Spisak stvari koje su nestale iz depoa Višeg suda, ni pet mjeseci od otkrivanja prokopanog tunela, još nije dostavljen podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT). RTCG Portal saznaje da će o ovom slučaju biti obaviješten vrhovni državni tužilac Milorad Marković.
Bez obzira na više urgencija institucije i najavama da će izvještaj biti dostavljen do kraja januara, to se nije desilo.
Tunel koji povezuje depo Suda i stambenu zgradu otkriven je početkom septembra. Stan odakle je kopano do zgrade Višeg suda iznajmljen je dva mjeseca prije nego što je tunel otkriven.
Predsjednik Višeg suda Boris Savić je 12. septembra, na konferenciji za medije, saopštio da iz depoa Višeg suda „gotovo ništa ne nedostaje“. Mjesec dana kasnije, advokat Damir Lekić kazao je da ima informacije da su iz depoa Višeg suda nestala dva pištolja u predmetu protiv optuženih za planiranje ubistava Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
U dosadašnjoj istrazi otkriveno je da su u kopanju tunela učestvovali državljani Srbije Vladimir Erić, Veljko Marković (32), Milan Marković (53), Dejan Jovanović (30).
Osumnjičeni za umiješanost u obijanje depoa podgoričkog Višeg suda Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj pušteni su na slobodu 13. januara ove godine. Odlukom Vrhovnog suda Crne Gore odbijen predlog tužilaštva da im se za slučaj „Tunel“ produži pritvor.
Ministarstvo pravde Crne Gore zatražilo je u oktobru od Ministarstva pravde Kraljevine Švedske izručenje Erića (32), koji je uhapšen u Švedskoj i određen mu je ekstradicioni pritvor.
Kako je ranije saopšteno, molba za izručenje je poslata i redovnim putem i preko NCB Interpola Podgorica.
Nalogodavci, finansijeri, ali i motivi za kopanje tunela, još nijesu poznati.
Odbor za bezbjednost i odbranu odlučio je danas da podnese krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odavanja tajnih podataka sa sjednice koja je bila zatvorena za javnost, a nakon što su Vijesti objavile tekst pod naslovom “Poslanici “pozelenjeli” zbog Milovićevih “susreta sa mafijašima”: Šta se dešavalo na zatvorenom dijelu sjednice Odbora.
Tokom današnjeg zasijedanja, predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković je najavio da će on lično podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odavanja službenih tajni, nakon što su se pojavili detalji sa zatvorenog dijela sjednice tog skupštinskog tijela, ukoliko to ne učini Odbor.
“Na zatvorenim sjednicama razmatramo podatke i teme koji su klasifikovani određenim stepenom tajnosti. Odavanje podataka je krivično djelo i zapirijećena je kazna do osam godina. Čitajući tekst u jednom dnevnom listu zaključio sam, odnosno osnovao posumnjao da je neko iznio podatke sa zatvorene sjednice, čime se stiče osnovana sumnja da je počinjeno krivično djelo. Predlažem da kao Odbor podnesemo krivičnu prijavu proit NN lica”, kazao je Laković.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović predložio da sjednica bude zatvorena za javnost.
Odbor ovaj prijedlog nije prihvatio.
Laković je danas kazao da ako Odbor ne odluči da podnese krivinu prijavu protiv NN lica, da će to on lično uraditi.
Poslanik Filip Adžić je saopštio da ukoliko predaju krivičnu prijavu potvrditi da su tajni podaci koji su iznešeni tačni.
Laković je kazao da su iznijeti tajni podaci, bez obzira da li su oni tačni, netačni ili polutačni.
“Smatram da je naslovnica tog lista podmetanje”, kazao je on.
Poslanik Evropa sad Miloš Pižurica danas je naglasio da ako se iznose podaci sa sjednice, a Odbor ne reaguje na to, onda daju mogućnost da se to ponov desi, i tako obesmišljavaju sjednice zatvorene za javnost.
Poslanik DPS Nikola Janović je dodao da, kada su prihvatili da budu članovi Odbora, su prihvatili prava i obaveze.
Nadovezao se Laković kazavši da su dužni ako imaju sumnju da je porijave.
“Ako to uradimo kao Odbor pokazali smo ozbiljnost, a ako ne, ja ću to uraditi u svoje ime”, istakao je on.
Bojović tražio da prijavu podnese GST
Poslanik Vladislav Bojović pozvao je Lakovića da preispita prijedlog.
