Brzom intervencijom vatrogasaca ugašen je požar u potkrovlju Zgrade solidarnosti u Beranama, koji je prijetio da ugrozi veći broj stanova.
Požar se dogodio oko 13.45 sati i prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Milosava Koraća, vatra je krenula od dimnjaka.
“Ustanovljeno je i da su vatrom zahvaćeni ventilacioni otvori kroz koje su sprovedeni i dimnjaci”, kazao je Korać.
On je rekao da su sedam vatrogasaca sa tri vozila uspjeli da zaustave širenje vatre na ovoj visespratnici.
“Na lice mjesta osim naših spasilaca, bila je i policija kao i vještaci za požare”, kazao je Korać.
On je dodao da zgrada zbog nadogradnje potkrovlja nema izlaza na tavan, tako da je znatno oštećen jedan stan iznad zapaljenog dimnjaka i ventilacionih cijevi, gdje je morao da se probija plafon da bi se izašlo prema krovu i intervenisalo.
Zgrada solidarnosti je među većim u Beranama i riječ je o novogradnji.
Pokret Evropa sad, a zatim i čitava parlamentarna većina, je po svaku cijenu odmah nakon preuzimanja vlasti željela da smijeni Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore(EPCG) koji je postigao najbolje rezultate od kada postoji ova kompanija, saopštili su iz GP URA.
Kada im to nije pošlo za rukom, kako navode iz GP URA, po tadašnjim zakonskim procedurama, navrat-nanos su usvojili anti-ustavne izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi što hitnije zakazali vanrednu Skupštinu akcionara, sa samo dvije tačke dnevnog reda, smjena aktuelnih članova Odbora direktora i izbor novih, protivno Statutu EPCG.
Zadatak da sve to sprovede u djelo povjeren je, ističu iz te partije, ministru energetike i rudarstva Saši Mujoviću koji je obećao meritokratiju, a „sprovodi politički revanšizam i koji je obećao javne konkurse, a dobili smo fiktivne, na kojima se biraju drugovi i kadrovi bivšeg režima.“
„Vanredna Skupština akcionara EPCG trebala je da se održi danas u 12 časova, međutim, umjesto nje danas su na vidjelo još jednom isplivale stvarne namjere aktuelne parlamentarne većine predvođene Spajićem i Mandićem. Umjesto da se sjednica održi, tokom čitavog dana građanke i građani, nažalost, svjedoče o nivou ozbiljnosti aktuelne vlasti i njihovoj „tuči“ oko fotelja. Time Spajićev PES, ali i čitava parlamentarna većina, jasno pokazuje da su njima meritokratija i rezultati najuspješnije državne kompanije na posljednjem mjestu“, kazali su iz GP URA.
Prema njihovim riječma, vlast današnjim postupcima ne samo da, kako smatraju, ponižava građanke i građane, već i sve manjinske akcionare EPCG, koji čitav dan čekaju na početak sjednice, koja je uz to zakazana suprotno svim zakonskim propisima.
„Istina je, da bi svaka opozicija poželjela ovakvu vlast, ali ovo prevazilazi sve granice dobrog ukusa. Nijedan građanin sigurno ne može sa oduševljenjem gledati kako vlast zbog bitke oko fotelja od države pravi rijaliti“, zaključuju iz URA-e.
Zbog nezavršenih radova na izgradnji puta Vrulja – Mijakovići Uprava za saobraćaj je raskinula ugovor sa izvođačem radova i pokrenula postupak aktiviranja garancije za dobro izvršenje posla, kazao je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović. Izvođač radova jej Tehnoput.
“Na samom početku svog mandata kazao sam da ću insistirati da se poštuju rokovi gradnje svakog projekta. Kako izvođač radova nije završio ovaj projekat bili smo primorani da sa njim raskinemo ugovor. Već danas sam zatražio od direktora Uprave za saobraćaj da krene odmah sa procedurom raspisivanje novog javnog poziva za odabir novog izvođača radova“, rekao je Radulović.
Ministar je kazao da razumije nezadovoljstvo mještana ovog kraja jer izgradnja ove dionice puta traje predugo.
