U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno mokrim i klizavim putevima, a u višim predjelima ima i poledice, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da je po kotlinama smanjena vidljivost, a da je na djelovima puteva koji prolaze kroz usjeke povećana opasnost od odrona.
Iz AMSCG su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira da li postoje zimski uslovi.
“Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima“, kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini gume je četiri milimetra.
Iz AMSCG su rekli da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, zbog radova saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu Plužine – Nikšić – Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje – Nikšić, saobraćaj je zbog radova obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Partija Alternativa Crna Gora formiraće radnu grupu koja će u saradni sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom da radi na razotkrivanju “falsifikatora” znanja, rekao je u izjavi za Portal RTCG Nikola Bezmarević iz te partije. Kazao je da im je plan da uspostave saradnju i sa evropskim javnim tužiocem, kako bi im pomogli u rješavanju ovog važnog problema.
Da je region već počeo da se bavi provjerama, pokazuje informacija juče objavljena u medijima, da Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) izuzima dokumentaciju sa više privatnih univerziteta u Mostaru, na jugu Bosne i Hercegovine, zbog navodnih nezakonitosti sa izdavanjima diploma. Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, saopšteno je da je riječ o nastavku akcije kodnog naziva „Klaster“, usmjerenoj ka otkrivanju i procesuiranju navodnog nezakonitog izdavanja diploma na više privatnih fakulteta u BiH.
U ovoj akciji je od sredine februara prošle godine uhapšeno 11 osoba osumnjičenih za trgovinu univerzitetskim diplomama, među kojima su rektori, dekani i profesori na nekoliko privatnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.
Prva javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori iznosi godinu dana uslovne kazne i 30 eura sudskih troškova. Presudu je donio Osnovni sud u Podgorici 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N.M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Portalu RTCG su saopštili da su prošle godine podnijeli 29 krivičnih prijava zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma visokog obrazovanja, a 2024. godine su podnijeli dvije krivične prijave zbog sumnje u falsifikat inostranih diploma srednjeg obrazovanja.
Nikola Bezmarević (Foto: Privatna arhiva )
Bezmarević navodi da su lažne diplome trenutno jedan od najvećih problema u državi. Podsjeća da je Alternativa uradila istraživanje, te da je rezultat poražavajući – u Crnoj Gori ima više od 25.000 lažnih diploma, mahom u javnom sektoru, što je srazmjerno broju stanovnika alarmantan podatak.
“Ova tema u posljednje vrijeme konačno je dobila na značaju, izvršen je jak medijski pritisak po ovom pitanju. Alternativa Crna Gora pokrenula je temu lažnih diploma, i nekoliko godina se aktivno zalažemo za sveobuhvatnu istragu, a u našoj bazi imamo 700 lažnih diploma. Na inicijativu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva zdravlja, obavili smo dva važna sastanka gdje smo dobili čvrsta uvjerenja da ćemo sarađivati, te da će saradnja početi u narednih tridesetak dana“, najavio je Bezmarević.
Aktivnu i odlučnu podršku u ovom trenutku ta organizacija ima od predsjednika Jakova Milatovića, kao i njegovog savjetnika Aleksandra Stijovića.
„Imamo u planu formiranje radne grupe za istragu lažnih diploma u saradnji sa organizacijama iz država regiona. Ostvarili smo komunikaciju sa nadležnim organima Srbije i BiH, tako da će ova tema imati regionalni značaj. Takođe, naredni korak biće uspostavljanje komunikacije sa evropskim javnim tužiocem, kako bi nam pružili dodatnu pomoć i informacije”, poručio je Bezmarević za Portal RTCG.
Kaže da uprkos opstrukcijama “od strane određenih ljudi”, čvrsto su pri stavu da istraga lažnih diploma neće stati.
Profesorica na Univerzitetu Crne Gore Branka Bošnjak oglašavala se ovim povodom nekoliko puta navodeći da već duže vremena upozorava na to da u našem Ministarstvu prosvjete olako nostrifikuju kupljene diplome, te da se godišnje više od 5.000 diploma podnese na nostrifikaciju što je nerealna brojka. Ona tvrdi da ovakvih, lažnih diploma ima i u vrhu Vlade.
“Ovakvih sumnjivo stečenih diploma imamo nažalost i u poslaničkim klupama, u vrhu Vlade, najznačajnijim državnim preduzećima, ali očigledan je izostanak političke volje da se ovome stane na kraj, jer ovakvih „mangupa“ ima u redovima svih partija, tako da se vrlo svjesno obesmišljava znanje”, kazala je ranije Bošnjak.
