Home Blog Page 117

Objavljeni imovinski kartoni poslanika DPS-a

0

Najveće godišnje prihode među poslanicima (koje ne obuhvataju samo poslaničke zarade i naknade) prijavio je Nermin Abdić, oko 116,2 hiljade eura, a slijede Jevto Eraković sa 75,4 hiljade i Nikola Milović sa 47,5 hiljada

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković i još četvoro poslanika te najveće opozicione stranke, nemaju prijavljen stan na svoje ime, pokazuju podaci iz njihovih imovinskih kartona objavljenih na sajtu Agencije za sprečavanje korpucije (ASK).

Od 13 poslanika DPS-a, čiji su imovinski kartoni za prošlu godinu objavljeni, najveću nekretninu ima Abaz Dizdarević (kuću od 336 kvadrata), dok više nekretnina imaju Nikola Milović i Aleksandra Despotović.

Stanove, prema podacima iz kartona, osim Živkovića, ne posjeduju Aleksandra Vuković KučIvan VukovićSonja Popović Nikola RakočevićNermin Abdić je ove godine prijavio više nepokretnosti stečenih nasljedstvom.

Najveće godišnje prihode među poslanicima (koje ne obuhvataju samo poslaničke zarade i naknade) prijavio je Abdić, oko 116,2 hiljade eura, a slijede Jevto Eraković sa 75,4 hiljade i Milović sa 47,5 hiljada eura.

Na sajtu ASK-a još nijesu objavljeni imovinski kartoni poslanika Zoje Bojanić LalovićElvira Zvrka i Oskara Hutera.

ŽIVKOVIĆEVI PRIHODI OKO 25 HILJADA EURA

Lider i poslanik DPS-a Danijel Živković je primao poslaničku neto platu od 1.775 eura mjesečno, odnosno ukupno 21.302 eura na godišnjem nivou. Prijavio i naknade za stanovanje od ukupno 4.156 eura, pa su mu godišnji prihodi iz javne funkcije iznosili 25.458 eura.

Od pokretne imovine, u Živkovićevom kartonu navedena su dva vozila, ali oba na ime njegove supruge Ivane Živković. Riječ je o automobilu Golf 6, godište 2008, i vozilu Mercedes Benz iz 2021.

Živković je prijavio da je imao gotovinski kredit od 5.000 eura kod Erste banke, ali je taj dug u međuvremenu otplatio i u izvještaju je naveden kao isplaćen 19. aprila 2025. godine. Njegova supruga prijavila je gotovinski kredit od 20.000 eura, takođe kod Erste banke, sa mjesečnom ratom od 326 eura i preostalim dugom od 18.693 eura, uz rok otplate od još 68 mjeseci. Izvještaj pokazuje i da je Ivana Živković tokom godine ostvarivala prihode kao zaposlena u kompaniji Voli.

Poslanik Andrija Nikolić prijavio je stan, kredit, kao i prihode po osnovu javne funkcije.

Prema podacima iz izvještaja, Nikolić je imao osnovnu platu od oko 1.820 eura mjesečno (ukupno 28.490 eura), uz dodatne varijabile od ukupno 8.466 eura. To znači da je po osnovu poslaničke funkcije u 2025. godini imao ukupan prihod od 28.490 eura.

U imovinskom kartonu navodi se da je vlasnik stana površine 64 kvadrata, koji je kupio 2016. godine.

Prijavio je vozilo marke Opel Mokka u vlasništvu njegove supruge, koja je zaposlena u Hipotekarnoj banci.

Nikolić ima i stambeni kredit kod Hipotekarne banke od 47.500 eura, od čega je preostali dug oko 32.455 eura, uz mjesečnu ratu od približno 490 eura.

ABDIĆ NASLIJEDIO NEKRETNINE

Abdić je po osnovu odborničke funkcije u Glavnom gradu prijavio prosječnu mjesečnu naknadu od 292,5 eura, odnosno ukupno 3.510 eura na godišnjem nivou, dok je kao poslanik primao prosječnu mjesečnu naknadu od 450,9 eura – ukupno 5.410 eura godišnje.

Kao prihod od redovnog posla naveo je prosječnu mjesečnu zaradu od 2.903 eura u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), odnosno ukupno 34.845 eura godišnje. Po osnovu konsultantskih usluga i dopunskog rada prijavio je 33.279 eura, od naučne djelatnosti 13.518 eura, od vještačenja u sudovima 7.420 eura, dok je od angažmana u FK Budućnost prihodovao 5.392 eura plus premije od ukupno 4.895.

U kartonu navodi i prihod od angažmana u Domu zdravlja Danilovgrad od 1.680 eura, kao i 2.102 eura po osnovu angažmana na Medicinskom fakultetu kao saradnik u nastavi. Takođe je prijavio pomoć za poljoprivrednu djelatnost od Ministarstva poljoprivrede od 236,93 eura. Ukupni prihpodi su mu iznosili 116.291 euro.

Abdić je ove godine prijavio livade od 8.904 i 5.756 kvadrata, dvorište od 500 kvadrata, poslovnu zgradu u privredi od 111 kvadrata, kuću od 98 kvadrata, poljoprivredni objekat od 62 kvadrata, a sve nepokretnosti vode se na njegovo ime i stečene su nasljedstvom.

U kartonu su navedeni i depozit od 4.500 eura, kao i 10.779 akcija u HLT fondu.

