Na rampi auto-puta Smokovac – Mateševo putnici su imali priliku da vide neobičnog gosta – lisicu.
Na video snimku koji kruži društvenim mrežama, a čiji se momenat nastanka ne zna pouzdano, vidi se lisica koja ležerno boravi na prostoru između dvije naplatne rampe i posmatra putnike.
Da za prvih stotinu dana 44 Vlada nije ispunila obećanja, uprkos velikim očekivanjima, poručuje i profesor na Fakultetu političkih nauka Miloš Bešić. Nagovještava da građani još ne znaju detalje programa Evropa sad dva, te da Vlada djeluje nesigurno što će, kaže, uticati na smanjenje povjerenja građana u novu izvršnu vlast.
„Nakon 100 dana i dalje ne znamo kako izgleda taj program i šta su elementi tog programa, već se separatno tu i tamo najavljuju neka povećanja i rješavanja ekonomskog statusa određenih kategorija“, istakao je Bešić.
Kako kaže, njemu lično vlada izgleda nesigurno i neubjedljivo.
Afera ilegalne proizvodnje cigareta u Crnoj Gori, koja je prije desetak godina ozbiljno potresla crnogorsku javnost, do danas nije dobila pravosudni epilog.
Krivična prijava koju je zbog ilegalne proizvodje cigareta marke „Kleopatra“ predala organizacija „Alternativa Crna Gora“ prije šest godina odbačena je kao neosnovana, a predstavnik te organizacije Vesko Pejak optužio je tadašnje tužilaštvo da su prikrivali švercere. Po njegovom sudu, tadašnji tužioci su pokušavali da zapravo zaštite aktere ovog kriminalnog posla, umjesto da otkriju šta se dešavalo.
Još od 2012. godine, do najmanje polovine 2017. godine, egipatski brend cigareta “Kleopatra” proizvodio se u državnom Duvanskom kombinatu Podgorica, koji je bio u stečaju, a označene su kao da se legalno proizvode u Egiptu. Uprkos optužbama, pa i žalbama iz Egipta, istraga nije pokazala da je bilo nezakonitog poslovanja.
Alternariva je prijavu protiv N.N. lica „koje je organizovalo neovlašćenu proizvodnju, distribuciju i prodaju cigareta sa teritorije Crne Gore u Libiju“ podnijela u julu 2016. godine Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) a uz to su o svemu informisali i Interpol.
U prijavi su, između ostalog naveli da između crnogorske Luke Bar i libijske Luke Bengazi postoji intenzivna jednosmjerna trgovinska ruta za transport/šverc cigareta, te da na sjeveru Crne Gore postoji čitav niz malih postrojenja/fabrika za proizvodnju cigareta, koje ne podliježu kontroli od strane države Crne Gore, što nanosi državi milionsku štetu.
„Za očekivati je da je proces organizovan od strane N.N. osobe koja je vrlo bliska najvišim izvršnim organima vlasti Crne Gore, jer je čitav ovaj ’posao’ godinama ostao neprimjećen“, navodi se u prijavi Alternative.
Predstavnik organizacije Alternativa Crna Gora Vesko Pejak kazao je u razgovoru za Portal RTCG da je državno tužilaštvo tada saslušalo odgovorno lice u fabrici cigareta u Mojkovcu, za koju su znali da proizvodi nelegalne cigarete. No, poslije dvije godine podnosiocu prijave poslali su odgovor da se prijava odbacuje kao neosnovana.
„To je bila sva istraga koja je sprovedena u tom slučaju. Bilo nam je jasno Tužilaštvo prikriva stvarnu prirodu posla i da je istraga odrađena neprofesionalno“, ističe Pejak.
Crna Gora je, tvrdi Pejak, imala razrađen posao sve do 2021. godine za šverc, distribuciju i prodaju cigareta.
„Glavni distributivni centar bila im je Luka Bar. Mi smo Tužilaštvu čak dali fakture koje su išle do luke Bengazi, na sjeveru Afrike. Iz nekih neformalnih priča čuli smo da se njima plaća oružje, droga i politički uticaj. I posle promjene vlasti nastavilo se sa poslom, čak su neke stvari bile lakše zbog političke nestabilnosti“, saopštio je Pejak.
Kaže da su u saznanju da su u fabrici u Mojkovcu radili bugarski i albanski državljani, da bi se, kako kaže, prikrivali tragovi i da se ne bi toliko lako prenosila riječ u javnost.
„Ali fabrika u Mojkovcu je bila samo jedan mali dio te priče. Veći dio proizveden cigareta išao je iz BiH i sa Kosova. Posebno je Kosovo bilo aktivno tada. Činjenica da smo dobili odgovor posle dvije godine od podnošenja prijave, samo sa sadržajem izjave odgovornog lica na tu temu, dovoljno govori o ozbiljnosti crnogorskih institucija“, poručuje Pejak.
