Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su podgoričkog bianismena Aleksandra Aca Mijajlovića i još pet osoba zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.
“Na osnovu višemjesečnog koordinisanog djelovanja Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – EUROPOL,po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja,uz asistenciju službenika Sektora za borbu protiv kriminala, su lišili slobode A.M.,G.V.,D.J.,D.B.,M.M. i R.R.,zbog osnova sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje”, saopštio je CdM-u drđavni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
ON je kazao da će osumnjičeni biti sprovedeni specijalnom tužiocu radi saslušanja u zakonskom roku.
Ranije danas CdM-u je advokat Zoran Piperović pravni zastupnikMijajlovića kazao da je njegov klijent priveden.
Policija je danas pretresla stan Mijajlovića.
PES: SDT ima punu podršku u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala
“Akcije koje sprovodi SDT u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije imaju našu punu podršku i dokaz su da su pravosudne institucije u Crnoj Gori nezavisne i funkcionalne”, saopšteno je iz PES-a povodom današnje akcije.
Stoga, je kažu, tvrdnja neozbiljnih političara da će se formiranjem 44. Vlade zaustaviti borba protiv organizovanog kriminala i korupcije nije imala ni kratkoročni efekat, jer ih realnost apsolutno demantuje.
Nakon što je zakonodavna vlast kompletirala imenovanja u pravosuđu, zadatak izvršne vlasti je da obezbijedi bolje uslove za rad tužilačkih organa i svu neophodnu podršku za efikasno funkcionisanje”, zaključuju u PES-u.
Premijer Milojko Spajić pozvao je prosvetare da razgovaraju sa Vladom, da nema potrebe za štrajkom, te da neće odstupiti od svoje odluke 15 odsto neto povećanja plata na kraju trećeg kvartala.
On je novinarima u Vili Gorica, nakon sastanka sa pomoćnikom državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejmsom O’Brajenom, kazao da su prosvjetari na listi prioriteta.
“Što se prosvjetara tiče nije tačno da se nijesam uključio, ja sam se već dva puta sreo sa predstavnicima Sindikata prosvjete. Prvi sastanak je bio direktno sa premijerom, nije bio sa bilo kim drugim. Apsolutno smo ozbiljno shvatili njihovu situaciju. Rekao sam javno da imam veliku empatiju prema prosvjetnim radnicima, nastavnicima, koji drže čitav sistem i koji prave našu budućnost. To su ljudi od kojih zavisi u kom pravcu će Crna Gora da ide. To su ljudi koji našu djecu edukuju i usmjeravaju u pravom smjeru“, rekao je Spajić.
Svjesni su, ističe Spajić, velikih odgovornosti koje prosvjetari imaju.
“Upravo zbog toga želimo da promijenimo Zakon. Možemo da 100 posto garantujemo uvećanje od 15 odsto neto zarade od 1. septembra ove godine. Mislim da je to jako razumno, da negdje garantuje svima da će ne samo biti ispunjeni njihovi zahtjevi od 10 odsto, nego i povećani. Zato je meni malo nejasno zašto bi neko sad protestovao i išao u štrajk, jer time gube samo djeca”, kazao je Spajić, dodajući da smatra da nema potrebe za takvim potezima sindikata.
U srijedu će, kaže, pojasniti sve što nije jasno.
“Ja sam javno rekao da neće biti povećanja bruto zarada na način kako je rađeno u prošlosti, jer je to uništilo potpuno sistem zarada, gdje imate nelogične zarade, između ostalih i u prosvjeti”, istakao je Spajić.
Poziva prosvjetne radnike da razgovaraju sa Vladom.
“Nema potrebe za štrajkom Mii pod pritiskom nećemo promijeniti odluke. Imamo jako finu ponudu i mislim da možemo da se nađemo oko toga“, poručuje Spajić.
„Nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, jer nije riječ o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu“, odgovoreno je “Vijestima” iz ASK. Zakon, međutim, propisuje da se vanredni izvještaj podnosi u slučaju promjena iz izvještaja koji se odnose na uvećanje imovine za više od 5.000 eura, u roku od 30 dana
Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović sakrila je od javnosti prodaju stana i prihod od 70.000 eura.
Zvanični podaci na sajtu Agencije pokazuju da ona nije podnijela poseban izvještaj 30 dana nakon što je prodala naslijeđenu nekretninu.
Prema dokumentaciji kojom “Vijesti” raspolažu, stan je prodala u septembru 2022. godine, a prije zaključenja ugovora o kupoprodaji nekretnine, isplaćeno joj je 22.000 eura.
Taj novac nije prijavljen posebnim izvještajem, dok je ostatak od 48.000 iskorišćen za zatvaranje kredita koje je imala u jednoj od komercijalnih banaka koje posluju u Crnoj Gori.
Perović je u avgustu 2021. godine dostavila vanredni izvještaj, kojim je prijavila da je naslijedila stan od 43 metra kvadratna. Istu nekretninu prodala je godinu kasnije.
Podatke o prodaji stana, “Vijesti” su pribavile uz pomoć MANS platforme za podršku istraživačkim novinarima.
“Direktorica Agencije… Jelena Perović nije imala zakonsku obavezu, kao što je nema niti jedan drugi javni funkcioner, da prilikom prodaje nekretnine dostavi izvještaj o uvećanju imovine preko 5.000 eura, jer se u konkretnom slučaju ne radi o uvećanju imovine, već o njenom prelasku iz nepokretne u pokretnu. Direktorica Perović je obavijestila Agenciju o prodaji predmetnog stana i dostavila ugovor”, odgovorili su iz ASK na pitanje “Vijesti” zbog čega Jelena Perović nije prijavila promjenu imovine nakon prodaje stana, odnosno zbog čega ta transakcija nije evidentirana u zvaničnoj bazi, dostupnoj javnosti.
Zakon o sprečavanju korupcije je jasan – vanredni izvještaj podnosi se u slučaju promjena iz izvještaja koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Taj propis, takođe, predviđa novčanu sankciju u rasponu od 500 eura do 2.000 eura za javne funkcionere koji nijesu ispunili zakonske obaveze.
Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac kazao je “Vijestima” da ASK nastavlja da radi na uspostavljanju prakse, u najmanju ruku, kreativnog tumačenja zakona, na šta su ranije upozoravali.
“Još na primjeru bivše predsjednice Vrhovnog suda, Vesne Medenice, ukazivali smo na to da postoji realna opasnost da tumačenje o ‘promjeni oblika imovine’ bude neformalno usvojeno od strane ASK-a kao pravilo po kojem će se odlučivati u sličnim slučajevima i kada to nekome bude odgovaralo”, kazao je Milovac.
Iz MANS iznova ukazuju na potrebu da ASK kao institucija bude iz temelja reformisan, a zakonski okvir bude usklađen sa onime što su evropski standard i uzme u obzir ono što su specifičnosti konteksta Crne Gore.
“Mi već godinama imamo instituciju čiji rukovodeći kadar ne može biti model ponašanja bilo kom javnom funkcioneru kada je u pitanju profesionalni integritet, ali kako i na ovom slučaju vidimo, ni bazično poštovanje zakona i propisa ove države. Posebno je problematično što govorimo o jednoj od institucija koja bi, kada je u pitanju provjera imovine, trebalo da bude prva odbrana od konflikta interesa i korupcije”, upozorava Milovac.
VESNA MEDENICA “NULTI SLUČAJ”
Odgovorom koji se odnosi na Perović, Agencija je i zvanično obavijestila funkcionere da prodaja nepokretnosti ne predstavlja promjenu imovine.
Međutim, Agencija je takav stav prvi put obznanila u novembru 2019. godine u slučaju bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice. Agencija je tada tvrdila da Medenica nije prekršila zakon kada nije prijavila da je prodala zemljište u Kolašinu za oko 140.000 eura.