Alternativa je prije tri godine podnijela prijavu protiv 54 medicinska radnika iz Pljevalja za koje sumnjaju da rade s lažnom diplomom iz Tutina ili Prijepolja.
Međutim, kako navode, tužilaštvo ih nije kontaktiralo tim povodom.
Prema njihovim podacima falsifikovanih diploma najviše ima u zdravstvu, prosveti i policiji.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da provjeravaju diplome za 103 zaposlena službenika tog resora. Navode da su im stigle 73 prijave, koje su im pomogle da evidentiraju sumnjive obrazovne ustanove.
Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Dragan Bojović kazao je krajem prošle godine da će taj resor intezivirati aktivnosti na provjeri lažnih diploma u okvirima svojih nadležnosti, ali za efektno rješavanje ovog problema, kako je ocijenio, neophopdna je međuresorna saradnja.
Sa druge strane, Zarija Pavićević iz Alternative vjeruje da su interne istrage lažnih diploma osuđene na propast, i rješenje problema vidi u izmjeni Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija.
„Član 7 koji jasno kaže da jednom nostrifikovana diploma ne podliježe daljoj provjeri. Znači to bi trebalo da bude prvi korak koji bi sistem trebao da napravi“, smatra Pavićević.
On je prije dva dana bio na sastanku kod ministarke prosvjete Anđele Jakšić Stojanović kako bi razgovarali o ovom problemu. Razgovarao je i sa ministrom zdravlja Vojislavom Šimunom.
Za povećanje zarada zaposlenima u prosvjeti, državnoj upravi i zdravstvu država bi trebalo da izdvoji ukupno 46,3 miliona eura, pokazuju projekcije sindikata. Ukoliko država ne ispuni njihove zahtjeve štrajk zaposlenih u školama, bolnicama i domovima zdravlja, ali i protest radnika u državnoj upravi mogla bi da bude slika iz Crne Gore krajem ovog mjeseca, piše TVCG.
Povećanje plata 10 odsto, shodno Granskom kolektivnom ugovoru, za više od 14 hiljada zaposlenih u prosvjeti, po računici Sindikata prosvjete, državu bi koštalo 18 miliona eura.
Prosvjetari tvrde da im je prosječna plata oko 800 eura, uključujući i univerzitetske profesore, a traženo povećanje bi im uvećalo zarade 70 do 80 eura.
Ukoliko se država ogluši o njihove zahtjeve, zaprijetili su štrajkom i tužbama.
Osim prosvjetnih radnika, i medicinske sestre, tehničari i nemedicinsko osoblje u zdravstvu traže 17 odsto veće zarade, ali i povećanje drugih stavki, poput dežurstava i noćnog rada. To bi državu koštalo, kako predviđaju u Samostalnom sindikatu zdravstva, između 10 i 12 miliona eura.
O tim zahtjevima Sindikat će razgovarati danas sa predstavnicima Ministarstava finansija i zdravstva.
A 10 odsto veće zarade traži i Sindikat uprave i pravosuđa koji zastupa nešto više od 16.000 radnika u državnoj upravi.
Izračunali su da bi država za to uvećanje trebalo da izdvoji 16 miliona 300 hiljada eura. Ni ovaj Sindikat neće sjedjeti skrštenih ruku ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi.
“Do 19. januara dajemo rok Vladi da konačno sjedne i potpišemo izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora ako ne bude do 19. bilo kakvog dogovora odnosno potpisa mi smo već donijeli odluku da organizujemo kao prvi korak radikalnih aktivnosti protest ispred vlade 1. februara u 11 časova”, kazao je Nenad Rakočević iz Sindikata uprave i pravosuđa.
Kada se podvuče crta, svi zahtjevi sindikata za povećanje zarada državu bi ukupno koštali 46 miliona 300 hiljada eura.
Iz Ministarstva finansija, tokom rasprave o budžetu za ovu godinu, rekli su da u državnoj kasi nema novca za povećanje zarada.
Vlada je prošle sedmice objavila spisak najviših zarada u javnom sektoru, prema kojem 60 zaposlenih u pravosuđu i zdravstvu ima plate veće od 3.000 eura, što je skoro duplo više od zarade premijera.
Na sjeveru Crne Gore jutros moguć slab snijeg ili susnježica. Tokom dana promjenljivo i uglavnom suvo. Vjetar slab, ponegdje umjeren, sjeverni. Temperatura do 7°C. Na jugu ujutru moguća kiša, tokom dana promjenljivo. Uveče novo naoblačenje, pa će u kasnim večernjim satima biti kiše. Sjeverni vjetar, slab do umjeren. Samo na području Ulcinja pojačan, uglavnom ujutru. Temperatura do 14°C.
