Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je da je neko iz Crne Gore dobio milione da završi azil milijarderu iz Azerbejdžana Telmanu Ismailovu, bivšem ruskom bankaru Igoru Čujanu, bivšem pukovniku ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) Dmitriju Seninu i turskom državljaninu Bilalu Čamgozu.
“Telman Ismailov, Igor Čujan, Dmitrij Senjin, Bilal Čamgoz. Svi su dobili politički azil u Crnoj Gori, a neko je iz Crne Gore dobio milione da ovo završi. P.S. Niđe azil nije kao iznad Crne Gore. P.S.S. Dajte ga i Do Kvonu ako smijete…” napisao je Knežević na mreži X.
Телман Исмаилов, Игор Чујан, Дмитриј Сењин, Билал Чамгоз. Сви су добили политички азил у Црној Гори, а неко је из Црне Горе добио милионе да ово заврши. П.С. Ниђе азил није као изнад Црне Горе. П.С.С. Дајте га и До Квону ако смијете… pic.twitter.com/8maOS1jLmE
Ministar pravde Andrej Milović poručio je da će otkriti kako je “do sada izgledala takozvana borba protiv mafije u Crnoj Gori”. On je to objavio na društvenoj mreži X.
Milović navodi da sve njegove odluke, kao ministra pravde, potiču iz njegove dužnosti da poštuje Ustav Crne Gore, zakone Crne Gore i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
“Na Odboru za bezbjednost i odbranu, planiranom za 9. februar, otkriću veoma interesantne podatke o tome kako je do sada izgledala takozvana borba protiv mafije u Crnoj Gori”, napisao je Milović.
Sve moje odluke, kao ministra pravde, potiču iz moje dužnosti da poštujem Ustav Crne Gore, zakone Crne Gore i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.
Na Odboru za bezbjednost i odbranu, planiranom za 9. februar, otkriću veoma interesantne podatke o tome kako je do sada… pic.twitter.com/GTZjyEedIY
Podgorička policija je sinoć uhapsila šest pijanih vozača.
„Saobraćajna policija je sinoć u Podgorici sprovela lokalnu akciju “Alkohol””, objavila je Uprava policije na društvenoj mreži X.
Policija je, kako navode, sankcionisala 25 vozača koji su upravljali vozilima pod dejstvom alkohola, od kojih je njih šest uhapšeno.
🚔Saobraćajna policija je sinoć u Podgorici sprovela lokalnu akciju "Alkohol"!
Policija je sankcionisala 2⃣5⃣ vozača koji su upravljali vozilima pod dejstvom alkohola, od kojih je njih šest lišeno slobode. pic.twitter.com/DU4IjKKBdk
Plata parazita u javnoj upravi 935 EUR, a radnika u industriji koji stvaraju novu vrijednost 649 Eur. Bravo kreteni !!!
Populisticka ekonomska politika bez poznavanja elemenatranih ekonomskih zakonitosti i ograničenja, koji sprovodi grupa slucajnih prolaznika poznatih pod kodnim imenom DPS Ver 2’0., neminovno vodi zemlju u seriju teških kriza, koju smo mogli posmatrati u Grčkoj nakon 2008 godine.
Rast BDP izazvan ličnom potrošnjom, zasnovanoj ne na povećanju produktivnosti, već na povećanju duga, okončaće recesijom, bankrotom javnih finansija, dužnickom krizom, eksplozijom siromaštva i nezaposlenosti. Crna Gora je od DPS ver 1.0 nasledila dezindustrijalizovanu ekonomiju, visoki dug, enormni javni sektor, kriminalizovanu ekonomiju kreiranu za pranje novca od šverca cigareta i droge. Najveća ekonomska anomalija je ogromni parazitski javni sektor u kome radi skoro 30% ukupno zaposlenih. Populistickom programom Evropa sad, najveću korist imali su zaposleni u adminstraciji, koji inače imaju veoma nisku produktivnost i koji je dominnatmo nakrcan partijskim uhljebima koji ne isporučuju nikakve usluge ni gradjanima ni privredi. Oni, uglavnom ne rade nista, radna mjesta su im izmišljena i predstavljaju čist balast i budzetu i privredi i gradjanima koji finansiraju budzet. Pogubni program Evropa sad 1 je, kako sam i najavio, izazvao talas zahtjeva za uskladjivanje Kolektivnih uhovora sa naglim povećanjem minimalne zarade , koja nije samo socijalna kategorija vec je i osnovni parametar za utvrđivanje cijena rada na tržištu rada i sistem zarada. Tako je naš javni sektor, osim sto je preglomazan i neefikasan, postao i najplaćeniji. Što nas uvodi u novi ekonomski paradoks.
Da je zarada u javnom sektoru mnogo veća nego u privatnom sektoru, koji finansira javni sektor.