U obrazloženju odluke, koju potpisuje tadašnji pomoćnik direktora Savo Milašinović, stoji da je za tadašnju šeficu Vrhovnog suda u 2016. godini izvršena provjera i da nijesu utvrđena bilo kakva odstupanja u odnosu na podatke koji se vode u zvaničnim evidencijama drugih državnih organa.
Medenica je u julu 2015. prodala više od 27.000 metara kvadratnih za 139.000 eura, a nikada nije podnijela vanredni izvještaj o uvećanju imovine, iako je tadašnji Zakon o konfliktu interesa propisivao da je zbog promjene u imovini većoj od 5.000 eura, morala podnijeti posebni imovinski karton.
foto: najnovije.me
Podaci kolašinskog Sekretarijata za privredu i finansije, u koje je 2019. imao uvid Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Medenica svoje parcele u selu Ravni prodala po cijeni koja je čak deset puta bila veća od tržišne procjene. Kolašinski Sekretarijat za privredu i finansije 2015. je utvrdio da je tržišna vrijednost oko 27.000 metara kvadratnih bila nešto više od 12.000 eura, odnosno u prosjeku oko 0,40 eura po kvadratu. Medenica je to zemljište prodala za oko pet eura po kvadratu, odnosno deset puta više od tržišne cijene po kojoj je Opština Kolašin obračunala porez.
Ona je, nakon što je MANS objavio istraživačku priču, u reagovanju tvrdila da je zemljište prodala “ispod cijene”.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv bivše šefice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša i više drugih osoba, za krivična djela – stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, nanošenje teške tjelesne povrede i sprečavanje dokazivanja.
SLUČAJ BIVŠEG DIREKTORA ASK SRETENA RADONJIĆA
Ni prethodnik Jelene Perović, bivši direktor Agencije Sreten Radonjić nije prijavljivao kredit od 40.000 eura, koji je dobio od Vlade pod povoljnim uslovima. Radonjić je kredit dobio u januaru 2018. godine, a prvi put ga je prijavio 2020.
Tako je tek nakon dvije godine postalno poznato da Radonjić vraća mjesečno 73,5 eura za kredit koji mu je Vladina Komisija za stambena pitanja dodijelila u januaru 2018. godine, a kojim, kako je prijavio, raspolaže od 21. decembra iste godine.
Iz Agencije su tada “Vijestima” kazali da je Radonjić sve uradio po Zakonu, odnosno da je naknado prijavio kredit.
Radonjić je u avgustu kazao da do tada “nijesam realizovao navedena kreditna sredstva (adaptacijom, kupovinom i sl.), pa samim tim to nije ni moglo biti evidentirano kao promjena u imovinskom kartonu za 2018. godinu”.
SLUČAJ IVANA BRAJOVIĆA
Nedavno je Jelena Perović stavila potpis i na odluku prema kojoj ni bivši visoki državni funkcioner Ivan Brajović nije imao obavezu da prijavi da je prodao nešto oko 4.500 metara kvadratnih zemljišta u blizini Danilovgrada za 150.000 eura.
Obrazloženje je bilo isto – radi se o “promjeni oblika imovine – iz nepokretne u pokretnu”.
U odluci stoji da se Brajović nije ogriješio o tadašnji Zakon o sprečavanju sukoba interesa i da nije imao obavezu da podnese vanredni izvještaj usljed promjene imovine više od 5.000 eura, iako je zemljište u Kosiću 2013. prodao za 150.000.
Perović još navodi da je, tokom ispitnog postupka, Brajović saopštio da je zemlju prodao “da bi vratio dugove koje je imao”.
“…Odnosno da je u potpunosti vratio dugove koje je imao kod Podgoričke banke. Smatra da je tu promjenu prijavio kroz izvještaj o imovini i prihodima za 2013. gdje nije naveo da postoji kredit kod Podgoričke banke, koji je prijavio u izvještaju za 2012. godinu”, stoji u odluci Perović, koja je anonimizirana, ali se iz sadržine zaključuje o kojem je funkcioneru riječ.
