Ulcinjska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Alek CO“ d.o.o iz Ulcinju, kao i protiv odgovornog lica u pravnom licu O.V. (37) zbog sumnje da su počinili krivično djelo utaja poreza i doprinosa.
“Službenici Sektora za brobu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekomonskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga došli su do sumnje da su O.V. i pravno lice “Alek CO”, u cilju protivpravne imovinske koristi na štetu države Crne Gore, nevršeći službene dužnosti koji su propisani pozitivnim zakonskim propisima, izvršili krivična djela koja im se stavljaju na teret, taako što nisu podnosili nadležnom poreskom organu izvještaje o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima, niti su izvršili obračun i uplata poreza na dohodak fizičkih lica, a što je bila njihova zakonska obaveza”, saopštila je Uprava policije.
Oni su, kako navodeiz policije, na taj način za sebe pribavili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 30.093 eura, a na štetu budžeta Crne Gore.
Pukovnik Aleksandar Pantović smijenjen je juče sa dužnosti načelnika Štaba Generalštaba, odlukom Savjeta za odbranu i bezbjednost na predlog ministra odbrane Dragana Krapovića, pišu Vijesti.
Pantović je bio po činu i funkciji najstariji oficir u vojnoj koloni koja je 23. novembra prošle godine naišla na saobraćajni udes u Radanovićima, ali pritom nije pružila pomoć povrijeđenim učesnicima te saobraćajne nesreće.
Odlukom diciplinskog tužioca Ministarstva odbrane, Pantović, međutim, nije odgovarao za ovaj još neobjašnjeni propust, već je za to tužilac okrivio poručnika iz Čete vojne plicije koji je bio komandir eskorta u vojnoj koloni u pratnji i obezbjeđenju visokog stranog vojnog zvaničnika koji je bio u posjeti Crnoj Gori i kome je pukovnik Pantović bio zvanični domaćin, navode Vijesti.
U međuvremenu, tužilaštvo je pokrenulo postupak.
Potpukovnik Mitar Klikovac postavljen je juče za novog načelnika Štaba Generalštaba VCG.
Savjet je razriješio dužnosti i dosadašnjeg čelnika Direktorata za logistiku u Ministarstvu odbrane, pukovnika dr Vladana Martića, kao i general majora Rajka Pešića sa dužnosti generalnog direktora Direktorata za odbrambenu politiku i planiranje. Pešić će karijeru nastaviti u vojnoj diplomatiji u stalnom vojnom predstavništvu Crne Gore pri NATO-u u Briselu.
Ključni cilj mi je da Državno tužilaštvo ne bude u sjenci politike, rekao je novi vrhovni državni tužilac Milorad Marković. On je saopštio da je SDT formirao predmet povodom svih navoda sa današnje sjednice Ustavnog odbora.
On je večeras u emisiji Načistvo TV Vijesti rekao da želi da vjeruje da je njegov izbor izraz spremnosti parlamenta da se izađe iz v.d. stanja poslije četiri godine i da Crna Gora ima VDT-a u punom mandatu koji je spreman da napravi suštinske promjene.
“Želim da doživljavam taj izbor kao stav i odluku institucije parlamenta koji treba da uspostavi osnovne uslove za funkcionisanje tužilaštva. U tom kontekstu ne želim da prepoznajem bilo koju namjeru koja može uticati na bilo koji način na postupanje mene kao VDT-a. Ključni cilj mi je da Državno tužilaštvo ne bude u sjenci politike”, rekao je Marković.
Marković je prošle subote izabran za VDT-a glasovima 61 poslanika, a ove sedmice je formalno stupio na dužnost.
On je kazao da su ključni motivi za njegovu kandidaturu za VDT-a nalaze u njegovom programu rada.
“To su prepoznati pravci u kojima treba mijenjati Državno tužilaštvo, na koji način treba stvarati uslove da ono bude savremeno, evropsko, efikasno i koje postava isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom”, naglasio je Marković.
Upitan da li su ga “animirali” neki poslanički klubovi, neko iz aktuelne vladajuće većine, ili eventualno neko od kolega u tužilaštvo, odgovorio je odrično.”
“Nisam bio podstaknut od bilo koga da se kandidujem, iako moram priznati da su se moji motivi našli i u stanju u tužilačkoj organizaciji, prije svega o stanju podrške glavnom specijalnom tužiocu, gospodinu Vladimiru Novoviću. Kroz svoj angažman koji je podrazumijevao blisku saradnju sa SDT-om, u smislu pružanja ekspertske podrške, prepoznao sam da SDT radi u vanrednim uslovima, koji nisu zadovoljavajući i koji ne omogućavaju da se na kvalitetan način borimo protiv najtežih oblika kriminala i da nedostaju ključni standardi”, rekao je VDT.
