
“Zbog čega? Još jeftinija nego danas, jer je ekspanzija izgradnje solarnih elektrana u Evropi. Evo, malo da sačekamo da vidimo našu spremnost, i da vidimo otprilike kretanje na tržištu, bićemo odgovorni i taj posao ćemo na odgovoran način uraditi”, istakao je Đukanović.
Zaključio je da je broj redovnih platiša povećan sa 190.000 na 240.000
Policija je uhapsila turskog državljanina C.A. (61) za kojim je raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol-a Ankara zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje smrti i povrede usljed nehata, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako navode, akciju su sproveli službenici Sektora za borbu protiv kriminala su u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica.
“U zakonskom roku sproveden je nadležnom sudiji za istragu na dalje postupanje. Slijedi komunikacija između nadležnih pravosudnih organa Crne Gore i Republike Turske”, zaključeno je u saopštenju.
U Nikšiću je uhapšen G.G. (49) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,10 g/kg, objavila je Uprava policije na Twitteru.
Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost.
🚨U #NK je @PolicijaCG lišila slobode vozača G.G. (49) koji je upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,10 g/kg. Uz prekršajnu prijavu priveden je sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. pic.twitter.com/pPkk1xB5Nd
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila
U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno mokrim i klizavim putevima, a u višim predjelima moguća je poledica, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili na povećanu opasnost od odrona na djelovima puteva koji prolaze kroz usjeke.
Iz AMSCG su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira da li postoje zimski uslovi.
“Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima“, kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini gume je četiri milimetra.
Iz AMSCG su rekli da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila.
Na magistralnom putu, na dijelu puta Nikšić-Kuside, zbog radova saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Naputu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova saobraćaj je preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Plužine – Nikšić – Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje – Nikšić, saobraćaj je zbog radova obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Za deset godina trošak državnog budžeta za ugovore o djelu je sa 5,7 miliona porastao na skoro 21 milion eura. Iz Instituta alternativa poručuju da su toj oblasti potrebne korjenite reforme, jer upravo ugovori o djelu otvaraju prostor za zloupotrebe i partijska zapošljavanja.
Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić kaže da budžetska stavka – ugovori o djelu – bilježi iz godine u godinu stabilan rast, dok je za ovu godinu država planirala da za te svrhe potroši gotovo 21 milion, što je za petinu više nego prošle, ili duplo više nego 2021. godine.
“Sam iznos nije toliko važan, u ovoj oblasti postoje hronični problemi koje treba rješavati”, poručio je Sošić.
A ugovor o djelu je forma ugovornog odnosa u situaciji kada naručilac posla ima potrebu za određenim fizičkim ili intelektualnim radom koji ne spada u segment djelatnosti za koje je registrovan.
Kroz ugovor o djelu mogu biti angažovani nezaposleni, stranci, zaposleni kao i penzioneri, uz različit obračun poreza za te kategorije.
Sošić navodi da istraživanja Instituta alternativa i izvještaji DRI govore da se ugovori o djelu sklapaju bez adekvatnog planiranja potrebe za angažovanjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, bez procedura za postupak angažovanja, bez evidencije ugovora, kao i bez transparentnosti postupka.
Marko Sošić/ Foto: Screenprint TVCG
On naglašava da njihove analize pokazuju i da se ugovori o djelu u javnoj upravi sklapaju bez jedinstvene politike u pogledu visine honorara i uz značajne razlike za isplatu za isti posao u raznim organima.
“Iznos ugovora se u toku trajanja mijenja aneksima bez obrazloženja zašto je odjednom došlo do povećanja”, navodi Sošić.
Upozorava i da često nema nadzora izvršenih poslova, kao ni izvještavanja.
“Većina ugovora zaključivana su za poslove koji su u osnovnoj nadležnosti organa i gdje su već sistematizovana radna mjesta i gdje su lica angažovana na ovaj način, mimo konkursa i mimo zakona o državnim službenicima i namještenicima, imala pristup podacima organa vršeći na primjer poslove u direktoratu za plaćanja”, poručio je Sošić.