Dalje se navodi da je Agencija izvršila uvid u svoju bazu podataka, Ugovor o kupoprodaji zemljišta, uvid u kreditni nalog o izmirenju dugova prema Podgoričkoj banci od 30. decembra 2013, ali i kreditni nalog prema Atlas banci od istog datuma.
Foto: Najnovije/J.P.
“Uvidom u Ugovor o kupoprodaji od 26. oktobra 2013. utvrđeno je da je bivši javni funkcioner … prodao privrednom društvu ‘Free energy’ imovinu označenu u listu nepokretnosti br. 39 KO Jastreb, kao katastarska parcela 3005, Kosić, livada 3. klase, površine 4.467 kvadrata, za iznos od 150.000 eura. Uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Podgoričkoj banci, utvrđeno je da je bivši javni funkcioner uplatio na račun Podgoričke banke 49.097 eura na ime stambenog kredita”, navodi se u odluci.
Agencija je, stoji u odluci, uvidom u kreditni nalog o izmirenju dugovanja prema Atlas banci, sada u stečaju, utvrdila da je Brajović na račun te banke uplatio 70.535, 93 eura.
Agencija, međutim, ne navodi koja je svrha uplate Brajovića Atlas banci.
Prema dostupnim podacima, Brajović je u godišnjem izvještaju o imovini i prihodima za 2012. godinu prijavio tri kreditna zaduženja, i to u Podgoričkoj (50.000 eura), Hypo Alpe adria (60.000 eura) i Crnogorskoj komercijalnoj banci (30.000). Nije imao zaduženja u Atlas banci, u vlasništvu odbjeglog biznismena Duška Kneževića.
Godinu kasnije, nakon prodaje zemljišta, prijavljuje kreditna zaduženja u Hypo Alpe adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci.
Duško Knežević je početkom 2019. doveo u vezu prodaju zemljišta u Kosiću sa otplatom duga Brajovića po rivolving kartici u Atlas banci. Taj dug Brajović nikada nije prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema tadašnjim tvrdnjama Kneževića, radilo se o oko 50.000 eura.
“Još od 2013. godine prema Atlas banci nemam nikakvih dugovanja. Na novinarsko interesovanje sam već odgovorio da sam dugovanje na kartici izmirio prodajom dijela naslijeđene zemlje. O tome postoji dokumentacija kod svih nadležnih organa, kojima sam ovu transakciju blagovremeno prijavio. Zemlju sam prodao zainteresovanom pravnom licu, o čemu je sačinjen notarski akt. I o tome posjedujem urednu dokumentaciju”, saopštio je tada Brajović.
On od 2013. do danas nije prijavio gotovinu ili ušteđevinu, iako bi trebalo da je u plusu tridesetak hiljada eura nakon izmirenja dugovanja prema dvije banke, što je kao dokaze u postupku dostavio Agenciji.
Kad ugovor “nije ugovor…”
Pred podgoričkim Osnovnim sudom prošle sedmice održano je pripremno ročište po tužbi države Crne Gore protiv Jelene Perović.
Država traži da direktorica ASK nadoknadi tržišnu vrijednost stana koji je dobila po povoljnim uslovima jer je prekršila ugovor koji je, kao tadašnji sudija, početkom 2018. potpisala sa Osnovnim sudom Cetinje.
Prema dokumentima sa suđenja, do kojih su “Vijesti” došle, punomoćnik Jelene Perović, advokat Nikola Martinović tvrdio je da taj ugovor “nije ugovor o kupoprodaji nepokretnosti stana”.
“…Jer u tom trenutku predmet ugovora ne postoji, kao ni zgrada, kao ni stan. Stoga se tim ugovorom ne može riješiti stambeno pitanje”, kazao je Martinović, stoji u zapisniku sa pripremnog ročišta.