More, malo do umjereno talasasto. Bura slaba do umjerena, samo na krajnjem jugoistoku jaka, i do 25 čvorova. Temperatura mora 13°C.
Narednih dana – na sjeveru u srijedu i četvrtak kišovito. Znatno manje kiše po kotlinama na krajnjem sjeveru i sjevroistoku. Oba dana vjetar umjeren do jak, na udare i veoma jak, južni. U četvrtak u drugom dijelu dana u postepenom slabljenju. Očekuje se i porast temperature.
Na jugu, u srijedu kišovito uz jak jugo. U noći na četvrtak pljuskovi i obilnije padavine. U četvrtak nestabilno, mjestimično jaka kiša i pljuskovi uz grmljavinu. Jak južni vjetar krajem dana postepeno će oslabiti. Temperatura u daljem, blagom porastu.
Košarkaši Partizana pobijedili su večeras u gostima Cibonu sa 87:74, u meču 16. kola regionalne ABA lige.
Najefikasniji kod Partizana bili su Bruno Kaboklo sa 18 i Danilo Anđušić sa 17 poena, a pratili su ih Ognjen Jaramaz, Balša Koprivica i Zek Ledej sa po 10 poena.
Kod Cibone bolji od ostalih bili su Aleksandar Aranitović sa 17 i Krešimir Radovčić sa 16 poena.
Partizan je drugi na tabeli sa 12 pobjeda i četiri poraza, i ima dva poraza više od prvoplasirane Crvene zvezde.
Cibona je na 11. mjestu sa šest pobjeda i 10 poraza.
U narednom kolu, Partizan će dočekati Megu, dok će Cibona ugostiti Budućnost.
Dežurna sutkinja prekršajnog Odjeljenja u Baru proglasila je krivim i osudila na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana V.H. (56) iz Bara. On je sankcionisan jer je u postupku utvrđeno da je prethodne večeri upravljao pod dejstvom opojnih droga.
“Osim kazne, izrečena mu je i zabrana upravljanaj vozilima u trajanju od 4 mjeseca, kao i 4 kaznena boda”, navodi Marko Đukanović predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Ističe da zabrinjava činjenica da je u protekla dva dana samo u Baru čak osam vozača sankcionisano sa ukupno 120 dana zatvora zbog vožnje pod opijatima, pa se apeluje na sve učesnike u saobraćaju da ne sijedaju za upravljač vozila ukoliko psihofizički nijesu sposobni za upravljanje, te da u takvim situacijama koriste druge vidove prevoza, čuvajući printom svoju, kao i bezbjednost ostalih učesnika u saobraćaju .
Ministarstvo pravde planira izmjene člana 179 Zakonika o krivičnom postupku koje će eliminisati oslobađanje optuženih nakon tri godine bez prvostepene presude, saopšto je ministar Andrej Milović.
Državni tužilac Višeg tužilaštva u Bijelom Polju, nakon saslušanja odredio je zadržavanje od 72 časa osumnjičenom D.L. iz Šavnika, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje na štetu djeteta, saopšteno je za TVCG iz bjelopoljskog Višeg državnog tužilaštva. Za TVCG njegov advokata kazao je da je D.L. negirao izvršenje krivičnog djela, ali je u daljem postupku odlučio da se brani ćutanjem.
Podsjetimo, službenik Uprave polciije D.L. (54) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje nad 13-godišnjom djevojčicom.
Kako se sumnja, krivično djelo je počinio 14. januara u svom stanu.
„Policijski službenici su postupili po prijavi i preduzeli aktivnosti iz svoje nadležnosti u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem i lišili slobode D.L. zbog gore navedenog krivičnog djela, koje je, kako se sumnja, izvršio 14. januara u svom stanu“, piše u saopštenju Uprave polcije.
Predsjednik GP URA i bivši premijer Dritan Abazović izjavio je da je on uništio crnogorsku mafijašku opciju.
“Ja sam uništio crnogorsku mafijašku opciju, a crnogorska patriotska opcija leži u nama i svim ljudima koji žele dobro našoj državi bez ikakvog ličnog ili finansijskog interesa” napisao je Abazović na mreži X.
.@DritanAbazovic: Ja sam uništio crnogorsku mafijašku opciju, a crnogorska patriotska opcija leži u nama i svim ljudima koji žele dobro našoj državi bez ikakvog ličnog ili finansijskog interesa.🇲🇪 pic.twitter.com/yANlaW5UU3
Opština Kotor do sada nije dostavljala predlog programa koji uključuje navedeno obilježje, kao ni program njegovog podizanja, kažu u Ministarstvu kulture
U slučaju postavljanja spomen-obilježja u Morinju došlo je do zaobilaženja procedura, jer je teško povjerovati da raniji ministri vanjskih poslova i ministar odbrane (Ranko Krivokapić i Raško Konjević) sa dugim iskustvom u državnoj upravi nisu bili upoznati sa obavezama i procedurama koje zakon propisuje, naveli su u odgovorima „Danu“ iz Ministarstva kulture i medija.