“Sa nama je bio i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović pa je na njemu da podnese krivičnu prijavu, a da to ne rade poslanici”, naveo je on.
Laković je uzvratio rekavši da ne mora da čeka GST ni nikog drugog, podnese prijavu za sumnju na učinjeno krivično djelo.
Bojović je kazao da je u prethodnom periodu bilo ovakvih slučajeva.
“Mislim da treba da reaguje GST, a ne parlament”, istakao je on.
Otvorena sjednica bila živo blato
Poslanica Slađana Kaluđerović naglasila je da je prethodna sjednica Odbora, otvotreni dio, bila “živo blato”.
“Imate moj glas da se podnese krivična prijava”, dodala je ona.
Laković je prije dva dana medijima kazao da će prijedlog o podnošenju prijave iznijeti na sjednici Odbora koja je zakazana za danas u 10 sati.
“U razgovoru sa kolegama razmotrićemo da zajednički donesemo ovu odluku, a ukoliko prijedlog ne bude usvojen vjerovatno ću prijavu podnijeti sam”, kazao je Laković.
Pešić: Mala zainteresovanost mladih ljudi za vojni poziv
Na dnevnom redu današnje sjednice Odbora danas je bilo Konsultativno saslušanje vojno-diplomatskog predstavnika Crne Gore, general-majora Rajka Pešića, prije stupanja na funkciju.
Ministar Dragan Krapović na sjednici Odbora je kazao da već dvije godine Crna Gora nema stalnog vojnog predstavnika u sjedištu NATO saveza.
“Savjetu za odbranu i bezbjednost sam predložio Pešića kao oficira sa najvećim činom u Vojsci da popunimo ovim personalnim rješenjem. Nakon agresije Rusije na Ukrajinu, prvenstveno, ali i situacije na Bliskom Istoku, smatrao sam da treba adekvatno da budemo zastupljeni. Mislim da je ovaj korak prvi koji je trebalo uraditi”, istakao je Krapović.
General-major Pešić je istakao da je upoznat sa zadacima i obavezama vojnog predstavnika.
“U svom radu priotiteti bi bili učešća na sastancima Vojnog komiteta NATO. Koordinacija sa ostalim nacionalnim predstavnicima u NATO je takođe jedan od prioriteta, kao i učešće na sastancima Vojnog komiteta EU”, istakao je on.
Ministar Krapović je istakao da se stvari brzo i značajno mijenjaju, NATO je zauzeo određene pozicije i stavove i u toku je sama tranformacija Alijanse kroz novi model odbrane.
“U ovom trenutku su sva strateška dokumenta države zastarjela, ali su pokrenute procedure. U godinama za nama su se pojavljivala razne krize i nismo se baš najsjajnije pokazali. Nije sto stvar samo Ministratsva odbrane i Vojske, već cijelog sistema. Stvari moraju ići mnogo brže”, kazao je on.
Na pitanje poslanika DPS-a Nikole Janovića o standardu zaposlenih u Vojsci kao i zainteresovanost ljudi da postanu vojnici i vojne starješine, general-major Pešić kaže da mala zainteresovanost mladih ljudi za vojni poziv.
“Što se tiče Ministarstva odbrane to je posebno bilo evidentno prošle godine jer je mali odziv bio i za vojne akademije u inoistranstvu ali je to karakteristično i za druge i veće zemlje”, kazao je on i dodao da se rade planovi kako sa se vrši animacija mladih ljudi i da se stimulišu i da se poboljšaju uslovi za njihov rad i život vojsci”, naveo je Pešić.
Bjelopoljski „Pegaz” objavio je knjigu Radunovića, odnosno njegovo viđenje Berana u posljednje četiri decenije
U izdanju bjelopoljskog „Pegaza” iz štampe je izašla knjiga „Ivangradska trilogija“, autora Saše Radunovića. Tako se Berane svrstalo među desetak gradova sa prostora bivše SFRJ koje je dobilo svoju trilogiju.
Knjiga „Ivangradska trilogija“ je roman kojim na 510. stranica, autor kroz priču svojih junaka prikazuje ljude i događaje, političke, privredne, kulturne lomove u posljednjih 40- tak godina na prostoru Berana, nekadašnjeg Ivangrada, ali i Crne Gore, koji su doprinijeli podjelama u tom gradu i izraženom iseljavanju građana.
