On bi tu poziciju pokrio u ime Pokreta Evropa sad kome je, prema nezvaničnim informacijama, u vladajućoj većini pripalo ovo mjesto, kao i mjesto izvršnog direktora IRF-a
Ekonomski analitičar Predrag Drecun trebalo bi da bude izabran za predsjednika Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda (IRF), saznaju Vijesti iz više izvora.
On bi tu poziciju pokrio u ime Pokreta Evropa sad kome je, prema nezvaničnim informacijama, u vladajućoj većini pripalo ovo mjesto, kao i mjesto izvršnog direktora IRF-a.
Drecun je nekadasnji visoki funkcioner Narodne stranke i bivši crnogorski ministar rada i socijalnog staranja u nekadašnjim vladama premijera Filipa Vujanovića. On je pokrivao i poziciju člana Upravnog odbora za nerazvijena područja u ime Crne Gore u nekadašnjoj državi SRJ, kao i mjesto potpredsjednika Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG).
Drecun je bio i glavni izvršni direktor Prve banke koju kontroliše Aco Đukanović, brat doskorašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića. Pokrivao je i mjesto glavnog izvršnog direktora Universal capital banke, kojom gazduje biznismen sa crnogorskim pasošem Petros Statis.
Jedan je od ekonomskih analitiča koji je podržao program Evropa sad 1, koji je uključio ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranja, uvođenja neoporezivog dijela zarade do 700 EUR i minimalca na 450 EUR.
Skupština IRF-a raspisala je 12. januara javni poziv za članove Odbora direktora koji je bio otvoren sedam dana, odnosno do 19. januara.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva je saopšteno, a kako je CdM ranije javio, da će danas u devet časova u zgradi EPCG u Nikšiću biti otvorene prijave na javni poziv za izdavanje u zakup pogona Čeličane i Kovačnice.
Preko svog predstavnika koji će učestvovati u postupku otvaranja Ministarstvo energetike i rudarstva će pratiti zakonitost postupka.
“U cilju transparentnosti, a na zahtjev ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića, postupak će biti otvoren za medije, NVO i zainteresovanu javnost”, kazali su iz Ministarstva energetike i rudarstva.
CdM je ranije objavio da se švedski konzorcijum Kvalitetsbygg & Uber Nordic prijavio za za zakup Željezare Nikšić, te da nudi do 100 miliona eura.
Osim njih ponude su dostavili Wiesinger, 8B Capital S.A. i konzorcijum Universal Energy iz Kine, Energy&Industrial Management Advisory Services iz Češke i Neksan iz Nikšića.
Rok za prijave za ovaj konkursu istekao je prošlog četvrtka, ponude je bilo moguće slati i putem pošte.
Prema navodima prijave, M.R. i S.G. su, u noći 27. januara, nasilno ušli u kuću sugrađanina R.Š, u kojoj su bili njegova supruga i maloljetno dijete
Tužilaštvo u Kolašinu donijelo je rješenje o zadržavanju u trajanju do 72 sata za M.R. i S.G. iz tog grada, zbog sumnje da su počinili krivično djelo nasilničko ponašanje.
Prema navodima prijave, oni su, u noći 27. januara, nasilno ušli u kuću sugrađanina R.Š, u kojoj su bili njegova supruga i maloljetno dijete.
M.R je, kako se sumnja, pištoljem, nepoznate marke i kalibra, udarao oštećenog u predjelu glave, dok je osumnjičeni S.G., jednom rukom držao oštećenog, a u drugoj držao manju sjekiru.
Oni su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi
U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, osim na pojedinim dionicama u višim predjelima gdje je moguća poledica, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
– Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice, na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima“, kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini gume je četiri milimetra. Navodi se da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj na putu Đurđevića Tara–Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, zbog radova saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu Plužine – Nikšić – Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje – Nikšić, saobraćaj je zbog radova obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica–Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Na magistralnom putu Budva – Petrovac, u mjestu Sveti Stefan, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Crna Gora želi da bude dio Evrope u svim formama i oblicima, rekao je premijer Crne Gore Milojko Spajić u intervjuu za Politico, dodajući da naša zemlja zaslužuje 28. mjesto za stolom, upravo ono koje je napustila Velika Britanija.
Prema njegovim riječima, to će biti snažna poruka cijelom regionu da je Crna Gora “laka meta” za EU.
