Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate) tražio je juče od predsjednika Komisije za kadrovska i administrativna pitanja Srđana Pavićevića (CIVIS) da to Vladino tijelo hitno razmotri predlog za razrješenje šefa policije Zorana Brđanina, da bi se izvršna vlast bavila tim pitanjem na narednoj sjednici.
Šaranović je, ocijenio da svako dalje odgađanje razmatranja njegovog predloga o smjeni Brđanina prolongira i postupak predlaganja vršioca dužnosti (v. d.) direktora Uprave policije (UP), te da onemogućava kontinuirano funkcionisanje i puni legitimitet rada te institucije.
Ministar je naveo da Komisija treba da postupi po predlogu za razrješenje Brđanina, jer, tvrdi, ne postoji nijedan formalno-pravni razlog da to ne učini. Dodaje da bi se nakon izjašnjenja Vlade o Brđaninu, a u zavisnosti od ishoda glasanja, stvorile pretpostavke za predlaganje v. d. šefa policije.
“Jer se to ne može učiniti ukoliko pozicija direktora UP ne bude upražnjena”, poručio je Šaranović.
On je razrješenje Brđanina predložio krajem 2023. godine, nakon što je skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu dao negativno mišljenje na dva prošlogodišnja izvještja o radu UP.
Generalni sekretarijat Vlade (GSV) saopštio je u januaru da izvršna vlast nije dobila Šaranovićev predlog, ali da ga je ministar 26. decembra prošle godine dostavio njenoj komisiji. GSV je tvrdio da je komisija dva dana kasnije razmotrila predlog i odgodila odlučivanje o njemu dok Šaranović ne dostavi i predlog za određivanje v. d. šefa policije. Šaranović je tvrdio da to Vladino tijelo nije razmatralo predlog. Ministar je sredinom januara rekao “Vijestima” da kandidata za privremenog šefa policije može predložiti tek kad to mjesto bude upražnjeno.
Odnosi Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata “zategli” su se zbog kadrovanja u bezbjednosnom sektoru, a nakon sjednice Vlade početkom decembra na kojoj je ministar pravde Andrej Milović (PES) zatražio hitne smjene u tom dijelu sistema.
Brđanin je u fotelju prvog policajca vraćen sudskom odlukom od 7. decembra, ali je deset dana kasnije odbor dao negativno mišljenje na njegove izvještaje, što je stvorilo uslove da bude razriješen. On je za direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu Vlade Zdravka Krivokapića, što znači da mu petogodišnji mandat ističe u avgustu 2026.
Prvi put ga je Vlada Dritana Abazovića razriješila krajem marta prošle godine godine, a Upravni sud je ukinuo tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je ponovila svoju odluku početkom avgusta, a sud je poništio 7. decembra.
Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u obrazloženju predloga za razrješenje kao razloge za to naveo operaciju Specijalnog državnog tužilaštva tokom koje je uhapšen bivši pomoćnik direktora UP Dejan Knežević i više policijskih službenika, zbog sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, u slučaju prestanka mandata direktora policije prije vremena na koje je postavljen, Vlada, na predlog ministra, za vršioca dužnosti određuje jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice UP koji ispunjava uslove za direktora, a najduže do šest mjeseci. U UP je 20 organizacionih jedinica.
Direktora UP, na osnovu javnog konkursa, postavlja Vlada, na predlog ministra.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić se ne snalazi dobro na toj funkciji, pa će vrlo vjerovatno napustiti Crnu Goru, a i funkciju premijera, tvrdi predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević.
Medojević je u emisiji “Minula neđelja” na A plus televiziji kazao da će Spajić vrlo vjerovatno organizovati vanredne izbore do kraja godine.
“Spajić se stalno žali na medije, parlament ga zamara, a posebno novine Vijesti. Žali se i pita zašto mu je ovo trebalo, žali se na svoje opterećenje, govori da razmišlja da napusti poziciju premijera, da je razočaran i da nema snage. Dobio sam te informacije. Spajić je mislio da Vladom upravlja kao sa nekom korporacijom. Nije isto biti premijer i biti ministar. Sad je situacija u Crnoj Gori mnogo izazovnija”, smatra Medojević.
Medojević tvrdi da Spajić opstruira Demokrate, jer oni žele da dovedu profesionalce u bezbjednosni sektor.