– Prva knjiga „Ivangradske trilogije“ počinje prikazom atmosfere na ulicama Berana tokom proslave pobjede Jakova Milatovića na predsjedničkim izborima održanim drugog aprila, i obuhvata period do noći nakon održanog referenduma o nezavisnosti Crne Gore. U drugoj knjizi se objašnjavaju pojave, događaji i ljudi u periodu od stredine 80- tih godina prošlog vijeka dok je taj grad nosio ime Ivangrad, do održavanja Saveznih izbora na kojima Slobodan Milošević izgubio vlast, dok je u trećem djelu opisan život i podjele u Beranama od 2000- te do 21. maja 2006. godine, odnosno održavanja referenduma u Crnoj Gori-kaže autor Radunović, ranije dugogodišnji novinar.
Kako je u recenziji napisao prof. dr Draško Došljak- univerzitetski profesor, kombinacija lirskih stranica i žurnalističkih, pisanih tematski prilagođenom leksikom, potvrđuje autora koji sa pažnjom prati život u Polimlju i Crnoj Gori. On je, pored ostalog, naveo, da svi likovi sa pripovjedačkih stranica knjige, zapravo, mogu biti i neki od nas. Jer, sudbine su to! Kao što je i sudbina Draganina i Aleksandrova, nekih od autorovih junaka knjige.
-Društveni i politički događaji: izbori, litije, protesti – ambijent uoči tih događaja, tokom samih procesa, posljedice, sve je u pričama na stranicama knjige Saše Radunovića. Izborni procesi od 2014. godine, prije toga osvrti na referendum 2006, cifre, procjene, očekivanja od novih, kritike starih, analize društvenih kretanja i pojava uknjiženi su, spremni za nova tumačenja. Upravo su ovo tekstovi koji čuvaju sjećanje na političke partije, čelnike, aktere društvenog života, partijske i političke mijene, rezultate i očekivanja. Tekstovi će značiti svima onima koji su direktni učesnici, onima koji su gledali sa strane, a naročito onima koji su došli kasnije. Ovo je doprinos boljem razumijevanju političkih i društvenih zbivanja u gradu na Limu u vremenu kada su se opređeljivala razvojna kretanja ove varoši“, istakao je, pored ostalog, profesor Došljak.
Prema navodima dr Radenka Šćekića- direktora Istorijskog instituta Crne Gore, ovo djelo predstavlja presjek crnogorskog društva proteklih nekoliko turbulentnih decenija na primjeru jednog grada i sredine. Tako da može biti korisno, kako ljubiteljima književnosti, tako i istraživačima jedne epohe, sa politikološkog, psihološkog, sociološkog i antropološkog aspekta.
-Radunovićev sugestivni narativ: koncizan, direktan, jasan – nije za svačiji ukus. Autor u svojim kritičkim i češto smjelim osvrtima, netipičnim za novinarsku profesiju u okviru politički “hibridnog” režima, vraća donekle vjeru u novinarsku profesiju. Uporno ističući čitaocima da je sloboda vrhunska kategorija ljudskog postojanja, sloboda u razmišljanju, izrazu, govoru, sloboda u odabiru društva. U ovom kapitlnom đelu u formi trilogije, ističe da su politika i politikanstvo, konformizam i lični interes – jači od iskrenosti i poštenja a da će lično uvijek pobijediti kolektivno. Kao i da će i ova revolucija „pojesti svoju djecu“. I da su rijetki oni koji su razmišljali o kolektivnom dobru, a nijesu imali vremena da sebe negdje projektuju.
U djelu „Ivangradska trilogija“, autor kroz naizgled fiktivne likove: Veska, Tamare, Aleksandra, Jasmina i dr. nastoji prikazati realnost običnog čovjeka u svakodnevici turbulentnih društvenih dešavanja proteklih decenija.
Izdavanje knjige „Ivangradska trilogija“ podržalo je Ministarstvo kulture i medija sufinansirajući njeno štampanje u okviru projekta od značaja za razvoj kulture na sjeveru Crne Gore u 2023. godini.
Tajnu verziju Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA) Andrej Milović može zatražiti po proceduri koja mu je zvanično objašnjena “još polovinom januara”, o tom zahtjevu odlučuje Biro za operativnu koordinaciju (BOK), ali nije jasno je li ministar pravde to uradio, kao ni može li je dobiti, prozilazi iz odgovora iz kabineta Alekse Bečića, pišu Vijesti.
Milović je nedavno rekao da već dva mjeseca ne može da dobije taj dokument da bi znao ko su bezbjednosno interesantna lica kako bi, nagovijestio je, izbjegao susrete sa njima, za koje ga je na javnoj i tajnoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost optužio šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković.Bečićev kabinet saopštio je da je Miloviću “dobro poznata procedura” za dobijanje dokumenta.