Spajić, koji je obećao da će dostići cilj do 2028. godine, svoj optimizam pripisuje i skoro sedmogodišnjem članstvu Crne Gore u NATO, kao i odsustvu tenzija u regionu koji je prije jednog vijeka bio poznat kao bure baruta Evrope.
„Nemamo nikakvih problema sa našim susjedima“, rekao je on.
Dodao je da to uključuje i Srbiju.
„Sa Srbijom imamo odličan ekonomski odnos. Trgovina je veoma velika“, naglasio je Spajić.
On je poručio da Crna Gora može biti “veoma produktivna“ u rješavanju nekih od pitanja koja nas muče nas decenijama.
„Crna Gora može biti neka vrsta poštenog posrednika i može pomoći u izgradnji veza koje nedostaju sa različitim etničkim grupama“, dodao je on.
Napominjući da je vladavina prava bila veliki izazov u prošlosti, Spajić je istakao da je svojim reformama i politikom od dolaska na vlast, uspio da završi nacionali popisa kao i popunjavanje mjesta u Sudskom savjetu, nakon 10 godina čekanja.
Nakon preliminarnih podataka popisa, primjetno je da je u Crnoj Gori više birača nego građana, ukoliko izuzmemo strance koji nemaju pravo glasa. Za takvu nelogičnost u Državnoj izbornoj komisiji i CDT-u krive loše registre prebivališta. Ističu da je to stari problem koji je popis samo dodatno razotkrio. Na potezu je, poručuju naši sagovornici, izborna reforma, koja će podrazumijevati sređivanje baze podataka i čišćenje biračkog spiska.
Sve što je nelogično ne znači i nestvarno. Nove trendove olako preuzimamo, ali na pojedinim bi nam pozavidjeli i najveći scenaristi. Neobična pojava ali naša, jeste da je u Crnoj Gori izvjesno brojniji birački nego demografski spisak. Sve ovo naravno ukoliko su podaci s popisa tačni i ako od ukupnog broja oduzmemo oko 90.000 stranaca koji trenutno borave u našoj državi.
„Demografski i pravni rezidenti ne mogu da se upoređuju ali podatak sa popisa pokazuje na problem koji je već poznat“, kazala je i CDT-a Milica Kovačević.
„Preliminarni podaci i moguće da će doći do odstupanja, ali se radi o indikativnim podacima koji nam ukazuju da imamo nesređen birački spisak i neažurirane registre, prebivalište,ovog puta posebno došlo do izražaja“, kazao je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
U Centru za demokratsku tranziciju su godinama kažu ukazivali na problematičan birački spisak. Iako popis nije ništa novo otkrio, dobra je smjernica za one koji bi trebalo konačno da srede stanje registara.
„Izvorište problema su neažurni registri prebivališta i zapravo najveći imamo situaciju da naši građani koji su trajno ili na dugi period napustili zemlji nikad nisu odjavili prebivalište i ta obaveza nije prepisana decidno zakonom“, naglasila je Kovačević.
Zato je, poručuje Kovačevićeva, potrebna odlučnost da se primijeni ustavna odredba da pravo glasa imaju punoljetni građani Crne Gore koji ispunjavaju uslov prebivališta u prethodne dvije godine. Tako bi na izbore mogli samo oni koji žive i rade u Crnoj Gori. No, za reformu je neophodna politička volja.
„Fokusirati se u narednoj reformi kako urediti zakonski a onda u praksi implementirati ažuriranje registra prebivališta koji bi nas doveo do tačnog biračkog spiska koji bi smanjio manipulacije i partijske zloupotrebe ali koji bi bio garancija da o Crnoj Gori odlučuju oni koji u njoj žive, privrejuju i plaćaju porez“, kazala je Kovačević.
Kako da uredimo to pitanje preporuke su uputili i iz ODIR-a.
„Da treba obaviti terensku provjeru kada je u pitanju registar prebivališta kako bismo došli do realnog broja i usklađivanja sa onim sto jesu realni podaci koji treba da budu u biračkom spisku. To bi bio složen i kompleksan poduhvat koji bi zahtijevao angažovanje političkih partija, institucija i nvo, koji bi svjedočio tom procesu“, kazao je Mugoša.
