Home Blog Page 1143

Crna Gora se zadužuje u dolarima

0

DIREKTOR SEKTORA FINANSIJSKIH TRŽIŠTA HIPOTEKARNE BANKE GOJKO MAKSIMOVIĆ NAJAVIO ZA DANAS EMISIJU DRŽAVNIH OBVEZNICA

Iako je iz Ministarstva finansija (MF) juče saopšteno da stalno prate dešavanja na međunarodnom tržištu kako bi utvrdili najpovoljniji trenutak za potencijalnu emisiju obveznica, direktor sektora finansijskih tržišta Hipotekarne banke Gojko Maksimović smatra da će se to ipak desiti danas.

“Crna Gora će na međunarodnom finansijskom tržištu prvi put izdati obveznicu emitovanu u USD valuti”, objavio je juče Maksimović u tekstu na svom Linkedin profilu.

MF je do sada izdalo više serija obveznica na međunarodnom tržištu i to u eurima, kao domicilnoj valuti, pa Maksimović ocjenjuje da ova emisija dodatno dobija na značaju, jer će ubrzo biti poznata i cijena tržišnog javnog duga Crne Gore u dolarima.

“Ovo neće biti prvo zaključenje duga u USD, jer imamo kreditnu liniju sa kineskom Eksim bankom. Planirano je da obveznica ima rok dospijeća od sedam godina, dakle do 2031. godine, a iznos se može očekivati od 500 do 700 miliona dolara, koliko bi iznosilo i maksimalno definisano zaduženje za ovu godinu, usvojeno kroz budžet Crne Gore”, kazao je Maksimović.

Nije neuobičajeno da se obveznice emituju u različitoj valuti od domaće, ukazuje Maksimović, i to najčešće zbog postizanja boljih uslova za zaduženje, generisanja budućih prihoda u stranoj valuti, ali i privlačenja novih investitora.

Razlozi

“U našem slučaju se prilikom donošenja odluke o emisiji u dolarima mogu izvući dva glavna razloga, koji i daju prednost i pozitivnu ocjenu navedene odluke. Prije svega, kroz emisiju u dolarima naša država, kao emitent, dobija nove investitore koji ulažu u naš javni dug. Imajući u vidu da je do sada naša država koristila samo izdanja u eurima, po prvi put naš javni dug može biti dostupan za investiranje i investitorima koji imaju sredstva u dolarima, a koji žele da ih iskoriste u plasiranje instrumenata koji nose veći rizik, kao što su crnogorske obveznice. Na taj način se „otvara“ novo tržište, te sa novim investitorima se jača baza kupaca crnogorskog duga”, smatra Maksimović.

Drugi razlog za ovakvu emisiju vidi u cijeni, jer se, uzimajući komparativne podatke sa tržišta, može očekivati da se Crna Gora može zadužiti po efektivnom prinosu od oko 7,5 odsto godišnje.

“Ovo svakako predstavlja „skuplju“ kamatu u odnosu na potencijalnu emisiju u eurima. Konkretno, na međunarodnim tržištima se trguju tri serije crnogorskih obveznica, čije je dospijeće april 2025. (500 miliona eura), decembar 2027. (750 miliona eura) i decembar 2029. (500 miliona eura). Uzimajući u obzir da se naša država planira zadužiti na period od sedam godina, najbliže izdanje nam je emisija do 2029, koje se trenutno trguje po stopi od oko – 6,3 odsto. Ovo bi konkretno značilo da – ako bi država izašla na tržište i odlučila se na emisiju obveznica recimo na period od sedam godina, cijena duga bi mogla da se kreće u iznosu od 6,5 odsto. Na tu bi cijenu trebalo uračunati iznos premija za novo izdanje, jer da bi zainteresovala investitore za novi instrument, država ih mora privući većim prinosom od trenutno dostupnih na međunarodnom tržištu”, navodi Maksimović.

Upoređivanjem ovih stopa, kako ukazuje Maksimović, može se zaključiti da je stopa zaduženje za oko jedan odsto viša u dolarima u odnosu na potencijalna izdanja u eurima. Na to su uticale referentne stope Evropske centralne banke – ECB i stope Federalnih rezervi – FED, odnosno razlika između njih. Maksimović ukazuje da, prema nezvaničnim informacijama, MF namjerava da, odmah nakon zaključenja ove emisije, zaključi valutni SWAP aranžman sa stranim bankama u ukupnom iznosu izdanja emisije, po kojem bi odmah odradili hedžovanje valutnog rizika.