“Ministar pravde je u odnosu na predmetne dopise uredno dobio odgovor koji mu je potpredsjednik Vlade i koodinator BOK-a uputio još polovinom januara mjeseca, tako da je ministru dobro poznata procedura vezana za predmetno pitanje”, odgovoreno je iz kabineta potpredsjednika Vlade koji je i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju (BOK), na pitanje da li je Milović tražio i dobio ovaj dokument.
Iz Bečićevog kabineta je objašnjeno da o svim zahtjevima koji se upućuju BOK-u o različitim pitanjima, pa i zahtjevima za dostavljanje klasifikovane verzije SOCTA drugim korisnicima mimo onih definisanih po fukncionalnom principu ne odlučuje kooordinator BOK-a, niti bilo koji pojedinac, već BOK.
Cijene nafte spustile su se na međunarodnim tržištima ispod 82 USD, odražavajući zabrinutost trgovaca za potražnju u okruženju visokih kamatnih stopa i nagovještaje veće proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Na londonskom tržištu cijena barela je nakon podne bila niža 54 centa nego na zatvaranju tržišta na kraju prošle sedmice i iznosila je 81,65 USD. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 32 centa nižoj cijeni, od 76,52 USD.
Trgovci su prošle sedmice pratili zaoštravanje napetosti na Bliskom istoku nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbio predlog palestinskog Hamasa o obustavi neprijateljstava u okupiranom palestinskom Pojasu Gaze, prenosi SEEbiz.
Nervozu izazivaju i napadi jemenskog pokreta Ansar Allah na brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru. Pokret upravlja najgušće naseljenim dijelovima Jemena, a ometa promet kroz prolaz Bab al-Mandab, tražeći obustavu izraelskih napada u Gazi i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.
SAD i Britanija odgovorili su napadima na ciljeve u Jemenu, uz obrazloženje da štite sigurnost plovidbe, a Ansar Allah je proširio popis meta na brodove s britanskim i američkim vezama.
Tržišta su prigušili nagovještaji povećavanja proizvodnje u SAD-u. Energetske firme otvorile su prošle sedmice najviše bušotinskih postrojenja za naftu i gas od sredine decembra, pokazali su podaci specijalizovane firme Baker Hughes.
Trgovci istovremeno strahuju za potražnju nakon što je zvaničnica američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) izjavila da ne vidi razloga za preporuku o snižavanju kamatnih stopa u SAD-u, pridruživši se grupi koja insistira na striktnoj kontroli inflacije.
Više kamatne stope koče privredu, što znači i slabiju potražnju za naftom. Vodeći proizvođači signalizirali su preko glavnog svjetskog izvoznika Saudijske Arabije da su će budno pratiti potražnju i prilagođavati ponudu. Saudijski ministar energetike izjavio je da će zamrznuti planove o povećanju proizvodnih kapaciteta, ukazujući na energetsku tranziciju.
Saudijski zvaničnik naglasio je ipak da imaju dosta rezervnih kapaciteta i da mogu reagovati na potencijalne poremećaje u snabdjevanju.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u petak barel korpe nafte njenih članica poskupio 1,3 USD, na 81,45 USD.
Svaki šesti stanovnika Berana je nezaposlen, što je posljedica katastrofalne tranzicije i zatvaranja skoro svih velikih privrednih kolektiva u ovom sjevernom gradu i “preseljenja” radnika na biro rada.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore zaključno sa decembrom prošle godine na Birou rada u Beranama nalazilo 4.248 lica, ili oko 11 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori, kojih ima 38.161.
Kao poseban problem ističe se i podatak da u Beranama ima izrazito veliki broj nezaposlenih sa fakultetskim diplomama. Podaci, takođe, govore da je u Beranama trenutno više nezaposlenih, nego radno angažovanih lica, uz podsjećanje da broj penzionera i socijalno ugroženih premašuje cifru od 6.000.
Predsjednik opštine Berane Vuko Todorović izjavio je nedavno da je nezaposlenost jedan od gorućih problema u Beranama, i da ga nije lako riješiti u ovom trenutku.