Na pitanje da li je imao podršku Novovića da se kandiduje, možda i podsticaj, Marković je istakao da je vrlo teško da je bilo posticaja.
“Ali, siguran sam da gospodin Novović smatra da sam sasvim dovoljan kandidat za VDT-a, poznajući moje profesionalne i lične kvalitete”, dodao je.
VDT je kazao da se ne bi libio da podnese ostavku, ako na bilo koji način ne postupa u skladu sa zakonom.
“Tako da to znači da ne postoji nijedan drugi tužilac koji bi bio pošteđen onih zakonskih odredbi i procedura u slučaju da imamo neko nepoštovanje zakona i pogrešnu primjenu”, poručio je on.
U emisiji je pušten snimak rasprave sa današnje sjednice skupštinskog Ustavnog odbora, između ministra pravde Andreja Milovića i poslanika GP URA Filipa Adžića.
Marković je rekao da je SDT formirao predmet povodom “svih navoda moguće korupcije više lica”.
“Očekujem da će pozvati gospodina Milovića i gospodina Adžića, i da će ih saslušati i uzeti izjavu u svojstvu građanina u odnosu na sve navode koje smo mogli čuti na Ustavnom odboru”, rekao je VDT.
Pozvao je Milovića i Adžića da ne čekaju da ih pozove SDT.
“Smatram da je odgovorno postupanje, naročito nosilaca javnih funkcija i predstavnika političkih partija, da uvijek, kad imaju sumnju na izvršeno krivično djelo, da to prijave i da daju sve moguće dokaze, i u krivičnoj prijavi obrazlože na osnovu čega su dobili te informacije”.
Poručio je da je ovakvo saopštavanje i javno optuživanje neozbiljno i da ne smije da se dešava.
Marković je, na podsjećanje da je Novović morao da podsjeća ministra Milovića da nije u njegovoj nadležnosti da smjenjuje šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, rekao da samostalnost tužilaštva mora biti maksimalno očuvana.
“Sa pozicije VDT-a ću učiniti sve da rad Državnog tužilaštva, pa i SDT-a, bude u potpunosti samostalan, bez pritiska i uticaja”, kazao je on.
Upitan da li je ovo pritisak, rekao je da je to “pritisak na očigledno neke druge državne organe”. Podsjetio je da, po zakonu, šef SPO-a može biti razriješen samo uz saglasnost GST-a.
“Ali sam u potpunosti ubijeđen da bilo kakav pritisak, pa i taj, neće uroditi plodom da gospodin Novović donosi odluke na osnovu stavova bilo koga. Donosiće odluke samo na osnovu onoga što je njegov uvid u rad svakog zaposlenog u SDT-u i SPO-u”.
Marković je rekao da nema formiran stav o Šukoviću, jer nije imao priliku da se upozna sa njegovim radom.
“Moramo priznati da su u prethodnom periodu postignuti odlučni rezultati, imajući u vidu uslove rada SPO-a i SDT-a, i na to moramo obratiti pažnju. Ono što sam se mogao upoznati u ova četiri dana je da su ti rezultati bili izvanredni, imajući u vidu uslove, a ne možemo reći da su to isključivo rezultati SDT-a, već i SPO-a”, saopštio je VDT.
Tokom emisije govoreno je o direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu. Marković je rekao da je tužilaštvu neophodna stabilnost svih institucija, odnosno da je potrebna podrška parlamenta, Vlade i drugih organa.
“Ovo podrazumijeva da Vlada mora obezbijediti stabilnost funkcionisanja Uprave policije. Bez direktora Uprave policije koji se nalazi u stalnom mandatu, koji ima puno povjerenje, ne možemo očekivati ni da njegovi podređeni, pa čak i ljudi u SPO-u, imaju potpunu stabilnost da mogu da rade na pravi način svoj posao. Smatram da Vlada mora obezbijedi na čelu policije osobu koja će biti u stalnom mandatu i ispunjavati sve kriterijume da možemo sarađivati na nivou na kojem moramo da sarađujemo”, poručio je VDT.
Marković je, na pitanje kako namjerava naći formalni put da se obračuna sa tužiocima koji možda nisu radili po zakonu, rekao da postoji samo jedan zakonit put – kroz nadzor, utvrđivanje odgovornosti kroz disciplinske postupke, ili kroz krivične postupke.