Njegova supruga Sanda Abdić prijavila je zaradu u Agenciji za nacionalnu bezbjednost od 13.560 eura godišnje, kao i dodatne naknade po osnovu rada u komisiji, dnevnica, zimnice i drugih isplata.

Abdić je prijavio i automobil marke “Passat” iz 2011. godine.

Poslanica Aleksandra Vuković Kuč je po osnovu poslaničke funkcije prijavila osnovnu platu od oko 1.800 eura mjesečno – ukupno 21.731 euro za godinu. Uz to je prijavila i varijabile od ukupno 876 eura, pa je njen ukupni godišnji prihod po osnovu poslaničke funkcije bio 22.607 eura.

Prijavila je i dvije uplate radi pokrića rate kredita, od 200 i 150 eura, kao i pozajmica od sestre i majke od 260 i 270 eura.

Prijavila je šest akcija u preduzeću Rudnici boksita i potrošački kredit od 3.000 eura koji je isplaćen u decembru 2025. godine.

Poslanik Ivan Vuković je po osnovu poslaničke funkcije prijavio varijabile u ukupnom iznosu od 2.102 eura, kao i dnevnice koje su mu tokom godine isplaćivane u više navrata (ukupno 3.592 eura).

Prijavio je redovan posao u ustanovi (u negovoj biografiji piše fa predaje na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet Crne Gore), po osnovu kojeg je tokom godine primao mjesečne zarade između 2.194 i 2.310 eura (ukupno 27,8 hiljada eura). U kartonu je evidentiran i prihod za učešće na naučnoj konferenciji u iznosu od 1.002 eura i međunarodna aktivnost za DPS od 809,19 eura. U izvještaju je prijavljeno i više prenosa sa štednog računa.

Bez prenosa sa štednih računa, godišnji prihodi Ivana Vukovića iznosili su oko 35,3 hiljade eura.

Od imovine, Vuković je prijavio automobil marke KIA Sportage, godište 2023. Na računima je prijavio neoročeni štedni ulog od 8.756 eura i 2.354 eura na tekućem računu. Takođe posjeduje 240 akcija u kompaniji Vektra Boka.

Prijavio je i dva kredita – jedan je iz 2018. godine, sa ratom od 376,76 eura i preostalim dugom od 45,46 eura, a drugi iz 2023. godine, sa ratom od 418,04 eura i preostalim dugom od 10,72 eura.

ERAKOVIĆEVI PRIHODI 75 HILJADA EURA

Poslanik Jevto Eraković po osnovu poslaničke funkcije prijavio je osnovnu neto platu od 2.134 eura mjesečno, odnosno ukupno 25.612 eura na godišnjem nivou. Pored toga, po osnovu slobodne profesije prijavio je godišnji prihod od 49.776 eura, pa njegovi ukupni prihodi iznose 75.389 eura.

Njegova supruga Nela Eraković, zaposlena u Zavodu za transfuziju krvi Crne Gore prima osnovnu platu od 1.884 eura mjesečno, odnosno 22.608 eura godišnje.

Od nepokretne imovine, Eraković je prijavio stan površine 95 kvadrata, u njegovom stopostotnom vlasništvu, kupljen 2015. godine. Prijavio je i 38 odsto udjela u nepokretnosti stečenoj nasljedstvom 2024. godine, dok je njegova supruga prijavila nepokretnost površine 14 kvadrata, kupljenu 2024. godine.

Eraković je prijavio automobil BMW X3, godište 2023, stečen razmjenom. U izvještaju je navedeno i da ima 17.000 eura gotovine, a njegova supruga 37.000 eura.

Eraković posjeduje 240 akcija u Štampariji Obod Cetinje, dok njegova supruga ima 28 akcija u HTP Albatros Ulcinj.

Kada je riječ o obavezama, Eraković je prijavio više gotovinskih kredita.

Poslanik i odbornik u SO Bijelo Polje Abaz Dizdarević prijavio je prihode po osnovu obje funkcije, nepokretnosti, više vozila, akcije i stambeni kredit.

Prema imovinskom kartonu, Dizdarević je poslanik od jula 2023, a odbornik u lokalnom parlamentu u Bijelom Polju od decembra 2022. godine.

Po osnovu poslaničke funkcije prijavio je osnovnu platu od 1.925 eura mjesečno, odnosno ukupno 23.111 eura na godišnjem nivou. Kao odbornik u SO Bijelo Polje primao je 200 eura mjesečno, odnosno ukupno 2.400 eura godišnje. Njegov ukupni prihod po osnovu tih funkcija u 2025. godini bio je 25.511 eura.

Njegova supruga Edisa Dizdarević prijavila je platu od 1.530 eura mjesečno kao direktorica u OSA i ambulanti Dental Art, odnosno ukupno 18.368 eura godišnje. Sin Omar Dizdarević prijavio je 3.000 eura godišnje po osnovu funkcije direktora u kompaniji Hotaru DOO.

Od nepokretne imovine, Dizdarević je prijavio kuću od 336 kvadrata, koju je kupio 2012. godine. Njegova supruga vlasnica je stana od 58 kvadrata i garaže od 5,25 kvadrata, kupljenih 2022. godine.

U kartonu su prijavljena i četiri vozila – Mercedes iz 2008. i Lancia Z iz 1996. u vlasništvu Abaza Dizdarevića, Lancia Y iz 2006. u vlasništvu njegove supruge, kao i BMW iz 2014. u vlasništvu sina Omara.

Kao ostalu pokretnu imovinu vrijedniju od 10.000 eura prijavio je poklon po ugovoru o poklonu, procijenjene tržišne vrijednosti 25.000 eura (nije navedeno koji je poklon u pitanju). U izvještaju je navedeno i da njegova supruga ima 14.300 eura gotovine.