Intersantno je da su zbog optužbi za šverc cigareta uhapšena dva bivša direktora policije – Veselin Veljović i Slavko Stojanović.
Veljoviću su u julu prošle godine stavljene lisice na ruke, a tada su uhapšeni i Nikola Mrkić i Mujo Nikočević. U bjekstvu je od tada Aleksandar Mrkić, osumnjičeni vođa te kriminalne grupe. Veljović je, kako tvrde iz SDT-a, odavao povjerljive podatke u vezi sa aktivnostima i predmetima koji se tiču krijumčarenja cigareta. Terete ga da je po nalogu organizatora kriminalne organizacije preduzimao i da po potrebi nije preduzimao policijske aktivnosti, kao i da je obavještavao organizatora kriminalne grupe o planiranim aktivnostima Uprave policije.
Stojanović je uhapšen krajem prošle godine jer ga SDT sumnjiči da je početkom 2018. godine tražio da se propusti kamion sa 120 paketa nelegalnih cigareta čija je vrijednost procijenjena na preko 90.000 eura. Iz SDT-a tvrde da je policija kamion zaustavila na području Zete, a Stojanović je nakon toga pozvao jednog policijskog službenika i tražio od njega da naredi kolegama koje su vršile kontrole da puste tovar.
Na sjeveru Crne Gore danas pretežno oblačno, sa kišom, pljuskovima lokalno moguće i grmljavinom. Očekuju se umjerene do obilne padavine u većini mjesta.
U prvom dijelu dana, duvaće jak, na udare olujni južni vjetar, koji će krajem dana oslabiti. Temperatura do 13 stepeni.
JUG
Na jugu pretežno oblačno, kišovito i vjetrovito. Povremeno pljuskovi i grmljavina, a ponegdje se očekuju obilne padavine. Veoma jak južni vjetar će do kraja dana oslabiti. Temperatura do 18 stepeni.
MORE talasasto do uzburkano. Vjetar južni i jugoistočni jak, sa olujnim udarima. Temperatura mora 14 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, u ponedjeljak umjereno do potpuno oblačno, mjestimično uz malo kiše. I u utorak dosta oblaka, ali uglavnom suvo vrijeme. U ponedjeljak prijepodne će još biti umjerenog južnog vjetra, dok se u utorak očekuje umjeren do pojačan sjeverni vjetar. Temperatura u padu, više tokom utorka.
Na jugu, u ponedjeljak umjereno do potpuno oblačno, povremeno slaba do umjerena kiša, a prijepodne moguća i grmljavina. Tokom utorka promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, uz umjeren sjeverni vjetar.
Sjutra je u Crnoj Gori na snazi narandžasti meteoalarm. Biće pretežno oblačno, kišovito i vjetrovito. Mjestimično pljuskovi i grmljavina i umjerene do obilne količine padavina, navodi se na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Duvaće pojačan i jak vjetar, na udare olujne jačine, krajem dana će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od 5 do 15, najviša dnevna od 7 do 17 stepeni.
U Podgorici sjutra pretežno oblačno, kiša, pljuskovi i grmljavina.
Duvaće južni i jugoistočni vjetar, krajem dana u slabljenju. ž
Jutarnja temperatura vazduha oko 13, najviša dnevna do 14 stepeni.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović danas je kritikovao odluku da turski državljanin Binali Čamgoz ne bude izručen turskim vlastima, prenosi TVCG.
Milatović je istakao da je pomalo bio razočaran određenim odlukama sadašnje vlade.
„Posebno u odnosu na neizručenje ovog turskog kriminalca. Mislim da smo time poslali dvije loše poruke: prva je da je Crna Gora bezbjedna destinacija za kriminalce, a druga da ne vjerujemo zemlji za koju govorimo da nam je strateški partner, a to je Repubilka Turska. I mislim da su to bile pogrešne odluke“, navodi Milatović.
Turski državljanin Binali Čamgoz, kojeg je Crna Gora odbila da izruči Turskoj po međunarodnoj potjernici, saslušan je nedavno u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici povodom optužbi za korišćenje falisifikovanih dokumenata 2022.godine.
On je negirao krivicu.
Nakon odluke Crne Gore da ga ne izruči Turskoj 22. januara, u Crnoj Gori je Čamgoz osumnjičen za niz krivičnih djela.
Turska ga potražuje zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva.
Crna Gora je odbila da ga izruči zbog zdravstvenog stanja ali i etničkog porijekla zbog kojeg bi, kako sumnjaju, mogao biti dodatno ugrožen, o čemu je nedavno govorio i ministar pravde Andrej Milović.
Čamgoz je zatražio politički azil. Turskog državljanina crnogorska policija prvi put je uhapsila po potjernici Interpola jula 2022. godine.