“Ovim postupkom je poslata jasna poruka da je država odgovoran i korektan partner, što se očekuje i od druge ugovorne strane, te da nepoštovanje propisa države i zaključenih ugovora neće i ne može biti tolerisano”, poručio je Radulović.
Dionicu puta Vrulja – Mijakovići sa ministrom Radulovićem obišao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
“Ostala su neizgrađena još dva mosta dužine 156 i 126 metara. Takođe, na jednoj dionici puta ostala je izrada preostale kolovozne konstrukcije i saobraćajne opreme i signalizacije ” saopštio je Vuksanović.
Odluku o tome donijelo je vijeće Višeg suda u Podgorici
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i osam nikšićkih sveštenika pravosnažno su oslobođeni optužbi da su 2020. godine kršili naredbe Ministarstva zdravlja o sprječavanju širenja opasne zarazne bolesti kada su se na Trgu Šaka Petrovića okupili i sa građanima obavljali vjerski obred – litije ulicama grada.
Odluku o tome donijelo je vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavala sutkinja Katarina Padalica, a u kom su bili Jovan Jovanović i Liljana Bulatović.
Oni su, kako prenose „Vijesti“, nakon sjednice održane 24. januara, danas potvrdili presudu kolege iz nikšićkog Osnovnog suda, sudije Mirka Kojovića, koji se tokom izricanja oslobađajuće presude pozvao na domaće zakonodavstvo, međunarodne konvencije, kao i praksu i presude Evropskog suda za ljudska prava i slobode.
Istovremeno, kao neosnovanu odbili su žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću.
Mitropolitu, nekadašnjem episkopu budimljansko-nikšićkom, i sveštenicima, Bobanu Jokiću, Draganu Krušiću, Vasiliju Brboriću, Danilu Zirojeviću, Željku Rojeviću, Ostoji Kneževiću, Nikoli Marojeviću i Mirku Vukotiću, sudilo se zbog sumnje da su na Dan Svetog Vasilija Ostroškog, 12. maja 2020. godine, prekršili Krivični zakonik Crne Gore i postupali suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o sprečavanju širenja opasne zarazne bolesti.
Mitropolit Joanikije i sveštenici su nakon molitvenog hoda bili zadržani 72 sata u zgradi Centra bezbjednosti Nikšić, a u gradu pod Trebjesom, kao i u drugim gradovima Crne Gore, organizovani su protesti u znak podrške sveštenicima.
Optužni predlog protiv Mugoše podnijela je disciplinska tužiteljka Dijana Radulović. Ona smatra da je Mugoša počinila teži disciplinski prekršaj izjavom da vjeruje da je kupljena presuda Apelacionog suda u predmetu „državni udar“
Pred Disciplinskim vijećem Sudskog savjeta završeno je saslušanje sutkinje podgoričkog Višeg suda Suzane Mugoše. Disciplinska Tužiteljka Dijana Radulović je predložila da se Mugoši izreknu sankcij. Odluka će, kako je na sjednici saopšteno biti objavljena 11. marta u 13 časova.
Podsjetimo, Mugoša je u novembru prošle godine izjavila da je uvjerena je da je odluka Apelacionog suda, u predmetu „Državni udar“ kupljena, te da je falsifikat službene isprave.
U završnim riječima, Mugoša je navela da „nemam od čega da se brani jer stoji iza svake svoje riječi“.
– Moje uvjerenje i razumna sumnja je proizvod svega sto sam navela u svojoj odbrani jer je odluka Apelacionog suda presedan. Ne zanima me hoće li bilo koji optuženi biti osuđen ili ne i ovdje se ne radi o tome kakva će biti odluka već se radi o tome da odluka Apelacionog suda nije proizvod spisa predmeta – smatra ona.-
Optužni predlog protiv Mugoše podnijela je disciplinska tužiteljka Dijana Radulović. Ona msatra da je Mugoša počinila teži disciplinski prekršaj izjavom da vjeruje da je kupljena presuda Apelacionog suda u predmetu „državni udar“ .
Mugoša je tada reagovala na izjave lidera NSD i DNP Andrije Mandića i Milana Knežević, u kojoj su istakli da treba saznati postoji li komunikacija između nje i Vesne Medenice a u vezi sa presudom za predmet „Državni udar”.