Kako je kazao, Spajić traži sve veću podršku u parlamentu, kako bi zadužio zemlju za milionske iznose.
“On želi da potpiše velike ugovore za autoput, pa će uzeti provizije. Samo želi da zaduži Crnu Goru i vrlo vjerovatno da će napustiti zemlju”, tvrdi Medojević.
Medojević je u emisiji takođe kazao da Spajić nema pokriće na milionske nekretnine i mercedes, koji je kupio odmah nakon što je stupio na funkciju ministra finansija u Vladi Zdravka Krivokapića.
“Vidjeli ste kako sam ga raskrinkao. Spajić neće da se bori protiv organizovanog kriminala i mafije u našoj državi. Njega to ne zanima”, ukazao je Medojević.
Govoreći o aferi Do Kvon, Medojević je kazao da se na trgovca kriptovalutama podigla “vika i dreka”, a da je on zapravo samo običan operativac.
“Glavni je Džordž Kotrel. Kotrel je finansirao Spajića i Pokret Evropa sad, premijer se sa njim družio uoči predizborne kampanje PES-a. Kortel je jedan od finansijera Bregzita, čovjek uhapšen u SAD i optužen je za pranja para preko kriptovaluta”, ponovio je Medojević svoje ranije tvrdnje.
Šuković da razjasni Milovićeve optužbe, mnogo je hrabriji od Novovića
Ako vrhovni državni tužilac Vladimir Novović ne bude isporučio rezultate Velikoj Britaniji i SAD, oni će tražiti da se čelni ljudi narko-kartela izruče Americi, tvrdi Medojević.
“Ukoliko Novović nastavi ovako bez političke podrške, mafija će nastaviti svoj put kampanjom terora. A vidljivo je da nam kuća gori, mafija nam je uzela državu. Mafija će početi da koristi poslanike, novinare, sudije, policajce…, kazao je Medojević.
Govoreći o tvrdnjama ministra pravde Andreja Milovića da su brojne malverzacije u vezi sa kupovinom Šukovićevog stana, Medojević je poručio da se to sve treba razjasniti.
“Njegova pozicija je najvažnija u Crnoj Gori. Mada, moram primijetiti da je Predrag Šuković hrabriji od Novovića i mnogo kooperativniji”, ocijenio je Medojević.
Medojević smatra da Crnoj Gori treba reizbor sudija.
“Svi treba da idu na poligraf. Zato je PzP prošao katastrofalno na izborima, jer građani ne žele da slušaju ove priče. Mnogo je ljepše pričati da teče med i mlijeko i da će plata da bude 2.000 eura”, smatra Medojević.
Na pitanje kako ocjenjuje odnose između Srbije i Crne Gore i postoji li još uvijek pritisak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizuje Crnu Goru, Milović je kazao da se crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska iz Beograda
Ministar pravde Andrej Milović saopštio je da Crna Gora treba da kazni odgovorne za napad na Dubrovnik 1991. godine.
„To je velika, najveća sramota u našoj istoriji, taj pohod na Dubrovnik. Tu je na ispitu časti pala vjekovna slava crnogorskog oružja. Međutim, kao ministar pravde ću biti, kako me poziv i obavezuje, krajnje konkretan pa ću vam sada reći da trebamo kazniti odgovorne ljude koji su u tome učestvovali jer ratni zločin ne zastarijeva. Ja se nadam i vjerujem da ćemo procesuirati te ljude. Neki su u Hagu procesuirani upravo da bismo maknuli kolektivnu krivicu…“, rekao je Milović u intervjuu za hrvatski „Večernji list“.
On je kazao da o tome može govoriti iz dva aspekta, kao čovjek, Crnogorac, i kao ministar pravde Crne Gore.
„Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, ja mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod utjicajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo“, ocijenio je Milović.
Na pitanje kako ocjenjuje odnose između Srbije i Crne Gore i postoji li još uvijek pritisak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizuje Crnu Goru, Milović je kazao da se crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska iz Beograda.
„Moramo voditi računa da smo mi sada dvije države, dvije kuće i da se, jednostavno, crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska kuća uređuje se iz Beograda. To je zdrav pristup, jedini koji stvara uslove za najbolje moguće odnose koje mi sa Srbijom, kao i sa Hrvatskom, uostalom, želimo“, objasnio je ministar pravde.