Očekivano, desio se i poremećaj na tržištu radne snage jer radnici radije traže dobro plaćen posao na kome se malo ili nimalo radi u javnom sektoru, nego u privatnom sektoru. Da je niska produktivnost naše privrede strukturni problem pokazuje i prosječna zarada u privatnom sektoru koja je značajno niža od one u javnom sektoru.
Niska produktivnost je posledica i strukture nase ekonomije gdje u trgovini radi 20% ukupno zaposlenih. Stanje u kojem besposleni paraziti i partijski uhljebi imaju mnogo veće plate od radnika koji jedini stvaraju neku novu vrijednost, dovodi do strukturnih anomalija na tržištu rada i do sve većeg odlaska mladih ljudi van zemlje. Zaposleni u javnom sektoru imaju Sindikat i Granske kolektivne Ugovore koji im daju pravo da traže veće plate, i usklađivanje sa brzopleto i bez razmisljanja enormno uvećanom minimalnom zaradom.
Zato dolazimo u novi paradoks, da najplaćeniji i najmanje produktivni radnici traže povećanje zarada i štrajkuju. Zaposleni u privatnom sektoru nemaju Sindikat niti Granske Kolektivme ugovore, pa svaki pokusaj štrajka, završio bi otkazima. Zato oni radnici koji stvaraju novu vrijednoat i finansiraju parazite iz javnog sektora ne štrajkuju, iako su im zarade daleko manje od zarade parazita.
Oni koji rade su kažnjeni, a partijski uhljebi i paraziti koji većinu svog radnog vremena provode po kafićima, su nagrađeni. Nepodnosljivi smrad nepravde, izdaje i prevare se širi Crnom Gorom. ZA OVAKVU CRNU GORU SE NIJESMO BORILI!!!
Nikola Jokić je propustio Denverovo gostovanje u Oklahomi i izgleda da mu je prijao odmor zbog bolova u leđima.
Nagitsi su u noći između petka i subote savladali Portland 120:108, a srpski centar je stigao do 15. tripl-dabla u sezoni.
Imao je elitni učinak – upisao je 27 poena, 22 skoka i 12 asistencija i pomogao Denveru da dođe do 34. pobjede u sezoni.
Jokić je na terenu proveo 38 minuta, pogodio je 11 od 16 šuteva, a pomogli su mu Eron Gordon sa 18, Kentavijus Koldvel-Poup sa 16, Pejton Votson sa 14, te Majkl Porter Džunior i Džajam Marej sa po 13.
I Marej je bio blizu tripl-dabla, imao je i 10 asistencija i devet uhvaćenih lopti.
Bjelopoljac S.B. ostaje u pritvoru koji mu određen zbog nasilja u porodici, odlučio je Viši sud u Bijelom Polju. On se sumnjiči da je krajem decembra prošle godine tukao svoju suprugu i prijetio joj da će je ubiti.
Kako je ispričala žrtva ovog porodičnog nasilja osumnjičeni S.B. je 22. decembra 2023. cijelog dana pio alkohol, i nju psovao i vrijeđao.
Nakon cjelodnevnog psihičkog maltretiranja osumnjičeni je zatražio da mu postavi da jede, ona mu je odgovorila da hoće, ali je otišla do sobe gdje su im se nalazila djeca, zamolila kćerku da postavi ocu da jede.
“Međutim, osumnjičeni je odbio da mu ćerka postavi ručak i zahtjevao je da to uradi supruga. Kad se oštećena pojavila grubo je uhvatio za ruku i rekao joj: “Sad ćeš da mi postaviš da jedem da vidim šta si spremila”, a zatim je otvorenom šakom lijeve ruke udario u lice”, piše u Odluci Višeg suda u Bijelom Polju..
U odluci se navodi da mu je supruga rekla ako nastavi da je udara da će pozvati policiju.
“Kada je to čuo osumnjičeni je dva puta udario otvorenom šakom najprije u leđa, a potom u potiljak. Uspjela je da se otrgne i pobjegne ispred kuće ka ulici, a osumnjičeni je trčao za njom i govorio joj: “Hoćeš li policiju da zovneš”, a ona mu je odgovorila da hoće. Osumnjičeni joj je rekao da mora da se iseli iz kuće sa djecom. Prijetio joj je govoreći: “Ubiću sve tvoje gore, oni su krivi što si ti takva, nevaspitana i neškolovana”, “Gotova si, ubiću te, tebi nema života ovdje, ovo je moja kuća, ja sam je pravio i ti nemaš nikakvo pravo na nju””, piše između ostalog u Odluci bjelopoljskog Višeg suda.
Oštećena je navela da je muža do sada već dva puta prijavljivala policiji zbog nasilja prema njoj, te da je kažnjavan u Sudu za prekršaje.