“Navedeni instrument bi sa jedne strane omogućio državi da plaća dug u eurima, a sa druge strane da dobija priliv u dolarima. Iznos aranžmana bi se „poklapao“ sa iznosom zaduženja, a rokovi plaćanja bi odgovarali rokovima iz obveznice. U konačnom bi naša država dobijala dolare po istoj stopi po kojoj se zadužila kroz emisiju obveznica, te bi vršila transferisanje dobijenih dolara za pokriće kamata po obveznici, dok bi sa druge strane plaćala eure stranim bankama po osnovu zaključenog valutnog SWAP, pa bi u krajnjem neto efekat bio samo plaćanje u eurima, čime bi se izbjegao valutni rizik. Trenutna cijena navedenog instrumenta za period dospijeća od sedam godina za dobijanje dolara po stopi od 7,5 odsto, a oko 5,9 odsto u eurima”, objašnjava Maksimović.

Dodaje da bi to značilo da bi Crna Gora od stranih banaka dobijala prilive u dolarima po stopi od 7,5 odsto i koristila ih za plaćanje obaveza po obveznici, dok bi imala obavezu plaćanja u eurima po stopi od 5,9 odsto.

“Na toj osnovi, neto efekat je dug u eurima po stopi od oko 5,9 odsto, čime se u krajnjem postižu značajno bolji uslovi u odnosu na potencijalno primarno zaduženje u eurima, koje bi moglo biti u rasponu od 6,5 do sedam odsto, što će svakako dati reperkusije u manjoj rashodnoj strani budžeta”, ocjenjuje Maksimović.

SWAP
Ipak, Maksimović vidi potencijalni problem u tome da je rok trajanja SWAP aranžmana kraći od roka dospijeća obveznica.

“Prema informacijama sa tržišta, najduži rok za koji se može fiksirati aranžman može biti do četiri godine, što bi značilo da je u tom periodu državna kasa zaštićena od valutnog rizika, a da se nakon tog perioda mora uraditi nova cijena ovog instrumenta u skladu sa tada važećim uslovima na tržištu. Ovo naravno predstavlja problem nakon isteka roka od četiri godine, ali treba svakako vidjeti nakon izdanja šta je MF u konačnom postiglo i koji je rok trajanja uslova iz SWAP aranžmana”, ukazuje Maksimović.

Drugi nedostatak Maksimović vidi u potencijalnoj slaboj likvidnosti ovog instrumenta na sekundardnom tržištu, imajući u vidu da su do sada crnogorske obveznice na međunarodnom tržištu uglavnom kupovali crnogorski rezidenti.

“Prevashodno kao kupci su se javljale banke i osiguravajuće kuće iz Crne Gore koje su plasirale sredstva u kupovinu navedenog instrumenta mahom iz razloga što isti predstavlja bezrizičnu „risk free“ aktivu, po uspostavljenoj regulativi Centralne banke Crne Gore i Agencije za osiguranje. Imajući u vidu da ulog u crnogorske hartije u dolarima sa stanovišta regulative ne predstavlja bezrizičnu aktivu, očekujem da će navedeno ostaviti za posljedicu smanjenu aktivnost na tržištu koja će dolaziti iz Crne Gore. Imajući u vidu da se gotovo više od polovine svih izdanja crnogorskih obveznica izdatih na međunarodnim tržištima nalazi u vlasništvu crnogorskih rezidenata, sa budućim dospijećima mogla se očekivati veća tražnja za euro izdanjima crnogorskih obveznica, a kako se novi instrument izdaje u dolarima, možemo očekivati rast cijene trenutnih izdanja na međunarodnom tržištu, zbog osnovnih zakona ponude i tražnje”, ocjenjuje Maksimović.

Iz MF su juče saopštili da razmatraju mogućnost emisije obveznica i zaključenja aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama i komercijalnim bankama, kako bi, zavisno od kretanja na tržištu, donijeli adekvatnu odluku kada i u kom obimu će se realizovati aranžmani za potrebe finansiranja budžeta. Zato, kako navode, stalno analiziraju kretanja na globalnim tržištima i održavaju kontakte sa investitorima, kako bi postigli najpovoljnije uslove u okviru upravljanja javnim dugom.