A svaki proces koji zahtijeva korjenite promjene je težak. I naši sagovornici potvrđuju da je čišćenje biračkog spiska jedan od najzahtjevnijih zadataka koji nas čeka, ali vjeruju da ukoliko bude volje može se i ispuniti. Na kraju, nema Crna Gora milione stanovnika, već 633 hiljade. Što bi trebalo da je olakšavajuća, ne otežavajuća okolnost. Ili ni to nije logično?
U Crnoj Gori danas će biti sunčano i lijepo vrijeme.
Na sjeveru danas pretežno sunčano. Ujutru jak mraz, po kotlinam magla ili niska oblačnost, koja se ponegdje može zadržati prijepodne. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova. Temperatura vazduha od 3-10 stepeni.
Na jugu, sunčano, jutro svježije, a tokom dana malo toplije vrijeme. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku tokom jutra umjeren sjeveroistočni. Temperatura vazduha na primorju do 15 stepeni.
More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, tokom jutra sjeveroistočni, danju sjeverozapadni i zapadni. Temperatura mora 13 stepeni.
Narednih dana, u srijedu i četvrtak sunčano ili pretežno sunčano. U jutarnjim satima umjeren do jak mraz, a po kotlinama magla koja se duž riječnih tokova može zadržati i prijepodne. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Tokom dana toplije vrijeme.
Na jugu u srijedu i četvrtak sunčano, uz slab do umjeren vjetar promjenljivog smjera, uz blagi porast dnevne temperature vazduha.
Rekonstrukcija vlade, naglasio je, je jedan od temeljnih elemenata sporazuma o vlasti. Naveo je da je predviđeno da rekonstrukcija bude obavljena do kraja godine, ali to je krajni rok, i ona može da bude sprovedena i ranije.
„Razgovarali smo sa premijerom Milojkom Spajićem. Moguća je rekonstrukcija u fazi. Moguće je da DNP u aprilu ili maju uđe u vladu na poziciju potpredsjednika. Ja to neću biti, a ko će biti, odlučiće organi DNP-a. Svakako, daćemo odgovornu i profesionalnu osobu. Ako dođe do toga, a vjerujem, na osnovu našeg razgovora sa premijerom, da će to biti zaokruženo“, rekao je Knežević.
On je rekao da po pitanju resora, raspodjela je definisana sporazumom. Tri ministarstva koja dolaze iz kvote ZBCG pripadaju NSD a mjesto potpredsjednika i resor saobraćaja pridapaju DNP.
Knežević je potvrdio da je Nik Đeljošaj, čelnik Albanskog foruma, predlagao i da Bošnjačka stranka uđe u vladu, ali je važno o tome detaljno razgovarati, samo sada bez deklaracija i rezolucija o raznim pitanjima.
„Ne znam zašto nijesu i u oktobru bili dio vladajuće koalicije. Ja imam dobru saradnju sa Ervinom Ibrahimovićem“, kazao je čelnik DNP-a, ističući da to pitanje treba pažljivo sagledati.
Izbor vrhovnog državnog tužioca, rekao je Knežević, najvažniji je za Crnu Goru, posebno ako se zna da od 2019. godine nijesmo imali VDT u punom mandatu. On je podsjetio da je Milorad Marković na mjesto VDT izabran glasova 61 poslanika.
„To je ipak izbor čovjeka koji ima faranonska ovlašćenja, on ima velike mogućnosti po pitanju predmeta i optužnica. Mi smo mu zato dali uslovnu podršku, posebno da se odredi o slučajevima kao onaj koji je poznat kao „državni udar“, svim onim poznatim predmetima ali i predmetima koji se vežu za Mila Đukanovića i članove njegove porodice. Čini mi se da je od 2020. godine to u velikoj mjeri izostalo“, kazao je Knežević.
On je podsjetio da je DNP imao neke zamjerke na račun Markovića, posebno kada je u pitanju njegova uloga u noći referenduma 2006. godine i tokom nekih kasnijih izbornih procesa, koji su, kaže on, po ocjeni DNP bili neregularni.
„Treba znaju građani da je laške smijeniti rimskog papu nego VDT ili glavnog specijalnog tužioca. Imali smo traumatično iskistvo sa Milivojem Katnićem i Ivicom Stankovićem. U odnosu na Maju Jovanović i Suzanu Mugošu, Marković je bio logičan izbor. Naša uslovna podrška bila je ljekovita i mi smo pomogli našim stavom da prelome BS i SD. Takođe sam srećan što je DPS sa svojih 13 poslanika ostao dosljedan Suzani Mugošo. To pokazuje gdje su danas, da su izolovani, da klize u ekstremizam, ekstremističke narative i na marginu političke scene“, rekao je Knežević.