Od hartija od vrijednosti prijavljeno je 2.837 akcija “13. jul Plantaže” u vlasništvu Abaza Dizdarevića, kao i 1.213 akcija “SI Moneta” u vlasništvu Edise Dizdarević. U kartonu su upisani i vlasnički udjeli od 100 odsto u OSA i ambulanti Dental Art, čiji je vlasnik Edisa Dizdarević, kao i u Hotaru DOO, čiji je vlasnik Omar Dizdarević.

Dizdarević je prijavio stambeni kredit od 60.000 eura, sa preostalim dugom od 36.591 eura. Njegova supruga prijavila je razvojni kredit kod IRF-a od 15.000 eura, od čega je preostalo 780 eura duga.

MILOVIĆ IMA VIŠE NEKRETNINA, VOZILA I AKCIJE

Poslanik Skupštine i odbornik u SO Budva Nikola Milović prijavio je prihode po osnovu javnih funkcija, redovnog posla i ekspertskih angažmana, kao i više nekretnina, vozila, akcije i ranije kredite.

Kao odbornik u SO Budva prijavio je naknadu od 560 eura mjesečno, odnosno ukupno 6.720 eura na godišnjem nivou.

Po osnovu redovnog posla u ustanovi (Ekonomski fakultet) prijavio je osnovnu platu od 2.934 eura mjesečno, što ukupno iznosi 35.215 eura godišnje. Uz to je naveo i prihode od ekspertskih poslova na projektima od ukupno 5.600 eura. Njegovi ukupni prhodi prošle godine su iznosili 47.535 eura.

Njegova supruga Danijela Milović prijavila je zaradu u Prvoj banci Crne Gore u ukupnom iznosu od 9.301 euro.

Milović je prijavio više nekretnina stečenih kupovinom i nasljedstvom. U njegovom stopostotnom vlasništvu su dvosoban stan od 75 kvadrata, kupljen 2024, stan od 98 kvadrata i kuća od 59 kvadrata stečeni nasljedstvom 2023. godine. Prijavio je i više suvlasničkih udjela stečenih nasljedstvom, uključujući livadu, dvorišta, poslovne prostore i više stanova. Njegova supruga vlasnica je trosobnog stana od 108 kvadrata i garaže od 23 kvadrata, kupljenih 2022. godine.

Od pokretne imovine prijavljeni su Golf VI iz 2007. i BMW iz 1996. godine, kao i revolver Taurus iz 2005, svi u vlasništvu Nikole Milovića.

U kartonu su navedene i akcije: Milović posjeduje 10.000 akcija Eurofonda, dok njegova supruga ima 110 akcija Jugopetrola.

Nikola Rakočević je po osnovu poslaničke funkcije prošle godine prihodovao 21.913 eura. Uz to je prijavio i varijabile u ukupnom iznosu od 3.153 eura, što znači da su njegovi prihodi bili ukupno 25.066 eura.

Njegova supruga Darija Rakočević kao savjetnica za međunarodne projekte u Eko fondu prijavila je zaradu od oko 900 eura mjesečno.

U imovinskom kartonu nijesu prijavljene nepokretnosti, vozila, gotovina, depoziti, akcije ni udjeli u vlasništvu pravnih lica. Kao jedina obaveza naveden je lizing kod Erste banke na ime Darije Rakočević, u iznosu od 34.000 eura, sa mjesečnom ratom od 397,33 eura i preostalim dugom od 21.455.

DESPOTOVIĆ IMA DVA STANA

Poslanica Aleksandra Despotović prijavila je prihode od redovnog posla, dva stana, akcije i više kreditnih obaveza.

U izvještaju je kao jedini prihod prijavljen redovan posao u Skupštini, po osnovu kojeg je primala osnovnu platu od 2.460 eura mjesečno, odnosno ukupno 29.520 eura na godišnjem nivou.

Od nepokretne imovine Despotović je prijavila dva stana u stopostotnom vlasništvu – jedan površine 49 kvadrata, kupljen 2006. godine i drugi od 38 kvadrata, kupljen 2012. godine.

Posjeduje akcije u tri kompanije: Port of Adria Bar (90 akcija), Luci Bar (90) kao i u Plantažama (2.737).

Prijavila je i četiri kredita. Kod Univerziteta Crne Gore vodi se kredit za poboljšanje uslova stanovanja u iznosu od 13.156 eura, sa ratom od 37 eura i preostalim dugom od 4.400 eura. Uz to su prijavljeni gotovinski kredit od 10.000 eura, sa preostalim dugom od 7.853,38 eura, stambeni kredit od 20.000 eura, sa preostalim dugom od 9.919 eura, kao i potrošački kredit od 10.000 eura, kod kojeg preostali dug iznosi 7.467 eura.

Poslanik Mihailo Anđušić prijavio je ukupan prihod po osnovu poslaničke plate od 22.658 eura.

U dijelu koji se odnosi na članove domaćinstva, njegova supruga Jelena Anđušić prijavila je prihode iz Centralne banke Crne Gore, gdje radi kao viši savjetnik. Njena osnovna plata tokom godine kretala se oko 1.400 eura mjesečno, a prijavljene su i dodatne naknade.

Od nepokretne imovine, Anđušić je prijavio stan od 81 kvadratnog metra, u stopostotnom vlasništvu, stečen 2017. godine uz pomoć stambenog kredita na 25 godina.