“Posebno ukazujemo da pripremanje zaduženja u svakoj uređenoj državi zahtijeva visok stepen povjerljivosti podataka kako se država ne bi dovela u rizik narušavanja cijena postojećih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala i samim tim ugrozila početnu cijenu potencijalnog zaduživanja. O odlukama koje se sprovode/sprovedu, shodno zakonu, obavještavamo i obavijestićemo javnost, dok medijske špekulacije mogu samo da naruše poziciju države na tržištu, a to ne bi trebalo da je namjera nijednog društvenog aktera”, kazali su iz MF.

Naglašavaju da će se sredstva koja obezbijede kroz zaduženje koristiti isključivo za otplatu postojećeg duga, kapitalni budžet i fiskalnu rezervu za narednu godinu, podsjećajući da je predviđena mogućnost zaduženja do 650 miliona eura.

“Otplata starog duga u ovoj godini iznosi 518,72 miliona eura glavnice i oko 138 miliona eura kamate. Već u aprilu stiže na naplatu dio obaveza iz prethodnog perioda. Shodno Zakonu o budžetu, moguće je i zaduživanje do 500 miliona eura, isključivo za potrebe eventualnog povoljnog refinansiranja duga i stvaranje fiskalne rezerve za 2025. godinu”, navode iz MF.

MANS: Mijajlovićev luksuz nikome nije bio sumnjiv

0

POTREBAN NOVI ZAKON

Kompanija „Easy Drive“, koju je osnovao uhapšeni podgorički biznismen Aleksandar Mijajlović posljednjih sedam godina za nabavku luksuznih vozila izdvojila je najmanje dva miliona eura. Ispitivanje porijekla njegove imovine, međutim, u ranijem periodu nije bilo izazovno za naše istražne organe.

 (Foto: MANS)

Nekadašnji ministar zadužen za borbu protiv korupcije Zoran Miljanić saopštio je da tužilaštvo treba da ispita porijeklo materijalnih dobara koje posjeduje podgorički biznismen Aleksandar Mijajlović, uhapšen pod sumnjom da je organizovao šverc cigareta. Miljanić smatra i da je Crnoj Gori neophodan Zakon o ispitivanju porijekla imovine u najskorije vrijeme za čije predlaganje i usvajanje odgovornost leži na Vladi i Skupštini Crne Gore. 

Na pitanje Portala RTCG kako komentariše navode da je milionski vrijedna imovina kompaniji „Easy Drive“, koja je u vlasništvu Aleksandra Mijajlovića, nadležnima nije bila sumnjiva, Miljanić je odgovorio:

„Smatram da treba ostaviti institucijama sistema, konkretno nadležnom tuzilaštvu da u postupku finansijske istrage ispita porijeklo navedenih materijalnih dobara koje posjeduje pomenuto lice i kompanije u njegovom vlasništvu. Na taj način bi se najbolje došlo do konkretnih činjenica kako bi se potvrdile ili otklonile sumnje u odnosu na ovaj slučaj.“

МиљанићMiljanić (Foto: RTCG)

Ističe da svakodnevno možemo vidjeti veliki broj luksuznih automobila kojim upravljaju jedva punoljetne osobe.

„Postavlja pitanje da li bilo ko kontroliše porijeklo ovih skupocjenih četvorotočkaša. Očigledno nam je neophodan Zakon o ispitivanju porijekla imovine u najskorije vrijeme za čije predlaganje i usvajanje odgovornost leži na Vladi i Skupštini“, naveo je.

 (Foto: MANS)

Podsjetimo, kompanija „Easy Drive“ u posljednjih sedam godina za nabavku luksuznih vozila izdvojila je najmanje dva miliona eura. Podaci koji su bili dostupni Istraživačkom centru MANS, pokazuju da je jedno od najskupljih vozila, Lamborgini Urus, kupljeno krajem 2022. godine za iznos od 310.000 eura. Ova kompanija je uvozila i vozila sa posebnom zaštitom – takozvana blind-vozila, pa su tako sredinom 2021. godine nabavljena dva vozila marke Audi A8L i plaćena ukupno 250.000 eura.