“Skoro je zvršen nadzor koji je sprovodio VDT za predmete SDT-a od 2015. do 2022. godine. Taj izvještaj je gotov, obiman, sad se nalazi u fazi analiziranja, kako mog lično, tako i GST-a. Vrši se dalja kontrola na osnovu tih podataka i može se očekivati da će se odrediti i dopunski nadzor, moguće i novi nadzor”, istakao je on.
Marković je rekao da je postavio prioritete i da će se to odnositi na postupanje svih tužilaštava u prethodnom periodu.
“Tražiću izvještaje u pogledu postupanja kako krivičnih djela zločina iz mržnje, govora mržnje, nasilja u porodici, i u konačnom, napada na novinare, odnosno krivična djela koja su izvršnena prema osobama koja obnašaju neku javnu profesiju”, najavio je VDT.
O mogućem konfliktu interesa
Urednik emisije je podsjetio na optužbe direktorice MANS-a Vanje Ćalović Marković da je Marković u mogućem konfliktu interesa.
Upitao ga je da li je to tako, s obzirom na to da mu je pokojni otac bio optužen u slučaju ratnog zločina “Deportacije” i kako će ta činjenica uticati na njegov odnos prema tom i drugim, do danas nerasvijetljenim slučajevima.
Marković je rekao da je i njemu interes da se to pitanje razriješi.
“U mom slučaju ne postoji konflikt interesa. Moj pokojni otac je pravosnažno oslobođen u tom predmetu i, nažalost, više nije živ. To znači da se u odnosu na njega više ne može pokretati krivični postupak i u tom smislu nemam konflikt interesa”, naglasio je.
Podsjetio je i da organizacioni i procesni zakon predviđaju odredbe koje isključuju mogućnost da bilo koji tužilac postupa u predmetu u kojem na bilo koji način izazvati sumnju ili konflikt interesa.
“To znači da u ovom ili bilo kom drugom predmetu ne mogu postupati na bilo koji način”, dodao je.
“Zbog insinuacija koje su bile u vezi sa mojim pokojnim ocem, on je u tom predmetu bio optužen za vraćanje Srba, a ne Muslimana i Bošnjaka”, naglasio je Marković, pojasnivši da se radi o Srbima koji su “izbjegli vojnu obavezu i trebalo je da se vrate radi vojne obaveze”.
“Međutim, ni u tom kontekstu nisu postojali dokazi”, istakao je.
Naglasio je da će svi predmeti ratnih zločina biti pod pažnjom.
Rekao je da već radi na izradi strategije i da će na osnovu nje svi predmeti koji su završeni biti preispitani, “na način koji isključuje bilo kakav konflikt interesa” i da će se na osnovu te analize dalje postupati.
“Pitanje ratnih zločina mora biti rasvijetljeno, ne samo zbog porodica žrtvi, već zbog društva Crne Gore, koje ne može ići dalje dok ne raščisti sa prošlošću”, poručio je Marković.
“Ako su napravljeni propusti, to će se utvrditi, i u odnosu na to će se djelovati”, dodao je.
Izmjene ZKP-a
Ministar pravde Andrej Milović najavio je nedavno mogućnost ukidanja instituta kontrole optužnice, kao i izmjene ZKP-a kojima bi bilo onemogućeno puštanje na slobodu osoba koji nakon tri godine u pritvoru nisu dočekali prvostepenu presudu.
“Prije svega, smatram da efikasno postupanje u krivičnom pravosuđu zavisi mnogo više od primjene važećih odredbi, nego potrebe za izmjenama i dopunama ZKP-a. Ali, u pogledu konkretnih predloga, smatram da je u redu predlog da se vrati prigovor na optužnicu”, rekao je Marković, rekavši kako smatra da ročište za povrđivanje optužnice nije dalo rezultat.
Marković je rekao da neodređeno trajanje pritvora nije u skladu sa međunarodnim standardom, ali smatra da specifična krivična djela, koja imaju posebnu složenost i težinu, treba predvidjeti duže trajanje pritvora.
Na sjeveru će biti pretežno do potpuno oblačno. Tokom ranog jutra biće uslova za susnježicu ili slab snijeg.
Vjetar će biti umjeren i jak, u centralnim predjelima i na planinama veoma jak, sjeverni. Temperatura u naglom padu, do 7 stepeni na zapadu.
Na jugu pretežno sunčano ili malo oblačno i vjetrovito. Jak sjeveroistočni vjetar ponegdje na udare i olujni. Tokom noći vjetar u smirivanju. Temperatura do 15 stepeni.