On je rekao da neriješena ubistva, poput atentata na Duška Jovanovića, treba da budu prioritet VDT-a. Ukazao je da treba ispitati afere „Telekom“ i „Možura“, te ničija kuća od koje je navodno bježao Milo Đukanović, afera „Koverta“, da ispita Duška Kneževića…
„Ako bude htio da radi, nećče izlaziti iz tužilaštva. Optimalno je da mu se godinu dana da vidimo da li posao radi uspješno“, rekao je Knežević.
Uprkos optužbama današnje opozicije, kazao je, sadašnja parlamentarna većina je za tri mjeseca izabrala članove Sudskog savjeta, sedmog sudiju Ustavnog suda, i VDT. Knežević je kazao da mu niko ne može zabraniti da kritikuje rad VDT-a i da će dići glas protiv svake nepravilnosti ili zloupotrebe koju bude uočio.
Knežević je rekao da poruke koje je razmjenivala Vesna Medenica, a koje se objavljuju u kontinuitetu, jasno govore gdje je aše sudstvo bilo.
Podsjetio je na aferu „Tunel“ i naveo da su osumnjičeni pušteni i izgleda da nijesu krivi. Kazao je da predsjednik Višeg suda Boris Savić prvo tvrdi da nije ništa nestalo, a onda se ispostavlja da je prema policijskom izvještaju nestalo najmanje 17 komada oružja.
„Ključ je bio kod predsjednika Višeg suda. Ne kažem da ga je on koristio, ali vjerujem da ga je davao ljudima od povjerenja“, rekao je Knežević.
On navodi da nije zadovoljan ni Tužilačkim savjetom i nada se da će i to pitanje biti pretreseno kada na dnevni red dođe set zakona iz oblasti tužilaštva.
„Advokati dok su članovi Tužilačkog savjeta ne bi trebalo da se bave advokaturom. Može li biti da se dogovaraju sa tužiocima i i tu ima klasičnog sukoba interesa. Zalažem se da im se ne dozvoli da se bave advokaturom dok su u Tužilačkom savjetu. Neka im se i povećaju naknade, ali ne bi trebalo da se bave advokaturom. Bilo bi im zanimljivo vidjeti prihode i broj predmeta otkada su u savjetu“, kaže Knežević.
Za sudiju Suzanu Mugošu, rekao je, jasno je da treba da bude predmet ozbiljne istrage. Kazao je da je u slučaju poznatom kao „državni udar“ Mugoša razgovarala sa Medenicom da se isključe dokazi koje je predlagala odbrana Kneževića i Andrije Mandića. Istakao je da je Mugoša, prihvatajući „laži tobožnjeg svjedoka Saše Sinđelića“ istrgovala da se u policiji zaposli njen sin a onda kada je udaljen u Danilovgrad sretala se sa Zoranom Lazovićem u hotelu „Podgorica“ da interevniše da se njen sin vrati iz Danilovgrada.
„Čitava priča se završava tako što će Mugoša da ode u SDT i kaže koji je ambasador pokušavao da omogući da se kupi presuda Apelacionog suda za ‘državbi udar’. Ako se ispostavi da nije govorila istinu, onda je dala lažni svjedočki iskaz i treba da ide u zatvor. Naše je pravsouđe bilo u takvom stanju da je najbolje da smo ga zakopali u onom tunelu ispod Višeg suda. I pored staviti tablu ‘ovdje je bio sud’. Ja ne znam što će Medenica, u svakoj poruci nam j….majku četničku. I to od strane predsjednice Vrhovnog suda i njenih najbližih saradnika. Dobro je da smo dosad i živi, gdje smo bili sve. Meni suđenje za ‘državni udar’ traje evo sedam godina“, rekao je Knežević.
On navodi da je spreman da se javno suoči sa Mugošom, Katnićem i Sašom Čađenovićem.
„Umjesto da bude uhapšena zbog svega što je uradila, ona dolazi na odbor za pravosuđe i pečobrazno poručuje poslanicima gdje su oni pogriješili“, rekao je Knežević.