Od pokretne imovine prijavljeni su automobil Opel Insignia, godište 2011, u vlasništvu Mihaila Anđušića, i Hyundai Tucson, godište 2023, u vlasništvu njegove supruge.

Kada je riječ o obavezama, Anđušić je prijavio stambeni kredit od 80.500 eura, sa preostalim dugom od 62.576 eura, dok je njegova supruga prijavila gotovinski kredit od 25.000 eura, sa preostalim dugom od 19.936eura.

Poslanica Sonja Milatović Popović prijavila je prihode po osnovu poslaničke funkcije, odborničku naknadu, kao i prihode i kredit svog supruga.

Ona je po osnovu poslaničke funkcije prijavila osnovnu platu od oko 1,7 hiljada eura mjesečno, odnosno ukupno 20.526 eura. Uz to je prijavila i varijabile od ukupno 876 eura. Kao odbornica u SO Nikšić prijavila je ukupno 1.000 eura, po osnovu naknade od 200 eura mjesečno. Njeni ukupni prihodi u 2025. iznosili su 21.526 eura.

Njen suprug Miroslav Popović prijavio je prihode po osnovu funkcije sekretara Opštinskog odbora DPS-a Danilovgrad, odbornika u SO Danilovgrad, zatim po osnovu profesorskog angažmana u Privatnoj gimnaziji “Podgorica i od Izvršnog odbora DPS-a.

Od imovine je prijavljeno motorno vozilo marke “Mazda”, godište 2018, u vlasništvu Miroslava Popovića.

Kada je riječ o obavezama, prijavljen je gotovinski kredit na ime Miroslava Popovića u iznosu od 15.000 eura, sa mjesečnom ratom od 322,85 eura i preostalim dugom od 10.619 eura.

Poslanica Skupštine i odbornica u Skupštini Glavnog grada Podgorice Nela Savković Vukčević prijavila je prihode po osnovu javnih funkcija, angažmana u DPS-u i honorarnih poslova, kao i imovinu i kreditne obaveze članova domaćinstva.

Savković Vukčević je poslanica od novembra 2025, dok funkciju odbornice u podgoričkom parlamentu obavlja od novembra 2024. godine.

Po osnovu poslaničke funkcije prijavila je dvije isplate osnovne plate, od 972 i 1.971 eura. Kao odbornica u Glavnom gradu primala je odborničku naknadu od 250 eura mjesečno, odnosno ukupno 3.000 eura godišnje, kao i 450 eura naknade za članstvo u radnim tijelima.

U dijelu drugih prihoda navela je više isplata po osnovu angažmana u DPS-u i honorarnih poslova. Kao članica Izvršnog odbora DPS-a prijavila je više isplata osnovne plate, ukupno 9.197 eura. Uz to je prijavila honorare sa Fakulteta humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica i Matice crnogorske, kao i više konsultantskih isplata preko Alijanse žena DPS-a, među kojima su iznosi od 1.200, 4.200 i 700 eura.

Njen suprug Mladen Vukčević prijavio je zarade iz Radio-televizije Crne Gore, gdje radi kao agent prodaje, uključujući osnovnu platu, naknade za prevoz, zimnicu i dodatke na platu.

Od nepokretne imovine prijavljen je dvosoban stan od 70 kvadrata u vlasništvu Nele Savković Vukčević, kupljen 2018. godine. Njen suprug vlasnik je jednosobnog stana od 41 kvadrat, kupljenog 2011, kao i pašnjaka površine 688 kvadrata, stečenog 2010. godine.

Od pokretne imovine prijavljeni su automobil BMW 525d iz 2012. godine i pištolj CZ P10F iz 2020, oba u vlasništvu Mladena Vukčevića. Savković Vukčević je prijavila i 5.000 akcija Eurofonda.

Kada je riječ o obavezama, prijavljeno je više stambenih i potrošačkih kredita.

Uhapšena inspektorka Službe komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta

0

Policija je saopštila da su po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, uhapsili inspektorku Službe komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta M.V. (35).

“Sumnja se da je M.V. izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način što je, kao zaposlena u Službi komunalne policije i inspekcije Opštine Zeta, kao inspektorka za drumski saobraćaj i lokalne puteve, neovlašćeno proslijedila podatke iz anonimne prijave trećem licu, iako se prijava odnosila na supruga toga lica”, navodi policija.

Po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu M.V. je uhapšena i ona će u zakonom predviđenom roku istom biti privedena na dalju nadležnost.

Radunović: Na ski centar Hajla-Štedim pucano iz kuće Ramuša Haradinaja

0

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović kazao je da imaju informacije da su prošle godine na skijalištu u izgradnji na Štedimu, kada je pucano sa kosovske strane, hici došli iz kuće bivšeg premijera Kosova Ramuša Haradinaja i bivšeg vođe tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

“Pucalo se iz njegove kuće i to su utvrdili ljudi koji poznaju taj kraj i znaju gdje ko živi, mislim na lovce i graničare. To su podaci koje smo dobili sa terena i nemamo forenzičke dokaze za to. Uprava policije je davala više puta saopštenja a poslata je i nota ambasadoru Kosova i sa druge strane su odgovorili da nijesu našli nikakve tragove i tako će da bude svaki sljedeći put kada budemo tražili pomoć sa te strane”, kazao je Radunović u emisiji “Okvir”.

Rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama Aldin Kalač, istakao je da su formirali dva predmeta povodom incidenata na Štedimu u julu prošle godine i avgustu ove, kada su iz vatrenog oružja oštećene kabine žičare na Ski centru Hajla-Štedim. Pucnji su, prema navodima svjedoka, koji su bili na Ski centru, došli iz pravca Kosova, ali kako je Kalač naglasio, do danas nijesu od kosovskih institucija dobili povratne informacije o preduzetim radnjama na provjeri ovih svjedočenja i eventualnom pronalaženju počinilaca.

Podsjećamo, pucnjava na planini Hajli kod Rožaja, odnosno na novom skijalištu Štedim desila se u julu pretprošle i avgustu prošle godine, a u istrazi su bili uključeni policajci i Crne Gore i Kosova.

Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Rožajama je još tokom ljeta 2024. formiralo predmet, ali do sada učinioci nisu otkriveni.

Pucnjava je došla sa strane Kosova, a zabilježena su oštećenja kabina na ski centru Štedim.

“Tih pucnjava je, sva je prilika, bilo i ranije, ali o tome javnost nije obavještavana. Da su pucnji došli sa kosovske strane mogu posvjedočiti i crnogorski granični policajci, koji su u jednom incidentu bili vrlo blizu, svega stotinu do dvije stotine metara od mjesta gdje su hici završili”, kazao je ranije dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG iz Rožaja.

Ski centra Hajla – Štedim u izgradnji Ski centra Hajla – Štedim u izgradnji (Foto: RTCG)
Crnogorska javnost je prvi put o pucnjavama na planini Hajli upoznata u avgustu 2025, kada se dogodio posljednji incident. Na kosovskoj strani, u neposrednoj blizini granice, nalazi se stočarsko naselje.

I Ministarstvo vanjskih poslova je na jesen prošle godine reagovalo kako bi se problem riješio diplomatskim kanalima.

“Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore je 17. septembra uputilo verbalnu notu Kosovu gdje se skreće pažnja na učestalost povrede granice, i iskazano je očekivanje da će počinioci biti identifikovani”, naveo je ranije ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović

Popović podnijela ostavku na sudsku funkciju

0

Mirjana Popović podnijela je ostavku na sudijsku funkciju, prenose Vijesti.

“Podnijela sam upravo ostavku na sudijsku funkciju. Moje dostojanstvo nema cijenu”, kazala je ona “Vijestima”. Tražila je i da Sudski savjet konstatuje njenu ostavku.

Podsjećamo, to tijelo donijelo je danas jednoglasnu odluku o njenom razrješenju sa funkcije predsjednice Apelacionog suda.

Predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać je rekao da je odluka donijeta zbog neprimjerenog ponašanja Mirjane Popović prema kolegama u Apelacionom sudu.

Sudski savjet: Popović razriješena jednoglasnom odlukom

0

Sudski savjet donio je jednoglasnu odluku o razrješenju predsjednice Apelacionog suda Mirjane Popović. Odluku je saopštio predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać.

Korać je rekao da je odluka donijeta zbog neprimjerenog ponašanja prema kolegama u Apelacionog suda.

On je obrazlažući odluku saopštio da je pritužba prethodila predlogu za razrješenje naglašavajući da se prvi put u istoriji desilo da se sve sudije i gotovo cijeli sastav administracije jednog suda žalio na neprimjereno ponašanje predsjednice.

Zahtjev za razrješenje podnijela je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.

foto: najnovije.me

Iz Sudskog savjeta su saopštili da na osnovu izjava sudija i službeničkog kadra u Apelacionom sudu Crne Gore utvrđeno je da se predsjednica suda neprimjereno odnosila prema zaposlenima u sudu, jer ih je po navodima u tim izjavama omalovažavala, sarkastično, ironično i arogantno se odnosila prema njima, a to stanje, po njihovim izjavama, traje od 2024. godine.

“Te izjave su po pitanju odlučnih činjenica saglasne i jasno ukazuju da je način rukovođenja koji je imala predsjednica trajno narušio nesmetanu i efikasnu komunikaciju sa zaposlenima u sudu i poslovni ambijent u sudu. Po mišljenju Sudskog savjeta te odnose nije moguće popraviti ukoliko Mirjana Popović nastavi da obavlja funkciju predsjednice. Razumno je očekivati da će nakon javno iznešenih optužbi odnos između predsjednice i zaposlenih u sudu ubuduće biti ozbiljno i trajno poremećeni, što se može negativno odraziti na funkcionisanje suda”, kažu iz Sudskog savjeta.

Ističu da su cijenjeni i navodi Mirjane Popović koja je detaljno osporila vjerodostojnost navoda iznijetih u optužbama sudija i službenika suda, iznoseći da oni nisu tačni, a da je predlog za njeno razrješenje predsjednica Vrhovnog suda podnijela zbog animoziteta prema njoj.

“Međutim, takvi navodi nisu prihvaćeni, jer su opovrgnuti izjavama koje su svojeručno napisale i potpisale sve sudije i gotovo svi zaposleni. Nije prihvaćeno ni pravno stanovište da joj je povrijeđeno pravo na odbranu, budući da joj je u kontradiktornom postupku omogućeno da se na ravnopravan način izjasni o svim bitnim činjenicama i dokazima koji su predloženi i izvedeni.Imajući u vidu da ovaj postupak nije vođen zbog disciplinskog prekršaja učinjenog od strane sudije u obavljanju sudijske funkcije, samim tim ova odluka ne utiče na sudijsku funkciju Mirjane Popović. Protiv ove odluke može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana dostavljana iste, Vrhovnom sudu Crne Gore”, saopšteno je iz Sudskog savjeta.