“Uzroke ovakvog stanja treba tražiti u izraženim regionalnim razlikama u Crnoj Gori, jer je više nego očigledno da sjeverni region po svim parametrima zaostaje za centralnim i južnim. Takođe, ovakvom stanju su kumovale i pogubne privatizacije u našem gradu, zahvaljujući kojima su skoro svi privredni subjekti zatvoreni. Zatvaranjem fabrika ljudi su se preselili na biro rada i zato, između ostalog, imamo ovako zabrinjavajući situaciju” – kazao je Todorović.
Aktuelni predsjednik opštine Berane smatra da bi država morala aktivno da se uključi u rješavanje ovog problema.
“Bez pomoći države mi se ne možemo sami kao lokalna samouprava suočiti sa problemom velikog odliva stanovništva, što je pokazao poslednji popis, kao i ovakvom nezaposlenošću. Bez hitnih mjera sa državnog nivoa, ovakvi trendovi se neće zaustaviti, ni kada se radi o migracijama i odlivu stanovništva, ni kada je riječ o katastrofalnom stanju u pogledu broja nezaposlenih” – rekao je Todorović.
Da se Crna Gora suočava sa drastičnim regionalnim razlikama ukazuje i podatak da trenutno u Podgorici, koja broji preko 180.000 stanovnika, ima svega 6.700 nezaposlenih, što bi značilo da je svaki 27 stanovnik nezaposlen, a u Beranama koji ima nešto više od 25.000 žitelja – svaki šesti.
U Budvi, koja po skorašnjem popisu broji 26.667 stanovnika ima svega 759 nezaposlenih.
Brojne analize govore da je zatvaranjem privrednih kolektiva Berane doživjelo sveukupnu razvojnu stagnaciju i da je iz godine u godinu rastao broj nezaposlenih. Analize ukazuju i da je nizak nivo privrednih aktivnosti glavni razlog što se na birou rada nalazi ovako veliki broj nezaposlenih.
Tek iz današnje vizure vidljivo je u kojoj mjeri su politički bili motivisani projekti poput onog “Posao za vas”, kada je 2008. godine u ovom gradu podijeljen veliki broj kredita za samozapošljavanje i pokretanje biznis projekata. Tada je obećavano da će Crna Gora postati veliko gradilište i da će uvoziri radnu snagu.
Koliko je je situacija u ovom sjevernom gradu uprkos takvim projektima i porukama gora nego u to vrijeme, govori i podatak da je broj nezaposlenih za poslednjih deceniju i po porastao za čak dvije hiljade. Da broj stanovnika u beranskoj opštini opada, a broj nezaposlenih raste govori i činjenica da je 2007. godine Berane imalo oko 36.000 stanovnika, od čega je 2.135 bilo nezaposlenih.
Portal RTCG je nedavno pisao da od skoro 3,5 hiljada penzionera u Beranama koji su samo članovi jednog od dva udruženja penzionera, njih čak dvije hiljade i devedeset je sa najnižom penzijom, što dodatno usložnjava socijalnu situaciju u ovom gradu i iziskuje hitne državne mjere.
Milojko Spajić je u januaru zaradio 1.813 eura, Aleksa Bečić i Momo Koprivica po 1.721 euro, Srđan Pavićević 2.071, Nik Đeljošaj 1.823, a Dragoslav Šćekić 1.776 eura
Januarske plate čelnika crnogorske Vlade iznosile su od 1.721 do 2.071 euro, pokazuju podaci o zaradama u Generalnom sekretarijatu u Kabinetu premijera. Najveću zaradu funkcionera iz vrha Vlade ima potpredsjednik za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević, čija je januarska zarada iznosila 2.071 euro, što je za dva i po puta više od prosječne zarade u zemlji, koja je u decembru iznosila 814 eura, odnosno preko četiri i po puta više od minimalne zarade od 450 eura.
Prvi čovjek Vlade Milojko Spajić zaradio je 1.813 eura u januaru na funkciji premijera. Potpredsjednik za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić je, zahvaljujući toj funkciji, prihodovao 1.721 euro, a toliko je iznosila januarska zarada i Momu Korpivici, potpredsjedniku za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Potpredsjednik za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj je u januaru zaradio 1.823 eura, a potpredsjednik zadužen za demografiju i mlade Dragoslav Šćekić 1.776 eura.
Generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić za prethodni mjesec prihodovao je 1.599 eura, a šef Kabineta premijera Branko Krvavac 1.398 eura.