More u drugom dijelu dana umjereno talasasto. Bura jaka, na udare i olujna, i do 40 čvorova, tokom noći u slabljenju. Temperatura mora oko 13 stepeni.
Narednih dana, na sjeveru promjenljivo s više sunca, i toplije. Po kotlinama u jutarnjim satima biće magle ili niske oblačnošti. Vjetar slab, uglavnom sjeverni. Temperatura od subote u porastu.
Na jugu – u subotu i nedjelju pretežno sunčano, uz smirivanje vjetra i prijatno toplo. Temperatura u nedjelju i do 16 stepeni.
Monstat u obračun prosječne zarade ne ubraja firme sa manje od deset radnika, u mnogim opštinama rjetkost veći privatni poslodavci. U značajnom broju lokalnih sredina najveći poslodavci opštinske administracije i komunalna preduzeća
Prosječna neto zarada u decembru iznosi 814 eura i za svega sedam eura je veća nego mjesec ranije, što je rast od 0,8 odsto.
Najveća prosječna neto zarada po opštinama je u Tivtu gdje iznosi 983 eura, a zatim slijede Zeta sa 934 eura, Cetinje sa 854, Podgorica sa 851, Pljevlja sa 844, Kotor sa 826 eura… dok je na začelju Bijelo Polje sa 667 eura, odnosno sa 326 eura nižim prosjekom od prvoplasiranog Tivta.
Dok se može zaključiti da je najmanja bokeljska opština na prvom mjestu zbog visokih zarada u nautičkom turizmu, kao i stranim firmama koje posluju u tom gradu, misterija je kako je najmlađa opština dospijela na drugo mjesto sa prosječnom zaradom većom za deset odsto od glavnog grada od kojeg se odvojila.
U Zeti visoke zarade zbog metodologije
Misterija je manja kada se uporede metodologije za izračunavanje prosječne zarade sa privrednom slikom Zete. Monstat u obračun prosječne zarade uzima samo podatke od preduzeća koji imaju više od deset radnika, odnosno zarade u preduzećima sa manjim brojem radnika ne ulaze u prosjek.
Prema podacima iz registra privrednih subjekata u Zeti posluje 60 preduzeća, od čega svega 11 ima deset ili više radnika. Preostale firme sa manje od deset radnika su male trgovine, ugostiteljske radnje ili zanatske firme, gdje su zaposleni obično osigurani na niže zarade.
To znači da većina zaposlenih u ovoj Opštini, i to onih sa nižim platama, nije uopšte obuhvaćena obračunom prosječne zarade. Tako da statistički i nekoliko zaposlenih sa visokim zaradama u Aerodromu, Kombinatu aluminijuma i opštinskoj administraciji može značajno povećati prosjek. U obračun prosječne zarade ne ulazi samo osnovna plata već i sve naknade i dodaci koji se uz nju obračunavaju i isplaćuju, a upravo te naknade i dodaci mogu činiti značajni dio ukupne zarade u Aerodromu i KAP-u zbog specifičnih uslova rada.
Cetinje treće zbog javne uprave
Cetinje je na trećem mjesto po visini zarada, iako je opština koja se nalazi na listi nerazvijenih i iz koje se od prethodnog popisa odselilo 15 odsto stanovništva. Razlog zbog čega imaju natprosječne zarade, iako su nerazvijeni, sličan je kao u Zeti.
Prema podacima iz registra, Cetinje ima oko 400 aktivnih firmi, ali svega 42 imaju deset i više zaposlenih. Najveći poslodavci su Vodovod i Komunalno preduzeće. To znači da velika većina radnika i to onih sa nižim zaradama nije uopšte obuhvaćena obračunom prosjeka. Tako da zaposleni sa visokim zaradama u javnom sektoru – opštinska administracija, državni muzeji, Arhiv, pa i komunalna preduzeća, gdje su krajem prošle godine izmjenom granskog ugovora značajno povećane zarade, omogućavaju visoku prosječnu neto zaradu.
Budva prva po razvoju, deveta po zaradama
Budva se nalazi na prvom mjesto po indeksu razvoja lokalnih samouprava, sa 43 odsto većim stepenom razvoja iznad državnom prosjeka, i sa najvećim procentom rasta broja stanovnika između dva popisa od 38 odsto, ali je po iznosu prosječnih zarada tek na devetom mjestu.