Dragović: PES ne želi približavanje sa DPS-om, Knežević više nema političku snagu u Crnoj Gori

0

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) ne želi bilo kakav vid približavanja politike ka Demokratskoj partiji socijalista (DPS), saopštio je šef poslaničkog kluba PES Darko Dragović.

“Tu mislim i na eventualno prestrojavanje u okviru vladajuće koalicije. Želja DPS-a je da u javnosti stvori narativ da se PES približio DPS-u. Nema nikakve političke kohabitacije sa tom partijom”, kategoričan je Dragović.

Gostujući u emisiji “Klub Aplus”, Dragović je rekao da je matrica DPS-a da povrati biračko tijelo koje je nakon 2020. godine glasalo PES.

“DPS je u opoziciji zahvaljujući glasovima njihovih birača koji su prepoznali mane i probleme politike DPS-a. Njihovi nekadašnji birači su odlučili da pronađu novi politički subjekt kom će ukazati povjerenje. Zato su htjeli da se približe PES-u i da pokažu svojim nekadašnjim biračima da mogu da budu dio vlasti”, ukazao je Dragović.

Zato su se, kako je ocijenio, vratili identitetskim temama, svađama, raskolima i oštroj retorici.

“Ključan problem su unutrašnje prilike u samom DPS-u jer aktuelni saziv te partije ne može da ubijedi nekadašnje biračko tijelo da ih ponovo glasa”, predočio je Dragović tokom gostovanja na Aplus televiziji.

Prema njegovim riječima, DPS nije iskren borac za evropske integracije.

“To dokazuje i njihovo ponašanje u Skupštini Crne Gore”, primijetio je Dragović.

“Kneževićev predlog o zastavi doživio fijasko”

Dragović je i komentarisao nepodržanu inicijativu Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da se u dnevni red sjednice uvrsti predlog o uvođenju srpske trobojke kao narodne i državne zastave.

Ovaj predlog su podržali poslanici DNP, Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije, dok je uzdržan bio dio poslanika PES.

Dragović je za Kneževića rekao da mu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić politički patron i da Knežević više nema političku snagu “kako bi pravio podjele ko je Srbin, a ko Crnogorac, čija je zastava koje boje”.

“Sve se dogodilo po staroj narodnoj: tresla se gora, rodio se miš. Knežević nema više političke snage da stvara probleme i da sputava državu ka evropskom putu”, konstatovao je šef poslaničkog kluba PES.

Dragović tvrdi da je Kneževićev predlog doživio je fijasko i da nije uzdrmao javnost.

“Sve je prošlo bez halabuke i talasanja, a za mene očekivano. Protiv crnogorske trobojke i simbola nije niko, ali to je osjetljivo pitanje i mora biti dogovor šireg koncenzusa”, podvukao je šef poslaničkog kluba DPS-a.

Dragović je podsjetio da je premijer Milojko Spajić saopštio da se o tom pitanju ne može raspravljati na Vladi beć u Skupštini, navodeći da je očekivao da šef parlamenta Andrija Mandić pokrene dijalog.

“Bez obzira što je ova tema identitetska, ona je i državotvorna. Kneževićev pokušaj da ovu temu nametne kao zaštitu državnih simbola nije uspio”, izričit je Dragović.

Upitan da prokomentariše izjavu poslanice PES Branke Marković, koja je u Skupštini saopštila da je Spajić srpske nacionalnosti, Dragović je odgovorio da Marković ima emotivni odnos prema borbi protiv DPS-a, kao i prema Spajiću.

“Ne želim da ulazim u to ko je Srbin, a ko Crnogorac ili Bošnjak. Ja ne zelim da iko mene pita kako se ja osjećam, pa ne želim da gradim impresije kako se neko osjeća vjerski ili nacionalno”, zaključio je šef poslaničkog kluba PES.

Rožaje: Zbog brze vožnje sankcionisana 53 vozača

0

Mobilna jedinica  policije zajedno sa službenicima RCB Sjever, sprovela je pojačane kontrole saobraćaja sa posebnim akcentom na prekoračenje dozvoljene brzine kretanja motornih vozila na rizičnim dionicama puta na teritoriji Rožaja, saopštila je Uprava policije na mreži X.

Kako su kazali, tom prilikom sankcionisana su 53 vozača.

“Izdata su 52 prekršajna naloga, podnijeta je jedna prekršajna prijava, a uhapšen je i jedan vozač zbog upravljanja vozilom brzinom većom od dozvoljene”, naveli su iz policije.

Montefarm: Radno vrijeme dežurnih apoteka tokom Vaskrsa

0

Zdravstvena ustanova Montefarm objavila je raspored rada dežurnih apoteka u svim opštinama Crne Gore tokom predstojećeg vaskršnjeg praznika.

 (Foto: Montefarm)

Kako su naveli, raspored se odnosi na dane 10. i 13. april, odnosno petak i ponedjeljak, kada će određene apoteke raditi po režimu dežurstva kako bi građanima bila obezbijeđena kontinuirana dostupnost ljekova i farmaceutskih usluga.

Iz Montefarma su pozvali građane da se o tačnim lokacijama, radnom vremenu i kontakt telefonima dežurnih apoteka informišu putem njihovog zvaničnog sajta: https://montefarm.co.me/apoteke/

 (Foto: Montefarm)

Raspored dežurstava objavljen je u susret Vaskrsu, kako bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje zdravstvene zaštite tokom prazničnih dana.