Na pitanje je li ruski uticaj još uvijek jak i može li destabilizovati Crnu Goru, Milović je rekao da je taj uticaj sve manji i manji.
„Rekao bih da je taj uticaj svakako sve manji i manji. Mislim da su rusko-ukrajinska kriza i ovaj rat koji se vodi dosta narušili ugled Rusije i da su ljudi koji su bili proruski nastrojeni danas u ogromnoj mjeri protiv ruske politike prema Ukrajini“, istakao je Milović.
Upitan kad očekuje da bi Crna Gora mogla postati članica Evropske unije (EU), i boji li se da će Hrvatska blokirati taj put zbog međugraničnog spora, Milović je poručio da vjeruje da će Crna Gora do 2028. ući u EU.
Dodao je da je Hrvatska ranije rekla da neće biti Crnoj Gori ono što je Slovenija bila njoj, kada je Hrvatska vodila pregovore s EU, a Slovenija već bila članica.
„Ako ispunimo sve zadatke, što sam siguran da hoćemo jer znam kako ova vlada radi i što nam je cilj, vjerujem da će Crna Gora ući u EU 2028. godine. Nadam i vjerujem da neće staviti ove, kao što sam rekao, sitne bilateralne probleme ispred tog puta, ispred onoga što je strateški važno i Crnoj Gori i Hrvatskoj, a to je da mi budemo uređena, evropska zemlja i kao takvi dobar susjed i iskren saveznik Hrvatskoj. Hrvatska je ranije rekla da nam neće biti ono što je Slovenija bila njoj, kada ste vi vodili pregovore s EU, a Slovenija već bila članica“, kazao je Milović.
Novinar „Večernjeg lista“: Je li vam danas žao što su neki Crnogorci učestovali u napadu na Dubrovnik?
Milović: O tome vam mogu govoriti iz dva aspekta, kao čovjek, Crnogorac, i kao ministar pravde Crne Gore. Ako me pitate kao čovjeka, kao Crnogorca, ja mislim da je to bio potpuno pogrešan potez. Najpogrešniji potez u crnogorskoj istoriji. To je napravljeno pod utjicajem tadašnje JNA i rukovodstva iz Beograda. Tada je rukovodstvo u Podgorici pokleknulo.
Ali dugo se i pripremao teren za to. Znate, neki ljudi su u udarnom dnevniku govorili da trideset hiljada krvožednih ustaša s noževima čeka da uđe u Boku i pokolje ljude. Možete li zamisliti osjećaj običnih ljudi, koji ni na kakav način nisu to mogli provjeriti? Tada su određeni ljudi stvarali atmosferu da bi opravdali to što su planirali, a to je napad na Dubrovnik. Dubrovnik je dragulj Evrope i Crnogorci se ponose što im je Dubrovnik na granici. Mi redovno putujemo u Dubrovnik i boravimo tamo. Imati Dubrovnik u radijusu od dva sata vožnje ili manje, zavisi o kojem crnogorskom gradu govorimo, to je bogatstvo, a neko se tada dosjetio da to bogatstvo treba bombardovati.
Gledali smo te scene. Hoću vam reći da se ja lično ne sramim, što sam ja, ili neko iz moje generacije, bio kriv s pet godina, ali duboko se stidim poteza tih ljudi.
To je velika, najveća sramota u našoj istoriji, taj pohod na Dubrovnik. Tu je na ispitu časti pala vjekovna slava crnogorskog oružja. Međutim, kao ministar pravde ću biti, kako me poziv i obavezuje, krajnje konkretan pa ću vam sada reći da trebamo kazniti odgovorne ljude koji su u tome učestvovali jer ratni zločin ne zastarijeva. Ja se nadam i vjerujem da ćemo procesuirati te ljude. Neki su u Hagu procesuirani upravo da bismo maknuli kolektivnu krivicu…
Vito Nikolić, veliki crnogorski pjesnik, napisao je jednu od najljepših svojih pjesama “Noć sa Dubrovnikom”, jednu od najljepših crnogorskih pjesama napisao je upravo o tom strašnom i sramotnom pohodu na Dubrovnik.