Prijepodne kiša, poslijepodne više sunca

0

Na sjeveru Crne Gore, umjereno do potpuno oblačno uz slabu kišu. Na jugu, ujutru promjenljivo uz povremenu kišu, uglavnom na istoku i jugoistoku, a tokom dana promjenljivo i uglavnom suvo.

Crna Gora sjutra – sjever

Na sjeveru Crne Gore, umjereno do potpuno oblačno uz slabu kišu. Tokom jutra u višim predjelima može biti susnježice i slabog snijega. Vjetar slab, samo na planinama umjeren, sjeverni. Temperatura do 13 stepeni.

Crna Gora sjutra – jug

Na jugu, ujutru promjenljivo uz povremenu kišu, uglavnom na istoku i jugoistoku, a tokom dana promjenljivo i uglavnom suvo. Temperatura do 16 stepeni.
More, umjereno talasasto. Sjeverozapadni vjetar prema otvorenom umjeren do pojačan. Temperatura mora 15 stepeni.

Crna Gora tri dana – sjever

Narednih dana na sjeveru, u srijedu umjereno do potpuno oblačno uz slabu kišu, ujutru na planinama susnježica ili snijeg. U četvrtak promjenljivo, ponegdje slaba kiša i svježije. Vjetar umjeren, u srijedu južni, u četvrtak sjeverni.

Crna Gora tri dana – jug

Na jugu, u srijedu promjenljivo oblačno uz čestu kišu. U četvrtak slično vrijeme, ipak nešto više sunca, a manje kiše, popodne razvedravanje. Vjetar narednih dana slab do umjeren, promjenljiv. Temperatura bez bitnije promjene.

MIRKO VELIMIROVIĆ: Oružje nije postojalo, izmislio sam ga jer sam ucijenjen od Katnića

0

Svjedok saradnik u slučaju poznatom kao „državni udar“ Mirko Paja Velimirović optužio je bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Sašu Čađenovića da najdirektnije stoje iza montaže tog sudskog procesa, te da su ga primorali zajedno sa tajnom policijom da lažno svjedoči kako bi prije svega optužio lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića, ali i generala srpske policije u penziji Bratislava Dikića. Kako je rekao Velimirović, Dikić je trebalo da se podmetne oružje koje je navodno bilo namijenjeno za učesnike protesta na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. oktobra 2016. godine.

„Ne postoji, niti je postojalo nikakvo oružje koje je bačeno u jezero Gazivode. Ne postoji ni Fadilj od koga sam kupio to oružje, kako sam pod ucjenom to lažno tvrdio na suđenju. I oružje i Fadilja izmislio je Milivoje Katnić. Od njega je sve i počelo. Iza svega on stoji. Prisiljen sam bio da lažno svjedočim. Stavili su mi nož pod grlo. Rekli su mi da će mi bratanca Stefana s kojim sam došao u Podgoricu baciti u Moraču“, kazao je Velimirović za portal „in4s“.

Izjavio je da su mu prijetili, te upozoravali da se „ne igra glavom“.

„Psovali su mi srpsku majku, četničku. Govorili mi „nije ti ovo Srbija, nije ti ovo Ravna gora“. Bio sam ucijenjen. Oni koji imaju djecu znaju kako je. Znam da ne mogu da se opravdam zbog toga, ali želim da olakšam grijeh i koliko je moguće da se izvinim ljudima koji su zbog mog prisilnog lažnog svjedočenja mnogo propatili. Moj život je pakao“, kazao je Velimirović i izrazio spremnost da sve što zna o montaži „državnog udara“ od strane Katnića ispriča detaljno nadležnim organima.

Poručuje  ako mu se nešto desi „sada se već zna od koga može to da bude“.

Velimirović je u opširnom intervjuu za „in4s“ rekao da je shvatio da je upao u zamku Katnića, Čađenovića i svjedoka-saradnika Saše Sinđelića tek kada su mu pripadnici crnogorske tajne policije stavili nož ispod grla i natjerali ga da kod načelnika policije u Podgorici ispriča sve o navodno planiranom protestu na koji dolazi zajedno sa svojim poznanicima iz Loznice i Valjeva.

Sinđelića je, dodaje, poznavao površno, iz tri-četiri ranija susreta. Nije znao da je osuđen na 21 godinu zatvora zbog ubistva u Hrvatskoj, kojoj je na kraju i isporučen.