– Dodatno sam uvjerena da je odluka Apelacionog suda kupljena na način na koji je ukinuta jer su imali mogućnost da, ako su žalbe bile osnovane, izvedu drugi pravni zaključak i donesu oslobađajuću presudu, a nisu to učinili, zaključila je tada Mugoša.
Hapšenje osumnjičenih za šverc cigareta počelo je u ponedjeljak kada su, osim Mijajlovića, uhapšeni Golub Vojinović, Dejan Jokić, komandir granične policije Dragan Backović, Mirko Mijušković, Radoje Rabrenović, Zoran Đukanović i Milan Vukadinović.
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović poručio je da „ruka pravde“ ne staje. On se oglasio povdom navoda advokata Zorana Pieprovića koji je izjavio, kako su objavili mediji, da je „siguran da će Abazović imati duševne patnje jer je Mijajloviću određen pritvor jedino za opasnost od bjekstva“.
– Ruka pravde ne staje. Jesmo li spremni za šemu broj 2? – objavio je Abazović na svom instagram profilu.
Abazović je ranije tvrdio da ima podatke o šemi šverca cigareta.
Podsjećamo, nakon višemjesečne istrage Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i EUROPOL-a, prije dva dana je sprovedena akcija hapšenja 11 osoba.
Hapšenje osumnjičenih za šverc cigareta počelo je u ponedjeljak kada su, osim Mijajlovića, uhapšeni Golub Vojinović, Dejan Jokić, komandir granične policije Dragan Backović, Mirko Mijušković, Radoje Rabrenović, Zoran Đukanović i Milan Vukadinović.
Među uhapšenima su i Zoran Đukanović, Milan Rogač i Mileta Simanić.
Akcija “Brzina” sprovedena je juče u Podgorici, a policija je tom prilikom izdala 54 prekršajna naloga, te podnijela sedam prekršajnih prijava. Uhapšena su tri vozača.
“Takođe, u Podgorici su uhapšeni i vozači D.R. i S.V. koji su vozilom upravljali pod dejstvom marihuane, a V.I. pod dejstvom kokaina”, navodi policija.
Akcija "Brzina" sprovedena juče u #PG, @PolicijaCG: 🔸izdala 54 prekršajna naloga 🔸podnijela 7⃣ prekršajnih prijava 🔸3⃣ vozača lišila slobode Takođe, u #PG su uhapšeni i vozači D.R. i S.V. koji su vozilom upravljali pod dejstvom marihuane, a V.I. pod dejstvom kokaina. pic.twitter.com/W5yyWz4bx3
Izgradnjom obaloutvrda spriječiće se dalje izlivanje Lima, a na ovom potezu dobiće se novo gradsko-građevinsko zemljište koje će dati mogućnost da se tamo realizuju brojne korisne investicije. kaže za „Dan“ Maja Đurišić sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije
Projekat regulacije rijeka Lim i Grnčar dio je Programa Svjetske banke Sava-Drina koridor, koji predstavlja jednu od najvećih investicija Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama, u vrijednosti od oko 15 miliona eura. U Crnoj Gori se ovaj projekat implementira u opštinama: Berane, Bijelo Polje, Gusinje i Plav. Konkretno, u okviru pomenutog projekta, koji nosi naziva „Integrisani razvoj koridora rijeka Save i Drine“, na području opštine Berane, planirana je regulacija rijeke Lim na lokaciji urbane gradske zone, između dva gradska mosta, ukupne dužine od 1.600 metara. Iz lokalne uprave navode da su dosad sprovedene brojne procedure u vezi realizacije ovog projekta i da se ubrzo može očekivati da se izvođači radova nađu na terenu.