“A šta tebe čeka, Gospodine Grade, u ovoj noći bratske krvomutnje, dok krvnici mirno svoj posao rade? Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!” govore stihovi. I Crna Gora toga se stidi. Time se mogu ponositi samo budale. Ali pravosudni sistem treba reagovati i kazniti sve te ljude. Da bismo makli kolektivnu krivicu, jer to nisu napravili Crnogorci, Crna Gora, nego je to napravio neki Marko, Janko, Petar… treba tačno znati ko je izdao naredbu, ko je to napravio. I zato je dobro da se kazni i genocid u Srebrenici, i snajperi u Sarajevu, i svi zločini nad srpskim stanovništvom, da se ne kaže Bošnjaci su ubijali Srbe tu i tu, već taj i taj Bošnjak ubio je Srbe. Taj i taj Srbin ubio je Bošnjake. Taj i taj Hrvat ubio je Srbe. Taj Srbin je pucao, ubio Hrvata, da se zna imenom i prezimenom ko je to.
Jer, ako gledate ko smo mi, vi i ja sada pijemo kafu u Zagrebu, mi smo sinoć pjevali zajedno hrvatske pjesme, crnogorske pjesme, to smo mi. Mi smo sinoć uzeli gitaru, nismo uzeli pušku. Onaj ko je uzeo pušku, ko je radio zločine, neka on bude kažnjen, a mi ćemo pjevati uz gitare. Veseliti se, družiti, sarađivati, zarađivati, otvarati biznise, poslovati, graditi… Ja sam čovjek koji je navijao za Gorana Ivaniševića i plakao kad je osvojio Vimbldon. A to je bilo nedugo poslije rata. I svaki uspjeh Janice Kostelić bio je i moj uspjeh jer sam navijao za nju kao što Hrvati navijaju za Novaka Đokovića, kao što navijamo za Edina Džeku. Kako mogu ne navijati za Modrića? Ja sam čovjek koji je skakao od sreće i navijao kad je Hrvatska ušla u finale Svjetskog prvenstva, navijao sam za te momke iz sveg srca, kao i, vjerujte, ogroman broj ljudi u Crnoj Gori.
Novinar „Večernjeg lista“: Vjerujete li da će se nakon toliko godina u Crnoj Gori uspjeti procesuirati oni koji su činili ratne zločine?
Milović: Nedavno sam potpisao Ljubljansko-haašku konvenciju o ratnim zločinima i genocidu, koja je novi mehanizam. Osamdeset država ju je potpisalo i sarađujemo na tom polju. Crna Gora u svojoj legislativi nema zastaru ratnog zločina, što je od ključne važnosti u ovom i sličnim pitanjima. Predložio sam formiranje specijalnog suda za borbu protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i ratnih zločina, a Crna Gora baviće se time intenzivno i svjesno. Uostalom, ja želim u Hrvatsku da dolazim kao hrvatski unuk koji s ponosom predstavlja svoju zemlju Crnu Goru
Novinar „Večernjeg lista“: Ministre, vi govorite o proevropskoj vladi, a vlada ima podršku prosrpskih i proruskih radikala iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koji postaju najvažniji politički faktor, čiji je čelnik četnički vojvoda Andrija Mandić i u kojoj su i oni koji javno govore da oni navijaju za Srbiju, za Rusiju i tako dalje?
Milović: Ali taj Andrija Mandić šalje evropske poruke i on konstantno govori da je za Evropsku uniju i sve što radi kao predsjednik parlamenta pokazuje da on jeste za ulazak Crne Gore u EU. On je sada bio u Briselu i, kako kaže naš premijer Milojko Spaić, poslao je poruke mira snažnije nego dalaj-lama. Taj čovjek šalje poruke mira. Zar nije dobro da transformišemo neke drugačije politike u proevropske?
Napadi na premijera Spajića nisu slučajni jer mu je prva adresa Brisel, a zatim Vašington. Međutim, ovakvi i slični napadi i optužbe neće ni obeshrabriti ni spriječiti našu vladu da se potpuno integriramo u EU.
Novinar „Večernjeg lista“: Kako ocjenjujete odnose između Srbije i Crne Gore? Postoji li još uvijek pritisak Aleksandra Vučića za kojeg kažu da želi destabilizovati Crnu Goru?