Ukupno 15.812 bolovanja registrovano je tokom prošle godine u Crnoj Gori, što je ukupno milion i 330.086 hiljada izgubljenih radnih dana. To su podaci Fonda zdravstva, koje je u emisiji “Okvir” na TVCG iznio direktor Fonda Vuk Kadić.
Kako je kazao, prosječan broj izgubljenih radnih dana po korisniku bolovanja je 84.
“Zdravstvo koštaju refundacije za bolovanja oko devet miliona eura. Kad pogledate te cifre, mogao se taj novac iskoristiti za neke druge stvari, ali trenutno je situacija takva kakva jeste”, poručio je Kadić.
Dodao je da su zbog bolovanja izgubljeni milionski radni dani.
“Fond je formirao komisije za procjenu bolovanja, a prisustvo je obavezno. Izuzeci su onkološki pacijenti i trudnice. Ne bih se složio da smo najbolesnija nacija u Evropi i da odskačemo u okruženju”, poručio je Kadić.
On je saopštio da Fondu svakog dana stiže do 40 zahtjeva za procjenu bolovanja.
“Ima velikih sumnji. Iz nekog razloga određeni ljudi nemaju urednu medicinsku dokumentaciju, pa se zove na provjeru. Ljudi se nakon toga uvijek nekako snađu i nađu dokumentaciju”, pojasnio je Kadić.
Kako je kazao presjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica, najveća opterećenja su bolovanja do 60 dana.
“Radimo na detektovanju rješenja. Činjenica je da je milionski broj izgubljenih dana i to opterećuje malu privredu kao što je Crna Gora. To dodatno urušava poslovni ambijent”, smatra Mikavica.
Mikavica pojašnjava da radnici koji rade u privatnim kompanijama obično otvaraju bolovanja, pošto ih nadređeni premjeste na drugo radno mjesto.
“Imali smo slučaj da su radnici otvarali bolovanja kako bi primali naknadu za vrijeme štrajka kompanije”, dodao je on.
Voditelj Zoran Leković podsjetio je na slučaj Uprave za sport, kad je nakon dolaska novog direktora porast broja bolovanja bio 800 odsto.
Podsjetio je i da jedna trećina zaposlenih u Upravi Glavnog grada je na bolovanju.
U podgoričkim domovima zdravlja tokom prošle godine otvoreno više od 31.500 bolovanja
Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Milena Cojić poručuje da se slučajevi zloupotreba bolovanja dobro trebaju ispitati.
“Lažna bolovanja su veliki alarm i za ministarstvo i za poslodavca. Ne mogu to odmah okarakterisati kao zloupotrebu, jer se može zaista dogoditi da određeni faktori rizika u kompaniji utiču na zdravlje radnika”, dodala je Cojić.
Cojić je saopštila da su tokom prošle ljekari u podgoričkim domovima zdravlja otvorili ukupno 31.750 bolovanja.
“To je ukupno milion i 400 izgubljenih radnih dana”, kazala je ona.
U podgoričkoj Čistoći 50 odsto radnika na bolovanju duže od 60 dana
Govoreći o bolovanjima u podgoričkim preduzećima, direktor “Čistoće” Denis Hot kazao je da je u tom preduzeću stotinjak radnika na bolovanju.
“Pedeset odsto je na bolovanju duže od 60 dana. Često su međuljudski odnosi razlog zbog kojih ljudi idu na bolovanja, a i komunikacija sa nadređenima”, dodao je on.
Hot je pojasnio da je bilo situacija da zaposleni uzmu bolovanja tokom ljeta, kad imaju određene aktivnosti na imanjima.
“Ne bih smio da ulazim u njihovu privatnost, ali uvijek sam gledao da godišnji odmori budu u toku ljeta”, rekao je Hot.
Izabrani ljekari nisu policajci, povećan broj psihosomatskih bolesti
Predsjednik Sindikata izabranih ljekara Igor Ljutica navodi da izabrani ljekar ima pravo da do mjesec dana izda bolovanje.
“Sve nakon druge nedjelje je osnov za specijalističko mišljenje. Posle 30 dana šalje se na komisiju i daje se specijalističko mišljenje. Tu je i konzilijum, koji je mnogo veća instanca. Granice u praksi smo pomjerili, pa su malo rigorznije mjere, upravo zbog toga da ne bi bilo zloupotreba. Ali, mi ne možemo glumiti policajce”, ocijenio je Ljutica.
Poručuje da ima ljudi koji im dolaze po pomoć, ali ne krije da ima manipulacija.
“Najveći razlozi za zloupotrebu bolovanja su upravo ti međuljudski odnosi. Kad dolazi do promjena vlasti i promjena pozicija, dolazi do psihosomatskih oboljhenja. To je otprilike uvijek F dijagnoza, često zbog stresa ljudi nisu sposobni za rad”, pojasnio je Ljutica.