– Nakon prvog neuspješnog tenderskog postupka u 2023. godini, krajem godine raspisana je nova tenderska procedura za odabir izvođača radova. Prije dva dana obaviješteni smo od strane Svetske banke da je izabran izvođač radova, i to konzorcijum Kolubara i HSV iz Srbije, a potpisivanje ugovora će biti početkom marta, nakon čega ubrzo možemo da očekujemo i početak izvođenja radova. To je, svakao, dobra vijest, jer se radi o investiciji koja predstavlja plod dobrih praksi i namjera da se sredstva Svjetske banke i u našem gradu iskoriste na pravi način – kazala je u izjavi za „Dan“ Maja Đurišić, sekretarka Sekretarijata za privredu, razvoj i investicije u Opštini Berane.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore, koje je zaduženo za realizaciju projekta, navode da je njegov cilj poboljšanje zaštite od poplava i omogućavanje saradnje u prekograničnim područjima koja pripadaju slivovima i koridorima rijeka Save i Drine. Dodaju daće se izgradnjom obaloutvrde na Limu i Grnčaru, kao zaštite od poplava koje izazivaju ove bujične rijeke, dobiće i moderne šetališne zone, koje će građanima i turistima omogućiti prijatan boravak i rekreaciju uz rijeke. To potvrđuje i Đurišić uz napomenu da realizacija ovog projekta ima višestruku vrijednost za Berane.
Regulacija takozvane makve u naselju Talum
Iz lokalne uprave podsjećaju da će se na istom potezu gdje je planirana izgradnja obaloutvrda sa lijeve strane Lima nastaviti sa izgradnjom gradske zaobilaznice, što podrazumijeva i regilaciju takozvane makve u prigradskom naselju Talum. Kazali su da se radi o dva uzajamno povezana projekta čijom će se realizaciom u značajnoj mjeri dati na urbanizaciji grada.
-Mi trenutno imamo jedan veli prostor između dva gradska mosta koji je u dobroj mjeri zapušten i neupotrebljiv. Izgradnjom obaloutvrda i zaobilaznice u potpunosti se mijenja slika ovog lokaliteta, jer će se između ostalog pristupiti i regilaciji makve odnosno otpadnih voda pored Lima, zašta su planirana izdvajanja od 3,5 miliona eura – naveli su iz lokalne uprave.
– Izgradnjom obaloutvrda između dva gradska mosta, zašta treba izdvojiti oko četiri miliona eura, spriječiće se dalje izlivanje Lima iz svog korita. Takođe, na ovom potezu dobiće se novo gradsko-građevinsko zemljište koje će dati mogućnost da se tamo sprovedu brojne korisne investicije. Uz to, doći će i do uređenja i modernizacije ovog komletnog prostora koje pruža šansu da se grad razvija u poziotivnom pravcu- istakla je Đurišić.
U Sautempton Portu 8. februara policija je zaplijenila 5.7 tona kokaina vrijednog 526 miliona eura. To je najveća zapljena droge klase A ikad u Velikoj Britaniji. Nacionalna agencija za kriminal (NCA) i granični policajci našli su drogu u kontejneru s bananama iz Južne Amerike, prenosiSky News. Prethodna rekordna zaplijenila dogodila se u istoj luci 2022., a radilo se o 3.7 tona.
“Ova rekordna zapljena biće ogroman udarac međunarodnom organizovanom kriminalu. Ostat će bez velikog profita”, rekao je direktor NCA-a Chris Farrimond. “Destinacija ove pošiljke je bila kontinentalna Evropa, ali ne sumnjam da bi značajna količina droge završila nazad kod nas”, dodao je.
Foto: EPA
Policajci utvrđuju koja kriminalna mreža je organovala pošiljku droge u luku u Southamptonu. Otkriveno je da je konačna destinacija pošiljke trebao biti Hamburg u Njemačkoj. NCA procjenjuje da bande u Britaniji od prodaje droge godišnje zarađuju u prosjeku 4.7 milijardi eura.
“NCA presreće međunarodne mreže kod nas i u inostrsnstvu, zaustavljamo ih na svakom koraku”, rekao je Farrimond i naglasio da je za ovu misiju ključna međunarodna suradnja.
Portparol NCA-a rekao je da je krijumčarenje kokaina blisko povezano s nasiljem u lancu nabake. Ministar migracija i granica Tom Pursglove rekao je da vlada ima nultu dozu tolerancije za krijumčarenje drogama. “Ova zapljena jasno poručuje kriminalcima da ćemo ih uloviti”, rekao je.
“Naša granična policija neumorno radi na zaštiti granica i održanju javne sigurnosti”, zaključio je Farrimond.
Foto: EPA