Mještanima Police obećano: Dobijaju vodovod, tender spreman

0

Stanovnici Police, sela Mašte, Dragosava, Babino, Goražde, Zagrađe i Tmušuće, od predstavnika lokalnih vlasti dobili su obećanje da će tokom naredne godine imati uredno vodosnabdijevanje.

To je potvrdio predsjednik Mjesne zajednice polica Novak Zekić ističući da će ubrzo biti raspisan tender za odabir izvođača radova za izgradnju vodovoda sa vodoizvorišta „Zagradsko vrelo“.

– Dobili smo uvjeravanje da će Opština Berane u narednom periodu raspisati tender za izgradnju vodovoda „Zagradsko vrelo“, što predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata za ovo područje čijom realizacijom će se obezbijediti stabilno i kvalitetno vodosnabdijevanje za domaćinstva i unaprijediti uslovi života mještana. Izgradnjom vodovodne mreže doprinijeće se daljem razvoju zajednice, poboljšanju higijensko-sanitarnih uslova i stvaranju preduslova za ostanak i povratak stanovništva na ovo područje – kazao je Zekić.

Iz lokalne uprave su kazali da postoji gotov projekat za rekonstrukciju postojećeg vodovoda na Polici i za dovođenje vode sa vodoizvorišta Zagradsko vrelo u postojeće bazene. Tokom godine krenuće se sa radovima i na taj način konačno riještiti višegodišnji problemi vodosnabdijevanja na Polici.

Tokom minulih godina mještani Police su u više navrata, blokadom glavnih saobraćajnica, iskazivali revolt zbog višedecenijskih problema u vezi sa vodosnabdijevanja. Tražili su da im nadležni pomognu jer oko 700 domaćinstva na Polici tokom ljeta nema vodu. Postojeći vodovod ne može ni izbliza da zadovolji potrebe svih potrošača.

– Poznato je da je naš vodovod već dugi niz godina u izuzetno lošem stanju i da su gubici na mreži veliki. Sve to nam je to stvaralo velike probleme naročito u ljetnjem periodu kada je veliki broj potrošača bivao bez vode. Zato smo sa radošću primili vijest da će se ubrzo krenuti sa rekonstrukcijom Dapsićko-poličkog vodovoda u nadi da će novi vodovodni sistem obezbijediti uredno vodosnabdijevanje na ovom području – saglasni su mještani.

Spas za poljoprivrednike

Polica je svojevremeno važila za najveću žitnicu na sjeveru Crne Gore, obilovala je jakim gazdinstvima i brojnim stočarima. Međutim, kako ističu, nedostatak vode u ljetnjem periodu u dobroj mjeri sputava lokalno stanovništvo da se bavi tradicionalnim djelatnostima.

– Posebno su u problemu stočari jer nema vode ni za piće ni za napajanje stoke. Uz to, ne postoji mogućnost da se oranice navodnjavaju u sušnom periodu i ugroženi su mještani koji nastoje da se bave poljoprivredom i stočarstvom. Zato raduje što su ovaj problem prepoznali nadležni u Vladi i lokalnoj upravi, jer bez bogatog sela nema ni bogate države, a Polica je bogom dana za proizvodnju zdrave ekološke hrane – ističu mještani.

Nadaju da će se realizacijom ovog projekta obezbijediti da potrošači redovno imaju vodu za piće i druge neophodne potrebe.

Nedavno je i iz Ministarstva javnih radova rečeno daće uskoro početi rekonstrukcija Dapsićko-poličkog vodovoda sa kog se vodom snabdijevaju stanovnici Dapsića, Police i okolnih naselja.

Stari i dotrajali cjevovod biće zamijenjen novim modernim sistemom što će smanjiti učestale kvarovi i gubitke na mreži.

– Rekonstrukcijom vodovoda riješiće se višegodišnji problem na ovom području i stvoriti uslovi za bolji kvalitet života građana – naveli su ministarstva.

Vlada predložila parlamentu da se koncesija za aerodrome da Inčeonu

0

Potencijalni zakupac bi poseban fokus stavio na povezivanje sa tržištima Azije i Sjedinjenih Američkih Država

Potencijalni koncesionar Aerodroma Crne Gore (ACG), kompanija “Incheon International Airport Corporation” (IIAC), planira da uveća godišnji promet putnika na aerodromima Podgorica i Tivat – sa tri na devet miliona godišnje. To namjeravaju tako što će površinu ACG uvećati četiri puta, izgraditi nove i spojiti ih s postojećim terminalima, duplirati parking mjesta, obnoviti pistu i modernizovati infrastrukturu.

To se, između ostalog, navodi u dokumentu o koncesiji i modernizaciji ACG, koji je Vlada juče podijelila sa medijima nakon tematske sjednice na kojoj je utvrđen predlog odluke o davanju koncesije za ACG.

Vlada je predložila Skupštini da koncesiju da prvorangiranoj “IIAC” na 30 godina. Parlament će o ovom pitanju odlučivati jer je vrijednost stalne imovine ACG procijenjena na gotovo 265 miliona eura, dok bi u slučaju zelenog svjetla – ugovor o ovom poslu potpisao premijer Milojko Spajić. Po Zakonu o državnoj imovini, za svu imovinu vredniju od 150 miliona, odlučuje Skupština.

Tender za koncesiju ACG raspisan je još 2019. godine, a u finišu trke bili su južnokorejski IIAC sa 96,18 bodova i luksemburško-američka kompanija “Corporación América Airports” (CAAP) sa 65,15.