Dodao je da zbog obima posla ne mogu odrediti da li je neka firma ili preduzeće učestala u bolovanjima. “Ipak, moram poručiti da nismo naivni”, kazao je Ljutica.
Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo je nezrelo za određene promjene.
“Treba da se ljudi naviknu da je uobičajeno da dolazi do promjena vlasti i da nije bitno ko im je nadređeni”, zaključio je Ljutica.
U Crnoj Gori danas će biti sunčano i lijepo vrijeme.
Na sjeveru ujutro po kotlinama magla ili niska oblačnost. Tokom dana pretežno sunčano i povremeno oblačno. Vjetar slab, samo predveče na planinama umjeren, sjeverni. Temperatura do 12 stepeni.
Na jugu pretežno sunčano. Tokom jutra samo na krajnjem jugoistoku biće pojačane bure. Toplo, temperatura do 16 stepeni.
More će biti mirno do malo talasasto. Bura u jutarnjim satima na području ulcinjske rivijere umjerena do pojačana. Temperatura mora oko 13 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, ujutro česta magla ili povećana niska oblačnost, a tokom dana pretežno sunčano ili malo oblačno. Vjetar će biti slab i promjenljiv. Prijatno za ovo doba godine sa temperaturom ponegdje i do 15 stepeni.
Na jugu, pretežno sunčano ili malo oblačno. U ponedjeljak nešto više oblačnosti. Neuobičajeno toplo za početak februara. U nedjelju temperatura i do 17 stepeni.
„DPS nije 2020. izgubio izbore zato što nije dovoljno dobro branio državu ili državne simbole, nego zato što nije imao snagu da se zahvali nekim funkcionerima koji su u tom nekom ranijem periodu, makar u percepciji, koristili svoju političku funkciju za neke lične interese“, rekao je poslanik te stranke
Retoriku Demokratske partije socijalista (DPS) treba promijeniti, ali i sprovesti prave reforme, kazao je poslanik i član predsjedništva DPS-a Nikola Janović.
Ocijenio je da je kampanja za unutarstranačke izbore u DPS-u bila korisna zbog homogenizovanja te partije, ali da se suštinske promjene nisu desile.
Janović je u razgovoru za TVCG rekao da je dobro što je DPS izašao iz v.d. stanja.
Navodi, ipak, da suštinskih, odnosno personalnih promjena nije bilo, te da je to zadatak za naredne partijske izbore.
„Moramo priznati, DPS nije 2020. izgubio izbore zato što nije dovoljno dobro branio državu ili državne simbole, nego zato što nije imao snagu da se zahvali nekim funkcionerima koji su u tom nekom ranijem periodu, makar u percepciji, koristili svoju političku funkciju za neke lične interese. Mislim da je postojao dio funkcionera koji su pokazali na djelu kako ne treba neko da se ponaša ko je na poziciji političke moći“, kazao je Janović, kako prenosi Portal RTCG.
Nekadašnji premijer Dritan Abazović svojim fantazijama u javnim nastupima ozbiljno konkuriše da prevaziđe jednog političara kome su uvijek saznanja bila senzacionalistička, a broj glasova nedovoljan da se i primakne izbornom cenzusu, poručili su iz Pokreta “Evropa sad”.
“Kada je jedan politički senzacionalista voljom građana ostao ispod cenzusa, a sudskim presudama zbog klevete na račun lidera PES-a dodatno obesmišljen, sada je ulogu u opanjkavanju funkcionera PES-a preuzeo nekadašnji premijer, kome se argumentacija zasniva isključivo na neutemeljenim optužbama i tvrdnjama”, naveli su iz PES-a u saopštenju.
Sve što je sporno ili nezakonito u radnji lidera PES-a ili bilo kojeg pojedinca ove partije, prema njihovim riječima, Abazović je kao glavni koordinator sektora bezbjednosti “svojom rukom pravde mogao da procesuira kod nadležnih organa”.
“Zato ga i danas pozivamo da ne štedi funkcionere PES-a, kao brojne kontrovezne azilante za vrijeme svog mandata, već da sve odmah procesuira kod nadležnih organa. Iako je prvo optuživao PES da se finansirao od novca optuženog Južnokorejca, tako je kasnije svoje navode demantovao, što je još jedna sličnost sa političarem koji je zbog kontinuiranih kleveta na račun Spajića izgubio na sudu”, dodaju iz PES-a.
Stoga, kako zaključuju , ukoliko je lider URA pomislio da će biti izuzetak i da će na njegove “izmišljotine nasjesti građani, najbolje ga demantuju istraživanja javnog mnjenja, koja ga mjere na ivici cenzusa, sa jasnom tendencijom da se pridruži kolegi od koga je naslijedio retoriku”.