Milović: Crna Gora ima bratski odnos sa Srbijom. Ima ona šala kod nas kako ćemo nešto podijeliti “bratski ili pola-pola”, a ako dijelimo bratski, to nikad nije pola-pola. Jer uvijek stariji ili mlađi brat dobije nešto više. Tako je i u ovom odnosu između Srbije i Crne Gore. Nesporno je da smo mi izuzetno bliski, genetski i na svaki drugi način, praktično jedan te isti narod, tu nema dileme. Nas su Srbija i Beograd prihvatali na najbolji mogući način, tamo su se školovale, liječile i radile brojne naše generacije, mi to niti možemo niti hoćemo zaboraviti.
Ali moramo voditi računa da smo mi sada dvije države, dvije kuće i da se, jednostavno, crnogorska kuća uređuje iz Podgorice, a srpska kuća uređuje se iz Beograda. To je zdrav pristup, jedini koji stvara uslove za najbolje moguće odnose koje mi sa Srbijom, kao i sa Hrvatskom, uostalom, želimo.
Uvijek će postojati želja da onaj koji je “veći i stariji brat” dobije malo više od mlađeg brata, to je normalno.
Tu nema ničeg tragičnog, ali ne bih ja rekao da je to sad netko strašno miješanje. To i nije karakteristično samo za Balkan, to je karakteristično za cijelu Evropu i svijet. To je politika. Onaj ko je veći i jači, moćniji, on želi malo veći uticaj. Bitno je da taj uticaj ne narušava naše prijateljstvo i crnogorski interes. Što se naše vlade tiče, ona apsolutno štiti crnogorske interese, a to su, uostalom, i interesi EU i NATO-a, naših međunarodnih partnera. Mi znamo što su naši prioriteti i gdje želimo biti.
Novinar „Večernjeg lista“: Moram vas pitati je li ruski uticaj još uvijek jak u Crnoj Gori? Može li taj uticaj destabilizovati Crnu Goru?
Milović: Rekao bih da je taj uticaj svakako sve manji i manji. Mislim da su rusko-ukrajinska kriza i ovaj rat koji se vodi dosta narušili ugled Rusije i da su ljudi koji su bili proruski nastrojeni danas u ogromnoj mjeri protiv ruske politike prema Ukrajini.
Svako ko je zdravorazumski čovjek tako razmišlja. Znate, može neko biti u pravu u politici, ali kad vidite mrtvu djecu, tada se gubi priča ko je u pravu.
Kad vidite razneseno dijete, raznesenu ženu, ubijenu trudnicu, ubijenog starog čovjeka, tada moj i vaš politički sukob gubi smisao jer neko gine. Mi znamo, mi smo prošli to devedesetih. Što znači Sarajlijama ko je u pravu kada snajper pogodi dijete? Što meni znače nekakvi postoci kad ja, dok sam živ, pamtiću scenu kako snajper pogađa dijete?! Ja te scene ne mogu zaboraviti, ja sam otac, imam dijete. Kako ćete vi objasniti Srbinu da je 49 posto teritorija uspjeh, a on nema sina kojeg oplakuje, ili ćerku?!
Za one majke kojima su djeca pobijena, njima 49 ili 51 posto teritorija ne znači ništa. Ona nema dijete. Za svakog pametnog čovjeka rat je poraz. Ne postoji pobjeda u ratu. Toj majci i tom ocu izgubljen je rat jer izgubio dijete. Pogledajte na što sliči Sarajevo, na što sliče drugi gradovi. Ubijeno je tu, da ne bude da držimo jednu stranu, ubijena su i pravoslavna djeca, muslimanska djeca, katolička djeca, ubijeni su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci. To je tragedija koja je nas je zadesila, a to sada prolazi i Ukrajina. Pogledajte što se radi na Bliskom istoku.
Što sad? Što znači nekome sad pobjeda na Bliskom istoku kad su tu mrtva djeca? Izrael je pobijedio Palestinu, Palestina Izrael, a mrtva djeca na sve strane. Nema tu pobjednika. To su rane koje se nikad neće zacijeliti. Ono što se događalo u Sarajevu, Srebrenici i drugim mjestima i u mjestima gdje su ljudi stradali, bio to srpski, hrvatski, bošnjački narod… to su mjesta koja nemaju pobjednika.
Novinar „Večernjeg lista“: Kada očekujete da bi Crna Gora mogla postati članica EU, bojite li se da će Hrvatska blokirati vaš put prema EU zbog međugraničnog spora?