Prilikom hapšenja, kod sebe je imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bajhan. Kako su saopštili iz crnogorske policije, koristeći falsifikovani pasoš u Budvi je Čamgoz osnovao kompaniju „Lion & D“, čija je djelatnost izgradnja nekretnina.
Predsjednica Mađarske Katalin Novak podnijela je u subotu ostavku, nakon što je pomilovala čovjeka osuđenog za prikrivanje zločina koje je počinio seksualni napasnik u domu za djecu, javlja Rojters.
Više od 1.000 ljudi okupilo se u subotu u Budimpešti, tražeći ostavku Novak, bliske saveznice premijera Viktora Orbana, prenio je ranije briselski portal Politiko.
Mađarske opozicione stranke provele su cijelu nedjelju pozivajući na smjenu Novak, kao i na smjenu Judit Varge, bivše ministarke pravde koja je potpisala pomilovanje i koja bi trebalo da predvodi listu vladajuće stranke Fides za izbore za Evropski parlament ove godine.
Iako je bilo dobro poznato da je Novak pomilovala oko 20 ljudi uoči posjete pape Franje Mađarskoj u aprilu 2023. godine, tek je nedavno otkriveno da je je među pomilovanima i zamjenik direktora jednog dječjeg doma, koji je bio osuđen zbog prikrivanja seksualnog prestpunika koji je u toj ustanovi napastvovao djecu.
Novak je ove nedjelje priznala da su pomilovanja izazivala podjele, ali je insistirala da „nikada ne bi pomilovala pedofila“.
Pokušavajući da uguši gnijev naroda povezan sa ovim slučajem, stranka Fides premijera Viktora Orbana je u četvrtak podnijela ustavni amandman kojim se zabranjuje da buduća pomilovanja na bilo koji način koriste ljudima koji su osuđeni za zločine nad djecom.
Grupa medicinara iz Nikšića obratila se javnosti dopisom, iza kojeg, kako navode, stoji više od 300 zdravstvenih radnika iz tog grada srednjeg i višeg medicinskog kadra. U saopštenju navode da je srednji medicinski kadar na ivici egzistencije i da su razočarani stavom doktora Mirka Varajića, koji sa petostruko većim primanjima ne moće ni naslutit kako žive građani sa 600 eura primanja mjesečno.
Saopštenje prenosimo integralno:
“Razočarani smo stavom doktora Mirka Varajića, koji se prije nekoliko dana javno usprotivio namjeri srednjeg medicinskog i nemedicinskog kadra da se bori za bolji položaj i veće zarade. Kao njegovi prvi i najbliži saradnici koji obavljaju ključnu ulogu u pružanju neophodne medicinske pomoći pacijentima, očekivali smo da i on, kao i većina ljekara, sagleda situaciju iz našeg ugla, ali uzalud.
Ipak, za razliku od njega, koji nas ne razumije, mi shvatamo da doktor Varajić sa primanjima koji petostruko prevazilaze našu prosječnu platu, ne može ni slutiti kako mi i brojni drugi građani živimo sa oko 600 eura primanja mjesečno. S potpunim razumijevanjem teške ekonomske krize u državi, ni mi ne očekujemo idilične uslove već samo hoćemo da živimo dostojno u 21. vijeku.
Bez obzira na naša politička opredjeljenja, kada je u pitanju egzistencija u ovome smo svi isti i to je jedini razlog da se borimo za veće plate. Ističemo da nama ne smeta doktoreva mjesečna zarada. Naprotiv, voljeli bi da toliki iznos ili značajno veći, na kraju mjeseca imaju svi zaposleni u Crnoj Gori i svi penzioneri. Voljeli bi da niko u ovoj državi nije prinuđen da, kako bi sebi i porodici obezbjedio osnovne životne namirnice, radi po dva ili tri posla, ali realnost je drugačija. Sumorna je. Veliki dio građana je na ivici egzistencije, pa i većina nas, srednjeg medicinskog kadra. Logično je da to ne razumije onaj koji za samo osam dežurstava dobija naknadu od 1.000 eura.
Mi, za razliku od doktora Varajića, shvatamo da su njegova dežurstva značajna i cijenimo njegovu predanost i doprinos zdravstvenoj zaštiti. Međutim, važno je imati na umu da srednji medicinski kadar, iako prima manju platu u odnosu na njega, takođe obavlja ključnu ulogu u pružanju neophodne medicinske pomoći pacijentima. Doktor, kom nije jasno zbog čega mi tražimo da budemo plaćeni za svoj rad, treba da zamisli kako bi funkcionisao zdravstveni sistem bez medicinskih sestara, tehničara i drugog osoblja, koje često radi u teškim uslovima, a za manju naknadu nego što zaslužuje.