Razlog zbog čega najrazvijenija opština ima zarade za pet odsto ispod prosjeka je u tome što je najveći broj zaposlenih angažovan u oblastima trgovine, hotelijerstva i ugostiteljstva u kojima su radnici obično osigurani na niže zarade.
Iz istog razloga je Herceg Novi, četvrta opština po stepenu razvoja, odmah iza Tivta i Podgorice, na čak 18 mjestu po visini prosječne zarade. Veće prosječne zarade od Herceg Novog, imaju i opštine koje se nalaze na samom začelju po indeksu razvijenosti poput Plava, Gusinja, Rožaja, Berana…
U Plavu nema privatne firme sa više od 10 radnika
Na primjer, u Plavu, koji se nalazi na desetom mjestu po iznosu prosječne zarade, ne postoji nijedna privatna firma koja, prema podacima iz registra, ima više od deset radnika. Najveći, a i skoro jedini poslodavac, jeste opštinska administracija i Komunalno preduzeće. Tako da je i to opština u kojoj javni sektor sa visokim zaradama održava prosjek zarada iznad stvarnog nivoa.
Slično je i u Gusinje gdje imaju tri firme preko deset zaposlenih, Komunalno, trgovinska radnja “Balkan” i agro-kooperativa “Aljo Hot”.
Prema podacima iz registra, u Rožajama ima oko 400 aktivnih firmi, a svega 31 ima više od deset zaposlenih. Najveći poslodavac je takođe lokalna samouprava, Vodovod i Komunalno preduzeće, a najveći privatni poslodavac je trgovačko preduzeća “Elkos”.
I u Beranama najveći poslodavac je lokalna samouprava i Komunalno preduzeće, dok je najveće privatno preduzeće butik obuće “Minja” ali se u njen broj radnika od preko stotinu nalaze i zaposleni u njenim poslovnicama u drugim gradovima.
Iako su Pljevlja druga opština po broju odseljavanja, jer su između dva popisa izgubili šest hiljada stanovnika ili 21 odsto, oni su peti na listi po visini prosječne zarade, odmah iza Podgorice. Razlog je što je većina zaposlenih angažovana u državnim preduzećima Rudniku uglja i Termoelektrani, gdje su zarade značajno iznad prosjeka.
U Bijelom Polju najniže zarade jer rade u trgovini i poljoprivredi
Bijelo Polje je na začelju – 25. mjestu kada je u pitanja iznos prosječne zarade, koja je za 150 eura niža od državnog prosjeka, iako po indeksu razvoja ima osam opština koje su nerazvijenije od nje.
Glavni razlog za nisku prosječnu zaradu je taj što su najveći poslodavci u ovom gradu kompanije “Franca” i “Mesopromet”, porodice biznismena Hilmije Franca, koje se bave trgovinom i poljoprivredom, djelatnostima sa obično niskim zaradama.
Od ostalih većih poslodavaca, sa preko 100 radnika, jesu Komunalno, pekara i trgovina “Put Gross” i firma “Pelengić trade” koja se bavi proizvodnjom rezane građe i peleta za ogrev.
Predzadnje mjesto po visini zarade dijele Petnjica i Andrijevica. U Andrijevici su najveći poslodavci firme iz drvne industrije sa niskim zaradama, a u Gusinju fabrika košulja sa očigledno nižim zaradama od prosjeka.
Turskog državljanina Binalija Čamgoza saslušao je istražni sudija podgoričkog Osnovnog suda povodom optužbi da je koristio falsifikovana dokumenta. Određena mu je mjera zabrane napuštanja stana i odbijen je predlog za određivanje pritvora.
Kako je saopšteno iz suda, turskom državljaninu B. C., zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici, izrekao je mjeru nadzora zabrana napuštanja stana.
Ispred Osnovnog suda i dalje su pojačane policijske snage, a oko 17 sati policija je obavila pregled dva vozila i legitimisala nekoliko osoba.
„Odbijen je predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da mu se odredi pritvor. Radi se o osumnjičenom koji je u Crnoj Gori tražio azil, ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, u pitanju je lice sa trajnim invaliditetom od oko 90%, u Crnoj Gori gotovo dvije godine neprekidno boravi sa svojom porodicom. Zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenju Republici Turskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život. Ukoliko osumnjičeni prekrši izrečenu mjeru, protiv njega će se odrediti pritvor“, saopšteno je iz Suda.
(Foto: RTCG)
Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici, odbio je kao neosnovan predlog Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici da se turskom državljaninu B. C. odredi pritvor, nalazeći da u konkretnom slučaju ne postoje posebne okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva ovog osumnjičenog, niti od ponavljanja djela.