„Grupa građana BU2“ najoštrije osuđuje mizogene i seksističke komentare koji su upućeni atletičarki i dvostrukoj najboljoj sportistkinji Crne Gore Mariji Vuković
Marija Vuković , kao sjajna žena, sportistkinja, osvajačica srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Minhenu, istorijskom uspjehu za crnogorsku atletiku takva osoba zaslužuje najdublje poštovanje i pažnju svih kojima je sport i sportsko nadmetanje u srcu.
Nadamo se da će mizogeni i seksistički komentari biti sankcionisani i osuđeni od strane sportske i ukupne javnosti u Crnoj Gori. Takvom ponašanju, nema mjesta nigdje, a najmanje u zemlji luči slobode. Svaki seksistički i mizogini akt će uvijek naići na osudu NVO „Grupa građana BU2“ koja se oduvijek borila za zaštitu dostojanstva i integriteta svakog građanina i građanke Crne Gore i tako će biti i ubuduće, bez obzira o kome se radilo i sa čije strane ti napadi dolazili – Milica Mitrović predsjednica NVO „Grupa građana BU2“ .
Za varijabile u javnom sektoru prethodne godine isplaćeno je 3,2 miliona eura, saopšteno je Radiju Crne Gore iz Ministarstva finansija. U tom resoru kažu da očekuju da će nakon primjene nove Odluke o varijabilama, koju je Vlada usvojila prethodne sedmice, stvoriti uštede, ali nemaju projekciju, kako navode, koliko.
Pravo na varijabilu imaju zaposleni u državnim organima, upravama, fondovima i mogu je dobiti, navode iz Ministarstva finansija, oni koji ostvare izuzetne rezulate, daju poseban doprinos, kvalitet i efikasnost u radu. Takođe, stimulacija na platu, moguća je u slučaju povećanog obima posla, dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta. To se u odgovorima na pitanja Radija CG kaže između ostalog iz resora na čijem je čelu Novica Vuković.
“Iznos za varijabile određuje se u skladu sa raspoloživim sredstvima koja se odobravaju, prethodno pribavljenom potvrdom od strane Ministarstva finansija o raspoloživim finansijskim sredstvima. Navedena Odluka se ne primjenjuje na poslanike i zaposlene u službi Skupštine Crne Gore i državne službenike i namještenike zaposlene u organima sudske vlasti, zaposlene u Državnoj revizorskoj instituciji, Agenciji za sprječavanje korupcije i dr.”, naveli su iz Ministarstva finansija.
U Odluci koju je Vlada usvojila prethodne sedmice definisano je da zaposleni može dobiti 70 odsto minimalne zarade za rad od javnog interesa uz saglasnost izvršne vlasti.
“Starješini organa daje se mogućnost da na samoj sjednici Vlade iznese prijedlog i obrazloži članovima Vlade, iz kojeg razloga pojedini zaposleni mogu da ostvare pravo i na veći iznos, kao i na mjesečnu isplatu, i koji su to poslovi od javnog interesa koji su izuzeti i po osnovu kojih je zaposlenom predložena navedena isplata, uz uslov da postoje raspoloživa sredstva koja se pribavljaju potvrdom Ministarstva finansija.”
Iz podataka Centralizovanog obračuna zarada Ministarstva finansija u 2023. godini koji ne obuhvata ministarstva unutrašnjih poslova, te odbrane i ustanove u oblasti zdravstva i prosvjete, dakle, za oko 11.200 zaposlenih po osnovu isplate varijabilnog dijela zarade, utrošeno je oko 3,2 miliona eura u bruto iznosu, naveli su iz Ministarstva.
“Uzimajući u obzir, da se do izmjene navedenog akta, varijabilni dio zarade mogao isplaćivati na mjesečnom nivou do 50% prosječne zarade u državi odnosno do 356 eura neto za 2022. godinu, nedavno usvojenim izmjenama taj iznos je umanjen na 225 eura za zaposlene koji ostvaruju izuzetne rezultate rada i mogu ostvariti to pravo najviše 4 puta godišnje. U ovom trenutku nemamo preciznu projekciju kolike će biti, ali mišljenja smo da će doći do značajne uštede”, poručuju iz resora finansija.
Podsjećamo, nakon što je usvojena izmjenjena odluka o varijabilama iz Akcije za socijalnu pravdu Radiju je rečeno da bi najavljenim izmjenama Zakona o zaradama u javnom sektoru to trebalo ukinuti, jer, kako je rekla Ines Mrdović zaposleni svojim zalaganjem i radom mogu napredovati u službi.