Povećanje plata za srednji medicinski kadar ne samo da bi bilo pravedno, s obzirom na napore koje ulažu, na dvanaestočasovna ili dvadesetčetvoročasovna dežurstva, već bi i doprinijelo motivaciji i kvalitetu cjelokupne zdravstvene usluge. Bez obzira na to što je u javnom nastupu pokušao uniziti značaj našeg rada, i vrlo “nisko” nam nalijepiti političku etiketu, doktoru se zahvaljujemo što je pokazao na koga ne možemo računati po pitanju jačanja solidarnosti unutar zdravstvenog sistema, koji u krajnjem slučaju može donijeti samo korist svima nama.
Duboko nas zabrinjava čak i pomisao na to kako bi, ako mu se ukaže prilika da o nečemu u ovoj državi odlučuje, doktor Varajić unaprijedio svoju društevenu zajednicu, ako nema sluha za svoje najbliže saradnike, koji, napominjemo, odrađuje veliki dio doktorskog posla, što nije slučaj u evropskim državama, u kojima su naše kolege plaćene nekoliko puta više nego mi.
Na kraju, možda je uvaženi doktor Varajić, od brojnih obaveza kao što su rad u drugim ustanovama, dobro plaćenih dežurstava, mogućnosti privatnog rada i rada u komisijama, zaboravio nas, koji od svoje plate i jedinog primanja, pokušavamo da preživimo i hranimo porodice, a pri tom sačuvamo ugled i čast medicinske profesije. Možda malo, ali doktore Varajiću nas ipak ima, kao što su malobrojni i ljekari koji sa predanošću i empatijom rade svoj posao.
Doktore Varajiću, naši zahtjevi nemaju političku pozadinu, niti nas vode ti motivi, niti mi imamo političke ambicije. Nas vodi potreba za boljim uslovima rada i želja da za njega budemo adekvatno plaćeni, a o Vama je najviše rekla Vaša cinična izjava da su ranije svi bili spremi da rade “na trafikama i prodavnicama za 220 ili 300 eura”, a da sada neće za mnogo više. Ukoliko smatrate da su sada plate prevelike, pozivamo Vas da to pokažete na način što ćete tražiti da se Vama isplaćuje iznos koji su ljekari primali početkom 2020. godine.”
Uspješna realizacija popisa, usvajanje održivog budžeta, kojim je bez zaduženja obezbijeđeno povećanje minimalnih penzija, deblokada pravosudnih institucija nakon višegodišnjeg v.d. stanja, te snažna podrška međunarodnih partnera na putu ka Evropskoj uniji, jesu rezultati koji su neosporni i to za svega 100 dana Vlade, ocijenili su u Pokretu Evropa sad.
Ovakav impresivan početak je, kako navode u saopštenju, nagovještaj onoga što tek slijedi.
„Sa druge strane, partije iz opozicije koje osporavaju konkretne rezultate, dok su bile na pozicijama odlučivanja pokazale su šta znaju i umiju. Građani nisu zaboravili da im je prije više od deset godina obećano punopravno članstvo u Evropskoj uniji, rast standarda i 40 hiljada novih radnih mjesta. Takođe, građani nisu zaboravili ni obećanja prethodne Vlade da će ubrzati naš evropski put i da će tadašnja osovina parlamentarne većine DPS-a i URA-e deblokirati institucije. Za razliku od prethodne Vlade koja je povjerenje u Skupštini izgubila za nešto više od 100 dana, aktuelna 44. Vlada je u saradnji sa parlamentom i djelovima opozicije obezbijedila ključna imenovanja u pravosudnim institucijama“, navode u saopštenju.
Kako dodaju, umjesto prazne retorike, aktuelna Vlada i parlamentarna većina su posvećeni konkretnim rezultarima, ali i saradnji sa svima koji žele da pruže doprinos u napretku i razvoju naše zemlje.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović poručio je da je kada je riječ o direktoru policije Zoranu Brđaninu, postupio po zakonu, i Vladi predložio njegovu smjenu. Kaže i da nijesu bitna imena, već da na čelo policije dođe neko ko je stručan i ko će odgovoriti zadacima.
„Ja ću biti u ovoj vladi, dok ova vlada bude dijelila stanovište, da je jedan od dva apsolutna prioriteta crnogorskog društva odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Uvijek sam za dijalog, uvijek sam za to da dolazimo do najboljeg mogućeg rješenja. Iako zakon o unutrašnjim poslovima eksplicitno daje pravo ministru unutrašnjih poslova da predloži kandidata za čelnu poziciju policije, ja sam u duhu kolegijalnosti stvaranja najbolje moguće atmosfere, kazao da sam spreman da kroz proces konsultacija sa članovima vlade, na prvom mjestu predsjednikom vlade, ponudim i nekoliko kandidata“, kazao je Šaranović.