Sud je imao u vidu da se radi o stranom državljaninu, odnosno državljaninu Republike Turske, odakle je pobjegao, budući da je trebalo da izdržava kaznu zatvora i da bude krivično gonjen zbog drugih krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, kao i licu koje je u Crnu Goru ušlo na nelegalan način gdje nema zaposlenje.
Međutim, osim ovih okolnosti sud je cijenio i činjenicu da je osumnjičeni naveo da je u Republici Turskoj progonjen zbog svog političkog aktivizma, da mu je policija ubila sina, što se pominje u odluci Ustavnog suda Republike Turske, da je iz tih razloga za njim raspisana međunarodna potjernica, zbog čega je u Crnoj Gori i zatražio azil, pri čemu u Crnoj Gori neprekidno boravi već skoro 2 godine, a osim njega tu živi i njegova uža porodica, odnosno njegova supruga i mldb. sin gdje imaju odobren privremeni boravak.
Osim toga, sud je, kako je saopšteno, imao u vidu i činjenicu da je Crna Gora odbila molbu Ministarstva pravde Republike Turske za njegovo izručenje.
„U tom pravcu cijenjene su i okolnosti koje se tiču njegovog zdravstvenog stanja, odnosno da se isti zbog neurogene bešike nalazi na režimu samokateterizacije jednokratnim sterilnim katetrima 6 puta dnevno, kao i da se zbog oduzetosti donjih udova nalazi u invalidskim kolicima, tako da je njegovo zdravstveno stanje trajno i teško narušeno usljed povrede slabinskog dijela kičmene moždine, nastale dejstvom projektila i posljedičnim oboljenjima (trajni invaliditet od oko 90%)“, navodi se u saopštenju.
Takođe, sud je cijenio da li u konkretnom slučaju postoje posebne okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost od ponavljanja krivičnog djela, te s tim u vezi i njegovu raniju osuđivanost pred Osnovnim sudom u Podgorici, kao i činjenicu da je protiv njega i dalje na snazi međunarodna potjernica radi vođenja krivičnog postupka u Republici Turskoj, zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije, nanošenja povrede, prijetnje, kršenja zakona o vatrenom oružju, uzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva na osnovu relevantnih odredbi Turskog Krivičnog zakonika.
Takođe, kako je saopšteno, cijenjena je i okolnost da su od osumnjičenog oduzeti predmeti, odnosno lažna putna isprava pasoš i lična karta koje su navodno izdate od strane nadležnog organa Republike Turske, pri čemu se u predlogu za određivanje pritvora sem ranije osuđivanosti i izdate potjernice ne pominje bilo koja druga posebna okolnost koja ukazuje na opasnost od ponavljanja djela.
Kako se u konkretnom slučaju radi o osumnjičenom licu koje je u Crnoj Gori tražilo azil, pri čemu ne postoji pravosnažna presuda suda na osnovu koje bi se moglo utvrditi da je on pripadnik organizovane kriminalne grupe, ne zloupotrebljava alkohol i opojne droge, pri čemu je radnju izvršenja krivičnog djela za koje je osnovano sumnjiv izvršio prije krivičnog djela za koje je pravosnažno osuđen u Crnoj Gori i to po sopstvenim navodima kako bi dobio dozvolu za boravak u Crnoj Gori, što je potvrđeno i navodima Z. J., pri čemu prilikom izvršenja radnje koja mu se stavlja na teret nije ispoljena bilo kakva beskurpuloznost ili podmuklost, a uz sve to se radi o osobi sa invaliditetom od oko 90%, po mišljenju sudije za istragu ne postoje posebne okolnosti koje objektivno i realno ukazuju da postoji i razumno dovoljan stepen opasnosti da bi osumnjičeni mogao ponoviti krivično djelo.
Inače, trajno su mu oduzete falsifikovane isprave koje je imao u svom posjedu, pa je zanemarljiva vjerovatnoća da bi osumnjičeni koji čeka azil u Crnoj Gori sebe izložio riziku ponovnog krivičnog progona, koji bi u krajnjem mogao rezultirati njegovim zatvaranjem ili eventualno izručenju Republici Turskoj, gdje mu po sopstvenim navodima prijeti opasnost po život.
Mjera nadzora zabrana napuštanja stana je kod postojanja samo navedenih okolnosti koji se tiču male vjerovatnoće rizika od bjekstva, po mišljenju sudije za istragu dovoljan i sasvim djelotvoran i efikasan način obezbjeđenja prisustva osumnjičenog, pri čemu u konkretnom slučaju nije bilo neophodno djelovati najstrožijom mjerom lišenja slobode. Ukoliko osumnjičeni prekrši izrečenu mjeru, protiv njega će se odrediti pritvor.