Iz Vlade nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ da li će se ukloniti sporna ploča u Morinju, nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović rekao da o tome odluku može donijeti samo izvršna vlast. Iz Vlade su nas uputili na resor kulture gdje nijesu konkretno odgovorili na ovo pitanje.
– Spomen-obilježja u Crnoj Gori podižu se u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima. Zakon je definisao da se spomen-obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio, a istaknutoj ličnosti ne može se podići prije isteka roka od 20 godina od dana kada je lice umrlo (član 9 st. 1 i 2), kao i u kojim slučajevima nije dozvoljeno podizati spomen-obilježje (član 10),objašnjavaju u Ministarstvu kulture.
Dalje navode da je odredbama člana 12 i 13 citiranog propisa definisano da se predlog programa dostavlja nadležnom organu radi davanja saglasnosti u odnosu na vrijednosti iz člana 11, stav 1, tačka 1 za koje se planira podizanje spomen-obilježja i na razloge za izmjenu, doradu, izmještanje, zamjenu ili uklanjanje spomen-obilježja, a nadležni organ dužan je da razmotri predlog programa i da donese rješenje najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga programa.
– Te isti može zatražiti da se predlog programa dopuni u skladu sa članom 11, a ako nadležni organ u navedenom roku ne donese rješenje, smatra se da postoji saglasnost na predlog programa. Skupština opštine može donijeti program samo u okviru date saglasnosti nadležnog organa. Skupština opštine dužna je da dostavi nadležnom organu program najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja.
Nadalje, spomen-obilježje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta može podići Crna Gora, opština, mjesna zajednica, vjerska zajednica i drugo pravno lice, strana država ili međunarodna organizacija, dok se spomen-obilježje davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeću može podići osnivač ovih pravnih lica, a davanjem naziva naselju ili javnom objektu može podići opština (član 14).
Spomen-obilježje se, kako je propisano članom 15 zakona, podiže na mjestu gdje se značajni događaj zbio, u mjestu gdje je istaknuta ličnost rođena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje cilja koji se podizanjem spomen-obilježja želi ostvariti, te izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta podiže se na vidnom i pristupačnom mjestu.
Skupština opštine, saglasno članu 16, stav 1 zakona, u skladu sa programom, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obilježja.
Pored navedenog, zakonom (član 19) precizirano je da ako se spomen-obilježje postavlja na objektu ili ako se gradi na zemljištu koje pripada objektu, za podizanje spomen-obilježja potrebna je saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta.
Organi lokalne uprave nadležni za poslove kulture i građevinarstva dužni su da spriječe bespravno podizanje spomen-obilježja, a inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Uprava za inspekcijske poslove, navode u odgovorima iz ovog vladinog resora.
Procedura kompleksna
U Ministarstvu kulture objašnjavaju da je procedura podizanja spomen-obilježja prilično kompleksna, s obzirom na to da zakon propisuje da Skupština opštine usvaja program i odluku o podizanju spomen-obilježja, na koje ministarstvo daje saglasnost, a u slučajevima predviđenim zakonom potrebna je i saglasnost Vlade.
– Upravo ovo obezbjeđuje da se otkloni svaka mogućnost da podizanje nekog spomen-obilježja bude sporno sa istorijskog, faktografskog, političkog ili bilo kojeg drugog aspekta i da ono što ostane iza nas postane predmetom sporenja ili nedoumica, zaključuju u ovom vladinom resoru.
Dodaju da je Ministarstvo kulture i medija, neposrednom provjerom u službenoj evidenciji, utvrdilo da od strane predsjednika Opštine Kotor do sada tom organu nije dostavljan predlog programa koji uključuje navedeno obilježje, kao ni program podizanja spomen-obilježja, a nakon usvajanja istog od Skupštine opštine Kotor.
– U slučaju hipotetičkog prihvatanja predloga od strane ovog ministarstva, isti bi se razmatrao na sjednici Vlade, jer od događaja nije prošlo 50 godina kao što je to nedavno bio slučaj sa Predlogom za davanje saglasnosti Opštini Bar za podizanje spomen-obilježja žrtvama zemljotresa iz 1979. godine, prije isteka zakonskog roka koji je ovo ministarstvo dostavilo Vladi na razmatranje i usvajanje, navode u ministarstvu.
Nikola Bezmarević (Foto: Privatna arhiva )