Milović: Ako ispunimo sve zadatke, što sam siguran da hoćemo jer znam kako ova vlada radi i što nam je cilj, vjerujem da će Crna Gora ući u EU 2028. godine.
Svi smo tome maksimalno predani i uopšte ne razmišljamo o planu B. Ne zanima nas bilo kakav drugi scenario. A što se tiče Hrvatske, ona je naš iskren partner.
Nadam i vjerujem da neće staviti ove, kao što sam rekao, sitne bilateralne probleme ispred tog puta, ispred onoga što je strateški važno i Crnoj Gori i Hrvatskoj, a to je da mi budemo uređena, evropska zemlja i kao takvi dobar susjed i iskren saveznik Hrvatskoj. Hrvatska je ranije rekla da nam neće biti ono što je Slovenija bila njoj, kada ste vi vodili pregovore s EU, a Slovenija već bila članica.
Nadam se da će to ispoštovati, a da ćemo preko određenih komisija i u najboljem duhu saradnje i savezništva riješiti probleme. Jer, ponavljam, ovdje je riječ o strateškim pitanjima, i nikom, ni Crnoj Gori ni Hrvatskoj, nije u interesu da stvari idu drugačijim tokom.
Nama je potrebna saveznička ruka Hrvatske, hrvatska su nam evropska iskustva dragocjena, hrvatsko znanje, a Hrvatska nam je do sada pomoć davala iskreno, prijateljski i nesebično. Čvrsto vjerujem da će tako i nastaviti jer Hrvatsku vodi zrela politika.
Interes političkih partija ne smije nadvladati državni interes prilikom ambasadorskih imenovanja, i tu će na najvećoj provjeri biti vlada i Ministarstvo vanjskih poslova, poručio je Andrija Nikolić, šef poslaničkog kluba DPS-a.
“Ukoliko je, kao što se nezvanično može pročitati u medijima, opredjeljujući rezon prilikom odabira budućih crnogorskih ambasadora iz političke kvote, da proruski kandidat iz Demokratske narodne partije ide u Rusiju, prosrpski iz Nove srpske demokratije u Srbiju, a proalbanski iz Albanskog foruma u Albaniju, onda se postavlja pitanje koga će tamo da zastupaju naši diplomatski predstavnici – Crnu Goru, zemlju domaćina ili svoje lične i partijske afinitete prema državi prijema”, istakao je on.
Prema njegovim riječima takvi zahtjevi političkih partija su, u najmanju ruku kontroverzni, i vlada koja drži do nacionalnih interesa neće dozvoliti imenovanja ambasadora koji su predloženi da bi služili tuđoj, a ne svojoj državi.
“Diplomatska mreža koja je razorena tokom mandata Krivokapićeve i Abazovićeve vlade, u ovom trenutku ima popunjenu samo četvrtinu ambasadorskih mjesta, što je nedopustivo za zemlju kandidata za članstvo u EU. Konsultacije o popuni ambasadorskih mjesta koje su napokon počele, odvijaju se pod hipotekom narastajućeg političkog sukoba između predsjednika Milatovića i premijera Spajića, pa se logično postavlja pitanje da li će kriterijum lojalnosti kandidata za ambasadore prema Spajiću ili Milatoviću, biti presudan prilikom izbora, čime se naša diplomatska mreža uvodi u zonu zloupotrebe u svrhe unutarstranačkog obračuna u Pokretu Evropa sad.”, rekao je Nikolić.
On napominje da se i po ponašanju najviših zvaničnika Crne Gore moglo ustanoviti da crnogorska diplomatija nije postojala tokom prethodnog perioda. Smatra da najviše zvaničnike Crne Gore, nije imao ko da posavjetuje i nauči kako se predstavlja svoja država u prisustvu inostranih kolega.
“Još su nam svježa sjećanja kako predsjednik Crne Gore Milatović prilikom susreta sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem pada u trans zbog toga što njegov domaćin “tako puno zna o vinu”, odnosno kako predsjednik Skupštine Mandić tokom proslave u Vučićevom izbornom štabu gasi telefon kad ovaj podvikne. Zar onda bilo ko može da očekuje da će takvom profilu državnih zvaničnika presudan kriterijum pri odabiru diplomatskih predstavnika biti lični integritet kandidata i njihova neupitna lojalnost prema sopstvenoj državi”, rekao je Nikolić.