Sud je odredio vještačenje po vještaku građevinske struke, koji treba da izvrši procjenu nepokretnosti od skoro 87 kvadrata, koju je Perović dobila po posebnim uslovima, a onda prodala.
Država je spor protiv direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative MANS-a krajem novembra 2022. MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Prema ugovoru, koji je tada MANS dostavio instituciji Zaštitnika, Perović nije ispunila obavezu predviđenu ugovorom – nije ostala na funkciji sudije pet godina, odnosno do 2023. godine, već je prešla na čelo Agencije, a stan prodala.
Plata oko 1.700 eura, varijabila 400…
Plata direktorice AKS Jelene Perović tokom 2022. godine uglavnom je iznosila 1.715 eura, dok je tokom deset mjeseci primala varijabilu od oko 440 eura.
Prema izvještaju o prihodima i imovini, Perović je kao članica Radne grupe za utvrđivanje liste javnih funkcionera primala mjesečno dodatnih 400 eura.
U njenom imovinskom kartonu piše da je kao predavač u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu u februaru i julu prošle godine primila 100 i 200 eura, a u septembru kao predavač u “Congres travelu” naknadu od 150 eura.
Direktorica ASK-a navela je da je vlasnica dvosobnog stana od 69 kvadrata. Prijavila je da ima 7.000 eura gotovine i da ima stambeni kredit od 75.000 eura, koji vraća u mjesečnim ratama od 494 eura. U imovinskom kartonu piše i da ima dva kredita po osnovu kartica visa gold i master gold, u iznosu od 2.000 i 1.000 eura, koje vraća u ratama od 367,21 i 32,30 eura.
U odnosu na godišnji izvještaj o imovini i prihodima za 2021, Perović je izostavila hipotekarni kredit u iznosu od 36.000 eura.
Funkcioneri, prema Zakonu, godišnji izvještaj o imovini i prihodima za prethodnu treba da predaju najkasnije do kraja marta tekuće godine.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija obavještava javnost da je poštujući važeću zakonsku regulativu i preduzimajući radnje iz svoje nadležnosti, Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore uputilo zahtjev za pokretanje postupka za utvrđivanje nezakonitosti štrajka u organizaciji Sindikata prosvjete Crne Gore, a sve sa ciljem iniciranja postupka pred Osnovnim sudom u Podgorici.
Kako navode u saopštenju, predstavnici Sindikata prosvjete Crne Gore 7. februara 2024. godine, dostavili su Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija odluku o stupanju u generalni štrajk, kao i odluku o minimumu procesa rada za vrijeme granskog štrajka u oblasti obrazovanja, koji su jednostrano donijeli.
„Članom 31 Zakona o štrajku, propisano je da postupak za utvrđivanje nezakonitosti štrajka može da pokrene poslodavac, odnosno reprezentativno udruženje poslodavca, reprezentativni sindikat ili štrajkački odbor. Stavom 2 istog člana, propisano je da o Zahtjevu za utvrđivanje nezakonitosti štrajka, odlučuje nadležni sud, u roku od 5 dana od dana podnošenja zahtjeva. Naglašavamo da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Vlada Crne Gore ostaju otvorene za dijalog i pronalaženje kompromisnog i održivog rješenja, ali i da su, s druge strane, institucije dužne da sprovode aktivnosti koje su normativno propisane u djelokrugu njihovog rada“, navode u saopštenju Ministarstva.
Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj predložio je da se uvede radna nedjelja u trgovinama, i to u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31.j anuara, saznaje CdM.
Đeljošaj je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnoj trgovini poslao Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje, nakon čega Nacrt zakona ide prema Vladi, a potom Skupštini na usvajanje. Izmjene i dopune Zakona preporučio je Socijalni savjet još 2022. godine, a preporuke su poslate tadašnjem Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma.