U Podgoricu je prije izbora došao, kako je kazao, sa bratancem Stefanom, a pošto ga je prethodno u Zubinom Potoku (gdje živi) posjetio Saša Sinđelić, koji ga je informisao da će se održati „nekakav skup jer se očekivalo da će Milo Đukanović da pokrade izbore“, i pozvao ga da se uključi u organizaciju protesta sa ljudima koji su mu bliski. Sinđelić mu je, tvrdi, rekao „da pomognemo našoj braći“. Dobio je, kaže, od Sinđelića i broj telefona za čovjeka koji je trebao da mu bude navodni kontakt za smještaj ljudi iz Srbije i organizaciju protesta. Ispostavilo se kasnije da je to bio čovjek iz Katnićeve ekipe.

Velimirović ne krije da je zaista prihvatio da ide na skup u znak podrške Srbima u Crnoj Gori, ne sluteći ni trenutka da je u pitanju zamka koju su dogovorili Sinđelić, Katnić i tajna policija. Čak je pozvao svoje prijatelje i ideološki bliske ljude iz Loznice, Šapca i Valjeva da se priključe, čime su i oni upali u zamku. Nakon što je sa nožem ispod grla natjeran da prijavi policiji „sve što zna“ i odlaska kod Katnića, nastaje, kaže on, agonija.

U strahu da će mu stradati porodica (ćerke i bratanac), kako mu je zaprijećeno, pristaje da bude lažni svjedok saradnik (navodni pokajnik).

Katnić mu je, kaže, nakon što ga je saslušao rekao „od sad ćeš da radiš kako ti mi kažemo, znaš dobro šta ti je rečeno“. Velimirović je shvatio da ga Katnić time podsjeća na prijetnje koje se odnose na njegove ćerke i bratanca koje mu je pripadnik tajne policije uputio dok mu je držao nož ispod grla u automobilu.

Kako za vrijeme navodnog pokušaja „državnog udara“ tako i tokom suđenja, Velimirovića je, kako kaže, obezbjeđenje čuvalo u različitim kućama i stanovima. Najprije je bio u Baru, a dosta vremena i po Podgorici, na različitim lokacijama. Tu su mu, kako je ispričao, najčešće dolazili Katnić i Čađenović i instruisali ga kako da lažno svjedoči.

„Trenirali su me. Snimali, morao sam da naučim napamet šta da govorim na sudu. Posebno su Katnić i Čađenović insistirali da sa organizacijom protesta i navodnim planom nasilja povežem Andriju Mandića, Milana Kneževića i DF. Branio sam se i nisam htio da im pomenem imena sve do kraja suđenja, uprkos tome što su me primorali i da sve drugo stvri izmislim, odnosno izmislili su oni i natjerali me da to kažem. Na kraju, Katnić mi je ljutito rekao pomeni bar DF, i ja sam pomenuo“, kazao je Velimirović.

Tvrdi da nije poznavao generala Dikića, za koga mu je rečeno da mu je „nadimak“ odnosno pseudonim Nikola, a njemu je trebao da preda samo telefon koji mu je poslao Sinđelić.

„Šifra za telefon bila je rakija. To nije bila šifra za oružje kako sam bio primoran da kažem na suđenju, nego, dakle za telefon. Sve je to montirao Katnić. Rekao mi je da budem uporan da „Nikolu“ odvedem do kuće u kojoj je bilo oružje koje su tu donijeli i smjestili Katnićevi ljudi. Cilj je bio da se „Nikola“, odnosno Dikić, zatekne sa oružjem za koje nije ni znao. Nisam nikada prije toga vidio Dikića, niti sam znao da je on u pitanju sve dok to u policiji nisam čuo, nakon hapšenja. Duša me boli zbog svega. Nadam se da će se cijela istina saznati. Ja sam spreman da svjedočim o svemu ovome što sam ispričao, i jedva čekam“, poručio je Velimirović.

Apelacioni sud Crne Gore, podsjetimo, ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora.

Apelacioni sud je prihvatio žalbe branilaca prvostepeno osuđenih presudom Višeg suda u Podgorici koja je izrečena 9. maja 2019. godine. Postupak je vraćen ponovo Višem sudu, ali kako je naznačeno u presudi, “pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem”.

Među njima su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koji su bili optuženi da su počinili krivično djelo terorizam u pokušaju i osuđeni prvostepeno na 15 i 12 godina zatvora.