Prilikom ovakvog odlučivanja sudija za istragu se pozvao na praksu Evropskog suda za ljudska prava iz koje između ostalog proizilazi da lišenje slobode mora biti srazmjerna mjera za ostvarivanje cilja i državni organi treba da dokažu da li je lišenje slobode nužno po jednom od zakonskih osnova, a pri tom moraju da razmotre blaže mjere i da zaključe da su one nedovoljne.
Podsjetimo, turski državljanin Binali Čamgoz, kojeg je Crna Gora odbila da izruči Turskoj po međunarodnoj potjernici, negirao je prije dva dana krivicu pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici, gdje je priveden povodom korišćenje falisifikovanih dokumenata 2022.
Turska ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva. Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja, ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen.
Tivćanin G.P. (38) osuđen je na 15 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
G.P. je, kako se navodi, upravljao vozilom sa 2,10 promila alkohola.
„On je sankcionisan, jer su dokazani navodi optužnog akta Uprave policije da je prethodne večeri na teritoriji opštine Budva upravljao vizilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji od 2,10 g/kg“, stoji u saopštenju suda.
Uz kaznu mu je, kako je rečeno, izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju odmčetiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun smijenio je direktora hercegnovskog Doma zdravlja Aleksu Đekića. Za v.d. direktora, kako nezvanično saznaje RTHN, imenovana je dr Dragana Knežević. Informaciju o smjeni potvrdio je Đekić na hitno sazvanoj konferenciji za novinare ali nije želio da saopšti ko je imenovan umjesto njega na tu funkciju.
Po njegovim riječima „obrazloženje za smjenu je sramno“.
„Optužiti nekoga za nestručno vođenje Doma zdravlja, ko je na toj funkciji nepunih godinu a imati rezultate naspram onoga što smo zatekli, je u najmanju ruku sramno“, kazao je on.
Istakao je da sa smjenom bio upoznat ranije ali da je danas stigla zvanična odluka.
„Upoznat sam sa smjenom kroz javna izlaganja jednog poslanika i rukovodioca jedne lokalne liste. Ako smo došli u situaciju da nam jedan poslanik i rukovodilac lokalne liste kadrira po Ministarstvu zdravlja onda u redu. Niti sam rođen u ovoj fotelji niti sam došao sa njom. Svoja prava ću zatražiti kod nadležnih institucija“, kazao je Đekić.
Po njegovim riječima smjena je politička.
„Da li je mene dovela politika? Ja nisam bio dio zdravstvenog sistema ali je neko cijenio da trebam ja da dođem baš sa ovakvim profilom kakav imam. Da li je to politički to treba da se pita ministar koji je mene postavio isto kao što će neko pitati da li je ova smjena politička ili nije“, rekao je Đekić.
Poručio je da se neće ponašati kao njegovi prethodnici i „blatiti“ svog nasljednika i poželio novoj direktorici da unaprijedi rad u Domu zdravlja.
„Ne završava se svijet sa gubitkom jedne fotelje, bitno je da sistem funkcioniše i da napreduje. Želim svojoj nasljednici da unaprijedi sve ono što ja nisam“, poručio je sada već bivši direktor.
S obzirom na to da je, kako kaže, optužen za nestručno vođenje Doma zdravlja napravio je poređenje sa radom u prethodnom periodu.
„Za 2022. godinu, kada nisam bio u mandatu, prihodi od participacije su bili 9 385 eura. Za 2023. godinu za vrijeme nestručnog direktora, kako kažu, prihod od participacije 21 781 euro. Prihodi u 2022. godini naplaćeni su za gotovo 255 000, a u 2023. 355 000 eura. Prihod za pružene usluge u 2022. su 22 000 eura, za 2023. oko 27 000 eura. Prihodi od zakupa opreme za 2022. su iznosili 26 000, za prošlu 33 000. Ukupno za 2022. godinu 558 000 za 2023. godinu 670 000 eura. Tako se nestručno vodi Dom zdravlja“, kazao je Đekić.
U Dom zdravlja uloženo je preko 100 000 eura sopstvenih sredstava, od čega je kako je rekao za medicinsku opremu opredijeljeno oko 80 000, nemedicinsku oko 20 000 i za infrastrukturne radove oko 10 000 eura.
Dovedeno je sedam ljekara specijalista i devet ljekara konsultanata.