Nacrtom zakona predviđeno je da se trgovina na veliko i trgovina na malo može obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i 1. decembra do 31. januara u vremenu od sedam do 15 časova ili 15 do 23 časa, osim u šoping centrima u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova.
Nik Đeljošaj
Trgovci koji obavljaju trgovinu na veliko i/ili trgovinu na malo mogu to raditi samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji pojedine (jedne) jedinice lokalne samouprave.
Predloženo je da trgovci streba da obavijeste nadležni inspekcijski organ u kom će prodajnom objektu obavljati trgovinu, kao i u kom vremenu, najkasnije 15 dana prije početka obavljanja trgovine.
Trgovac može promijeniti prodajni objekat u slučaju nastupanja izuzetnih okolnosti, a koje direktno prouzrukuju nemogućnost obavljanja trgovine u objektu koji je bio prvobitno određen.
Trgovac je dužan da obavijesti nadležni inspekcijski organ o promjeni objekta bez odlaganja, a najkasnije tri dana nakon nastupanja okolnosti.
Trgovac je dužan da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan sedmičnog odmora koristi prvu narednu subotu.
Koalicija ZBCG nema ništa protiv da Bošnjačka stranka bude dio Vlade, kazao je poslanik NSD-a Jovan Vučurović u Pressing-u Gradske TV.
Rekonstrukcija Vlade, u koju će ući partije bivšeg DF-a, kako navodi Vučurović, najvjerovatnije će se odvijati u dvije faze.
“Maj i septembar, ili jun i septembar. Za ZBCG je najvažnije da će NSD i DNP biti dio Vlade”, ističe Vučurović.
Govoreći o štrajku prosvjetnih radnika, Vučurović kaže da očekuje dogovor između Sindikata i Vlade.
“Apelujemo da sjednu za sto i da se dogovore, kako đaci ne bi ispaštali i kako se ne bi dešavalo da se odrađuju časovi subotom i da se propušta gradivo”, navodi Vučurović.
Povećanje cijena namirnica, ističe Vučurović, ne prati uvećanje plata.
Vučurović poručuje da će se koalicija ZBCG, kada uđe u Vladu, truditi da se izbori sa “divljanjem cijena”.
“Odgovorna je Vlada, ali i oni koji drže prehrambene lance. Važno je da dođe i do povećanja plata i penzija, što je bilo i predizborno obećanje PES-a”, navodi Vučurović.
Zbog nesposobnosti, neodgovornosti, bahatosti i nepoštovanja zakona premijera Milojka Spajića, Ministarstva prosvjete i Ministarstva finansija danas ispaštaju djeca, prosvjetari i roditelji, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.
“Na primjeru problema uvećanja zarada prosvjetarima u skladu sa potpisanim Granskim kolektivnim ugovorom najbolje je došla do izražaja politika zanemarivanja najvećih problema u društvu od strane Milojka Spajića koji uporno izbjegava da se pozabavi ovim problemom aktuelizovanim već nekoliko mjeseci”, navodi se u saopštenju URA.
Rezultat toga, kako kažu, danas je haotično stanje u prosvjeti, a štrajkove najavljuju i radnici u zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu zbog sličnog problema – nepoštovanja stečenih prava.
“Pitamo javno dokle će se Spajić kao premijer ponašati neodgovorno prema državi, društvu i institucijama sistema. To je posao za koji je plaćen i za koji su mu građanke i građani na izborima dali mandat”, navodi se u saopštenju.
Premijer Milojko Spajić, odgovarajući na pitanje novinara u Vili Gorica kazao je da nije dobro interpretirano da ga bezbjednosni sektor ne zanima. On je kazao da je itekako zainteresovan za taj segment, ali da ne želi da se miješa i da utiče na to.
„Bezbjednosni sektor treba da bude nezavistan. Nije tačno da me ne zanima. To su mediji pogrešno interpretirali. Ja sam htio da kažem da ne želim da se miješam u personalna rješenja u bezbjednosnom sektoru. Inače me on itekako zanima“, poručio je Spajić.