On ističe da iako ministar vanjskih poslova nije jedini i posljednji koji odlučuje, u obavezi je da ukazuje na prispjele prijedloge, pa i da se usprotivi ukoliko se predloženi kandidati ne uklapaju u definisane interese spoljne politike.
“Ukoliko su ti interesi uopšte i definisani u ovako heteregono postavljenoj vladajućoj većini. Nikad ne treba smetnuti s’ uma da otkad postoji diplomatsko predstavljanje država, kao conditio sine qua non pri odabiru budućih ambasadora važi da se na ta mjesta biraju istinske patriote koje su počastvovane što su dobili priliku da predstavljaju svoju državu. Niko nema pravo da u ime Crne Gore odobrava da se za ambasadore imenuju nespremni i pogrešni ljudi, koji ne poznaju strane jezike, ili najgore i najneprihvatljivije, koji ne ustaju na crnogorsku himnu ili ne poštuju svoju državnu zastavu”, zaključio je Nikolić.
Policija u Bijelim Polju uhapsila je vozače A.S. (23) i D.K. (46) koji su na putu gdje je ograničenje 50 kilometara na sat vozili 130 km/h.
Oni su kontrolisani u mjestu Unevina.
Foto: UP
“A.S. je upravljao vozilom brzinom od 132km/h, a D.K. 130km/h. Privedeni su sudiji za prekršaje na dalju nadležnost”, objavila je Uprava policije na društvenoj mreži X.
Policijski službenici #BP@PolicijaCG uhapsili su vozače A.S. (23) i D.K. (46) koji su kontrolisani u mjestu #Unevina gdje je brzina kretanja ograničena do 50km/h. A.S. je upravljao vozilom brzinom od 132km/h, a D.K. 130km/h. Privedeni su sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. pic.twitter.com/cDx7oLrZ1r
Policija je u Nikšiću uhapsila sugrađanina M.M.(59) nakon što je pretresom objekata koje koristi pronašla veću količinu oružja i municije bez dozvole, kao i eksplozivna sredstva.
„Naime policijski službenici su, postupajući po naredbi sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, izvršili pretres kuće i drugih prostorija koje koristi M.M. u mjestu Dubočke“, navodi se u saopštenju.
Kako su kazali iz policije, pronađeno je sedam pušaka, pištolj, jedanaest detonatorskih kapisli, 88 komada muncije nepoznatog kalibra, okvir sa pištoljskom municijom nepoznatog kalibra, sa šest komada koji su se nalazili u istom.
(Foto: Uprava policije)
„Sa svim pomenutim upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji se izjasnio da se protiv lica M.M. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih matereija“, navodi se u saopštenju policije.
M.M. je uhapšen po nalogu tužioca.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, akcija je izvedena u saradnji sa policijskim službenicima Stanice granične policije I – Nikšić, preduzimajući zajedničke aktivnosti u cilju pronalaska oružja u ilegalnom posjedu građana.
Bivši predsjednik Vlade Hrvatske Ivo Sanader postao je šef zatvorske biblioteke u zatvoru Lipovica. Nije zaposlen već i dalje zatvorenik, ali je zadužen za kulturno uzdizanje zatvorenika. Sanader je iz Remetinca prebačen u Lipovicu i sada se njegova odbrana nada da je to prvi korak ka slobodi, prenosi Nova TV.
Zbog uzornog ponašanja, ali i narušenog zdravlja, bivši premijer Hrvatske Ivo Sanader više se ne nalazi u Remetincu.
“Gospodin Sanader se već par mjeseci nalazi u Kazneno-popravnom domu Lipovica. To je poluotvoreni zatvorski režim, i sada se nalazi u bitno boljim zatvorskim uslovima nego ranije”, objasnio je njegov advokat Čedo Prodanović.
U Lipovici kaznu služi 80-ak osuđenika koji borave u sobama koje su u prosjeku površine od 20 kvadrata, a bivši premijer svoju dijeli s cimerom.
Zatvorenici imaju stalnu zdravstvenu zaštitu – doktora i dvije medicinske sestre – i brojne druge pogodnosti, piše Dnevnik.hr.