Podsjećamo, Đekić je diplomirani pravnik, a za rukovodioca Doma zdravlja je izabran u decembru 2022. godine.
Savjet za odbranu i bezbjednost odobrio je učešće jedinica Vojske Crne Gore ranga voda ili višeg ranga na četiri vježbe i dvije obuke u inostranstvu koje će biti održane tokom 2024. godine.
Kako je saopšteno iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore predlog Ministarstva odbrane proistekao je iz preuzetih obaveza Crne Gore kao članice NATO-a, procesa pristupanja Evropskoj Uniji, regionalnih inicijativa i planova bilateralnih saradnji sa ciljem daljeg razvoja vojnih sposobnosti i dostizanje potrebnog nivoa borbene spremnosti.
Savjet je razmotrio i Informaciju o budućem angažovanju pripadnika Vojske Crne Gore u misijama pod mandatom Ujedinjenih nacija.
„Članovi Savjeta jednoglasno su donijeli zaključak da Crna Gora, kao odgovorna članica međunarodne zajednice, visoko pridaje važnost učešću u misijama i operacijama u inostranstvu kao aktivnom doprinosu međunarodnog mira i bezbjednosti. Shodno tome, Savjet je utvrdio Predlog odluke o učešću do tri pripadnika Vojske Crne Gore u Misiji Ujedinjenih nacija na Kipru (United Nations Peacekeeping Force in Cyprus- UNFICYP), koja će biti dostavljena Skupštini Crne Gore radi stavljanja u proceduru“, navodi se u saopštenju.
Na današnjoj sjednici članovi Savjeta informisani su i o stanju popune formacijskih mjesta u NATO i nacionalnim vojnim predstavništvima.
„Savjet je obavezao Ministarstvo odbrane da prioritetno razmotri dinamiku popune formacijskih mjesta oficira i oficirki i dostavi predloge na odlučivanje“, navodi se u saopštenju.
Na sjednici Savjeta, kako je saopšteno, predsjednik Milatović je inicirao pitanje statusa vojnih penzionera i za sljedeću sjednicu Savjeta tražio da se dostavi informacija o dosadašnjim aktivnostima koje su preduzete.
„Savjet za odbranu i bezbjednost je na današnjoj sjednici, razmatrao kadrovska i druga pitanja iz svoje nadležnosti“, navodi se u saopštenju.
Sjednica Savjeta kojoj je predsjedavao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održana je danas u Vili Gorica u Podgorici.
U radu sjednice učestvovali su članovi Savjeta, predsjednik Skupštine Andrija Mandić i predsjednik Vlade Milojko Spajić, a po pozivu ministar odbrane Dragan Krapović, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, brigadni general Zoran Lazarević i savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić.
Vlada Crne Gore podržava Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i želimo da pružimo i političku i stručnu podršku za rad skupštinskog odbora, kazao je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.
„Bio sam član Odbora za sveobuhvatnu reformu u prethodnom periodu, glavni problem je bio političke tenzije i odsustvo političke volje prethodne vlasti da se uhvati u koštac sa problemima. Njima su izborne zloupotrebe bile način da dolaze do vlasti i način za održavanje na vlasti“, kazao je Koprivica.
Koprivica je napomenuo da posljednji podaci OEBS-a govore da se kvalitativno promijenio ambijent za održavanje izbora u Crnoj Gori.
„U posljednjem izvještaju OEBS-a konstatuje se da postoji demokratski ambijent i osnova za održavanje izbora“, istakao je on.
Koprivica je poručio da ostaje izazov pravnih praznina i stvaranje normativne osnove za uspostavljenje punog povjerenja svih aktera u izborni proces.
„Cilj je da iamo pravni sistem koji neće nikome ostaviti prostor za eventualne izborne manipulacije. Mi smo 2019. godine ponudili 16 zakona i 200 rješenja za fer izbore. Izostala je tada politička volja da se to implementira i reformiše pravni sistem ali desile su se promjene avgusta 2020. godine, i sada nema više pritisaka koji su bili ranije svojstveni funkcionerima iz javnog sektora na birače. Ali naša je odgovornost da, i zbog zahtjeva javnosti kao i očekivanja svih političkih subjekata, da reformišemo javni okvir, da se uklone svi nedostaci i praznine“, naglasio je Koprivica.
Koprivica je kazao da će u okviru Savjeta za vladavinu prava formirati ekspertske timove koji će pomoći unapređenju procesa i između ostalog izborne reforme.
(Foto: RTCG)