Zarade premijerovih savjetnika kretale su se od 1.415 do 1.550 eura. Najveće primanje imala je savjetnica premijera za digitalne medije Ana Dulović – 1.550 eura. Savjetnica za ekonomsku politiku Milena Milović prihodovala je 1.469 eura, a za vanjske poslove Milica Perišić 1.460 eura. Premijerova savjetnica i rukovoditeljka Službe za odnose s javnošću Jovana Bojović u januaru je zaradila 1.492 eura, a Spajićevi savjetnici za kulturu i mlade Vučić Ćetković i za mlade Veliša Jovanović 1.460, odnosno 1.415 eura.
Zarade zamjenika do 1.486 eura
Prema podacima koje je objavila Vlada, pomoćnik generalnog sekretara i rukovodilac Sektora za poslove protokola Simeun Raonić u januaru je zaradio 1.486 eura. V.d. pomoćnice generalnog sekretara Vlade i rukovoditeljka Sektora za za strateško planiranje i koordinaciju politika Vlade AlemdinaVukić prihodovala je 1.173 eura, dok je januarska zarada razriješene zastupnice Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentine Pavličić iznosila 1.024 eura.
Zamjenica šefa Kabineta premijera Tanja Musterović prihodovala je 1.239 eura, rukovoditeljka Kancelarije za komunikaciju sa građanima u kabinetu Dušica Vuković 903, a zamjenica generalnog sekretara Irena Vućić Popović 1.460 eura.
Savjetnici potpredsjednika Bečića Sandra Radević, Božidar Radinović i Milica Kaluđerović u januaru su zaradili 1.199, 1.144, odnosno 1.149 eura. Januarska plata savjetnika Moma Koprivice, Hermina Šabotića, Hane Medojević i Milana Popovića, iznosila je 1.485,1.188 i 1.239 eura.
Pavićevićeve savjetnice Renata Milutinović i Mirjana Maslovar zaradile su 1.297 i 1.271 euro, dok je januarska plata Đeljošajevog savjetnika Alberta Bikaja iznosila 1.144 eura.
Rad savjetnika potpredsjednika Šćekića Sanje Jokić, Milana Jančića i Dragana Vukića koštao je poreske obveznike u januaru 1.217, 1.247 eura, odnosno 1.183 eura.
Oni su vozačima preporučili dodatnu pažnju zbog sitnijih odrona i savjetovali da vožnju prilagode vremenskim uslovima
U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i klizavim putevima i uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su vozačima preporučili dodatnu pažnju zbog sitnijih odrona i savjetovali da vožnju prilagode vremenskim uslovima.
Iz AMSCG su podsjetili da je na putevima gdje je to naznačeno, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila, bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
“Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni naredbom pada snijeg, ima leda ili poledice, na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima“, kazali su iz AMSCG.
Kako su naveli, minimalna dubina šare na gazećoj površini gume je četiri milimetra. Navodi se da je na auto-putu zimska oprema obavezna za sva vozila.
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dijelu puta Nikšić-Kuside, zbog radova saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu Plužine – Nikšić – Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje – Nikšić, saobraćaj je zbog radova obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Na magistralnom putu Podgorica-Tuzi-Božaj, u dužini od 700 metara kod kružnog toka u Tuzima, saobraćaj je obustavljen i vozila se preusmjeravaju lokalnim putem.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Na lokalnom putu od naplatnog centra Veruša do Nožice zbog radova je saobraćaj u prekidu do 17. februara.
U Budvi, zbog rekonstrukcije ulica 22. novembar i Mediteranske, saobraćaj je obustavljen, a predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Zbog radova u tunelima Sozina i Raš, u zoni radova saobraća se naizmjenično od 22 sata do šest sati ujutru.
Na današnjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu trebalo bi da se donese odluka na koji način će biti podnijeta krivična prijava zbog odavanja službenih tajni iz tajne sobe sa prethodne sjednice tog tijela.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković je najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv NN lica zbog odavanja službenih tajni, nakon što su se pojavili detalji sa zatvorenog dijela sjednice tog skupštinskog tijela.
Laković je prije dva dana medijima kazao da će predlog o podnošenju prijave iznijeti na sjednici Odbora koja je zakazana za danas u 10 sati.
“U razgovoru sa kolegama razmotrićemo da zajednički donesemo ovu odluku, a ukoliko predlog ne bude usvojen vjerovatno ću prijavu podnijeti sam”, kazao je Laković.
Na dnevnom redu današnje sjednice Odbora su Konsultativno saslušanje vojno-diplomatskog predstavnika Crne Gore, general-majora Rajka Pešića, prije stupanja na funkciju i Tekuća pitanja.