Protiv njega se vodilo pet postupaka
“To je u suštini zatvor koji nije zatvor. Preko dana se oni slobodno šetaju po tom kompleksu, popiju kafu, primaju posjete. To je neki zatvor po mjeri čovjeka”, rekao je Prodanović.
“Ja sam bio kod njega jednom, tada još to nije radio, ali očigledno je da je tamo zadužen da vodi brigu o kulturnom uzdizanju zatvorenika”, napomenuo je Prodanović te dodao da nikada nije klonuo duhom, iako je iza rešetaka proveo gotovo deceniju.
“On je čvrst, on je izdržao puno teže uslove, tako da tek sada nema problema. Naravno da prati politiku, ali nismo se bavili previše s politikom”, ispričao je.
Objedinjenom presudom za afere Fimi Media, Planinska i INA-MOL, Sanader iza rešetaka mora da provede ukupno 18 godina. Protiv njega se vodilo pet postupaka, od čega je u dva pravosnažno oslobođen.
Na putevima u zemlji danas se saobraća po mokrim i kilzavim kolovozima uz smanjenu vidljivost. Dodatna pažnja se preporučuje u klisurama i usjecima zbog pojave sitnijih odrona. Vozačima se savjetuje da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine. Intenzitet saobraćaja je umjeren, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu ) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Od 26.09.2023. godine pa do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside od 09.01.2024.godine do 29.02.2024.godine saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Privremeno se od 23.02. do 04.03. u terminima 08.30 do 11.30 i od 13.45 do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rozaje –Spiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati počev od 12.01.2024. godine do 15.02.2024.
Od 25.09.2023 pa do završetka radova na magistralnom putu Podgorica-Tuzi –Božaj u dužini od 700m kod kružnog toka u Tuzima odobrava se totalna obustava saobraćaja. Saobraćaj se obavlja lokalnim putem.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na mag.putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvodjenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
Na lokalnom putu od naplatnog centra Veruša do Nožice zbog radova je saobraćaj u prekidu do 17.02.2024.godine.
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođjenja radova.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš, od 09.februara do 22 aprila 2024 godine, u terminu od 22.00 do 06.00 sati saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila u zoni radova. Apeluje se na vozače da poštuju saobraćajnu signalizaciju.
Odobrava se postavljanje privremene saobraćajne signalizacije i opreme za vrijeme izvođenja radova na rekonstrukciji postojećeg potpornog zida na magistralnom putu Sutomore –Bar i promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova od 16.02. do 26.02.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže, a sedam lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno, povremeno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, mjestimično se očekuju izraženiji pljuskovi i intenzivnije padavine, umjerene do obilne količine kiše. Jutarnja temperatura od tri do 13, najviša dnevna od šest do 16 stepeni.
Zbog dubokog ciklona, čiji je centar iznad Atlantika, gotovo u cijelom Sredozemlju i na zapadu Evrope veoma nestabilno vrijeme. Kiše će biti na Pirinejima, Apeninima, u Francuskoj, zemljama Beneluksa i na Baltiku, a najviše padavina očekuje se u Crnoj Gori.
U oblasti Alpa biće obilnijeg snijega. Najhladnije u Norveškoj i Rusiji, oko -10 tokom dana, a najtoplije u dolinama Dunava, na sjeveru Bugarske i jugu Rumunije, ponegdje i preko 20 stepeni.
Novi Odbor direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) izabran je večeras na sjednici Skupštine akcionara EPCG. Novi odbor čine Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbalaj, Neven Gošović i Simo Jokić. Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora, za predsjednika je imenovan Milutin Đukanović, koji je i do sada obavljao tu funkciju.
Odluka je donesena većinom glasova, a manjinski akcionari večeras nisu glasali za nove članove Odbora, pošto su predali poništene listiće.
Akcionari su takođe na sjednici zahtijevali da se politika isključi, a i zahtijevali su da im se objasni cjelokupna današnja situacija.
(Foto: RTCG)
Skupština akcionara koja je bila zakazana za danas u 12 časova, počela je oko 23 časa. Manjinski akcionari i novinari 11 sati su čekali da počne sjednica Skupštine.
Podsjetimo, ranije je završena elektronska sjednica Vlade na kojoj je izglasano da Simo Jokić u ime Pokreta Evropa sad bude član Odbora direktora EPCG.
Foto: UP
(Foto: Uprava policije)
(Foto: RTCG)