Fokus na Aziju i SAD

Po dokumentu, Južnokorejci projektuju da će broj putnika uvećati sa tri na devet miliona godišnje, od čega bi kroz sedam godina 5,4 miliona primao podgorički, a kroz pola decenije 3,7 miliona tivatski aerodrom. Oni planiraju da u Crnu Goru privlače tradicionalne i loukost operatere, dok bi poseban fokus stavili na povezivanje sa tržištima Azije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Planirano je ukupno ulaganje od milijardu eura u Crnu Goru i to kroz 300 miliona eura za rekonstrukciju i izgradnju aerodroma, sa ciljem brzog otklanjanja infrastrukturnih ograničenja i podizanja kapaciteta, isplatu jednokratne naknade od 100 miliona po potpisivanju ugovora, uz 600 miliona eura koje bi kroz 30 godina – koncesionar isplatio Crnoj Gori kroz 35 odsto bruto godišnjih prihoda.

Plan je da se u prve tri godine ili do kraja 2029. godine, ulože 132 miliona eura i to 54 miliona za kapacitete i terminal u Podgorici, uz 78 miliona za terminal, pistu i ostale sadržaje u Tivtu.

Namjeravaju da uvećaju površinu oba aerodroma sa 10.788 kvadrata na 40.381, uz nove putničke terminale, dok bi tivatski Aerodrom dobio i pomorski terminal sa dokom i turistički kompleks, radi integracije sa turističkom ponudom i pomorskim saobraćajem. Osim toga, namjera je da se uvede još 13 parking mjesta za avione radi povećanja broja letova, ali i povećanje parkinga za vozila sa 965 na 2.186 mjesta. U Tivtu je planirana i gradnja parking toranja zbog sezonskog opterećenja i turističkog saobraćaja.

Podgorica bi tako dobila novi putnički terminal na 12.594 kvadrata uz sedam novih stajališta za avione, dok bi se u prve tri godine radilo širenje dvospratnog terminala, duplirala parking mjesta a nakon pet godina je planirana – rekonfiguracija postojećeg i spajanje sa novom zgradom.

Na tivatskom aerodromu bi se gradio putnički terminal na 13.899 kvadrata i parking toranj, uz šest parking mjesta za avione. Osim toga, na ovom mjestu će se izmještati i produžiti pista. Prve tri godine bi se gradio novi terminal, toranj i pomorski avio-terminal, produženje piste, dok bi se kroz pet godina terminali spojili i omogućio prijem 3,7 miliona putnika.

Ističe se da će ova ulaganja stvoriti razvojne koristi kroz veću dostupnost, turizam, prihode i logistiku, odnosno da će se savremenim upravljanjem dugoročno ojačati kapacitet aerodromske mreže, kroz avio-dostupnost doći do novih operatera i loukost kompanija, ali i otvoriti prostor za nove sadržaje, kao što je prevoz tereta.

Namjera je da se uvede i samouslužni “check in”, kako bi se smanjile gužve na šalterima i ubrzao prijem putnika, uz automatizovano skeniranje pasoša. Postojećim radnicima ACG se obećava zaštita u trajanju od pet godina, pa bi svi sa važećim ugovorom bez posla mogli ostati samo ako krše radne obaveze ili na lični zahtjev.

ACG bi ostali u državnim rukama i nadzirali proces koncesije, dok bi Južnokorejci osnovali projektnu firmu u Crnoj Gori, kako bi se primjenjivalo domaće zakonodavstvo.

Ističe se da je IIAC državni operater, odnosno da su u potpunom vlasništvu Vlade Južne Koreje i da upravljaju aerodromom “Icheon” u Seulu, koji je kako se tvrdi, uvijek među pet najboljih na svijetu. Dodaje se i da je kroz njega prošle godine prošlo 75 miliona putnika.

Ministar pomorstva i koordinator resora saobraćaja Filip Radulović je juče kazao da koncesija ACG nije sporna Evropskoj komisiji (EK), jer su i oni zainteresovani za budućnost aerodroma, da su svjesni da se stanje mora unaprijediti zbog ograničenja infrastrukture.

Savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović je naglasila da su razmatrali i i raspisivanje novog tendera za koncesiju, ali da je “IIAC” ponudio 35 odsto godišnjih bruto prihoda, iako je postupkom traženo deset odsto. Ona je pojasnila i da će Crna Gora nakon potpisivanja ugovora sa koncesionarom, imati rok od godinu da obezbijedi sve preduslove i preda im aerodrome na upravljanje.

Opozicija već protiv

Dio opozicionih poslaničkih klubova je “Vijestima” prošle sedmice kazao, da neće dati podršku koncesiji nad ACG, jer smatraju da je tender kompromitovan i da nisu razmotreni svi modeli razvoja.

Da će glasati protiv kada ovo pitanje dođe na dnevni red parlamenta, najavili su iz Građanskog pokreta URA, Socijaldemokrata i Demokratske narodne partije. Iz Demokratske partije socijalista, tada nisu dali komentar.

Iz vladajućih Demokrata su naglasili da odluku o koncesiji nad ACG ne mogu donijeti sve dok ne vide kompletne akte, procedure, uslove i uticaj ove odluke na građane i Crnu Goru. Slično je “Vijestima” kazao i poslanik Socijalističke narodne partije Bogdan Božović.

Iz Pokreta Evropa sad i Nove srpske demokratije nisu željeli da daju komentar, dok su iz Bošnjačke stranke kazali da još nemaju spreman odgovor.