Kako ističe uz sve te nedostatke, u oblasti koja je posebno sklona zloupotrebama i partijskom zapošljavanju, sasvim je svejedno koliko je Vlada u ovom trenutku planirala sredstava za ugovore o djelu, ukoliko ne dođe do korijenitih reformi.
“Mi smo predložili, a skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet treba da razmotri izvještaj DRI o ovoj temi iz septembra 2023. koji im je dostavljen i date preporuke, da nametne obavezu izvještavanja Vladi, da prati kako se ova oblast reformiše i poziva na odgovornost one koji to ne čine”, zaključio je Sošić.
Od danas promjena vremena – očekuju se padavine, biće kiše, a na sjeveru moguć snijeg i susnježica.
U noći na utorak kiša će u višim, a i u nekim nižim predjelima, preći u susnježicu i snijeg. Znatno manje kiše u Polimlju i Pljevaljskoj kotlini, uz duža razdoblja suvog vremena. Vjetar umjeren do jak, južni. Temperatura do osam stepeni.
Na jugu, pretežno oblačno sa čestom kišom. U drugom dijelu dana više kiše. Naročito u večernjim satima očekuje se jača kiša i obilniji pljuskovi.
Vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, južni. Temperatura do 14 stepeni.
More umjereno, u drugom dijelu dana i jače talasasto. Jugo umjeren do jak, na udare i veoma jak, do 25 čvorova. Temperatura mora oko 14°C.
Narednih dana, na sjeveru, u utorak smjenjivanje oblaka i sunca, moguće su veoma slabe padavine, u višim predjelima snijeg, u nižim kiša i susnježica, uglavnom prijepodne.
Vjetar umjeren, na planinama pojačan sjeverni i sjeveroistočni.
U srijedu promjenljivo sa mjestimičnom slabom kišom. Od jutra vjetar ponovo okreće na južni i naglo jača. Temperatura u utorak u naglom, kratkotrajnom padu, u srijedu ponovo u porastu.
Na jugu, u utorak promjenljivo, samo ponegdje moguća slaba kiša, uglavnom ujutru. Vjetar će tokom dana nakratko okrenuti na buru i biće umjerena do jaka, već ka kraju dana u slabljenju.
U srijedu promjenljivo, u večernjim satima kiša. Ponovo jak, na udare i veoma jak jugo. Temperatura u srijedu u blagom porastu.
Do erupcije je došlo jutros na jugozapadu Islanda, blizu grada Grindavika, na čijem poluostrvu Rejkjanes je od 2021. godine bilo pet erupcija vulkana.
Stanovništvo Grindavika, oko 4.000 ljudi, prethodno je evakuisano zbog značajne seizmičke aktivnosti i magme, a civilna odbrana je podigla stepen opasnosti u tom području na vanredni.
U blizini Grindavika se nalazi i turistička atrakcija, geotermalna banja Plava laguna, gde je takođe evakuisan hotel.
Poslednja erupcija na poluostrvu Rejkjanes počela je 18. decembra prošle godine u vulkanskom sistemu Svartsengi, posle kompletne evakuacije Grindavika i zatvaranja Plave lagune.
Rukometaši Crne Gore poraženi su od Islanda 31:30 u drugom kolu grupe C, čime su definitivno izgubili sve šanse za plasman u glavnu rundu Evropskog šampionata.
“Lavovi” su baš kao i protiv Mađarske na premijeri, imali priliku da izvuku makar remi, ali ni ovoga puta nisu iskoristili posljednji šut.
Borozan je preuzeo odgovornost pet sekundi prije kraja, ali je Gustafson uspio da odbrani…
Puno bolje su izabranici Vlada Šole odigrali nego što je to bio slučaj protiv Mađara, pritom zbog povrede hrvatski stručnjak na klupi “lavova” nije mogao da računa na povrijeđenog Dragaševića.
Iako je Island sredinom prvog dijela poveo 10:5, naš nacionalni tim nije ni pomislio na predaju. Zaigrali su hrabro Vuko Borozan i drugovi, stizali su pogoci sa svih pozicija, a u finišu je Crna Gora imala i gol prednosti.
Ipak, Island je uspio da preokrene, a potom i “preživi” udarac Borozana…
Crna Gora će u posljednjem kolu odmjeriti snage sa Srbijom.