Lideri bivšeg Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević i Andrija Mandić su bili osuđeni na po pet godina zatvora pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije.

Presuda je ukinuta i za optužene srpske državljane: penzionisanog generala žandarmerije Srbije Bratislava Dikića koji je bio osuđen na osam godina zatvora, kao i Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića, Dragana Maksića, Srboljuba Đorđevića i vozača DF-a Mihaila Čađenovića.

Tramp o presudi Vrhovnog suda: Velika i važna pobjeda za Ameriku

0

Kandidat Republikanske stranke za predsjedničku nominaciju Donald Tramp izjavio je danas da odluka Vrhovnog suda Amerike, kojom mu je dozvoljeno da ostane na glasačkom listiću u Koloradu, predstavlja veliku pobedu za Ameriku

– Ovo je velika pobjeda za Ameriku. Veoma, veoma važna. Podjednako važna za našu zemlju biće i odluka koju će Vrhovni sud uskoro doneti o imunitetu za predsednika – bez koje bi funkcija predsednika postala samo ceremonijalna, što je daleko od onoga što su osnivači nameravali- rekao je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Dodao je da nijedan predsjednik ne bi mogao pravilno i efikasno da funkcioniše bez „potpunog imuniteta”.

– Naša zemlja bi bila izložena velikom riziku- poručio je Tramp.

Vrhovni sud je ranije danas jednoglasno stao na stranu bivšeg predsjednika, poništivši odluku savezne države Kolorado koja ga je diskvalifikovala zbog navodnog učešća u napadu na Kapitol 6. januara 2021. godine.

Sudije Vrhovnog suda objavile su odluku dan prije sjutrašnjeg „super utorka”, kada na unutarstranačke izbore izlaze republikanci u 15 saveznih država.

Poslanici 11. marta o predlogu za razrješenje Mandića

0

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić zakazao je prvu sjednicu redovnog zasijedanja parlamenta za 7. mart na Cetinju, i drugu sjednicu za 11. mart u Podgorici. To je odlučeno na današnjem Kolegijumu predsjednika Skupštine. Poslanici će 11. marta razmatrati predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića.

Prva sjednica će se održati u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje 7. marta 2024, sa početkom u 11 časova sa dnevnim redom:

1. Predlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Tare na spoju magistralnog puta M-3 na lokaciji Šćepan Polje (Crna Gora) i magistralnog puta M-18 na lokaciji Hum (Bosna i Hercegovina) i priključnih graničnih dionica;

2. Predlog Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade Crne Gore i Savjeta ministara Republike Albanije o izgradnji međudržavnog mosta preko rijeke Bojane/Bune i

3. Predlog Zakona o potvrđivanju međunarodne konvencije iz Najrobija o uklanjanju olupina iz 2007. godine

Druga sjednica će se održati u zgradi Skupštine Crne Gore 11. marta 2024, sa početkom u 12 časova sa dnevnim redom:

1. Predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića;

2. Predlog Zakona o izmjenama Zakona o visokom obrazovanju;

3. Predlog Zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku;

4. Predloga Zakona o međunarodnoj razvojnoj saradnji i međunarodnoj humanitarnoj pomoći;

5. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju;

6. Predlog Zakona o upravljanju otpadom;

7. Predlog Zakona o dopuni Zakona o industrijskim emisijama;

8. Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima i

9. Izbori, imenovanja i razrješenja;

“Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore je konstatovao sastave delegacija Skupštine Crne Gore u Interparlamentarnoj uniji, Parlamentarnoj dimenziji Centralnoevropske inicijative i Parlamentarnoj Skupštini Mediterana. Takođe, Kolegijum je dao saglasnost na predlog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da za članove parlamentarnog plenuma Energetske zajednice predloži poslanicu Slađanu Kaluđerović i poslanika Nikolu Milovića“, zaključuje se u saopštenju.

Poslanici će se o Dnevnom redu izjasniti na samim sjednicama.

BORIS PEJOVIĆ: Odluka o isključenju Milovića bila jednoglasna, Novović ima podršku PES-a

0

Glavni razlozi za isključenje Andreja Milovića iz partije je to što je u kontinuitetu iznosio stavove koji ne korespondiraju sa stavovima PES-a, ocijenio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore i član Predsjedništva Pokreta Evropa sad, Boris Pejović u emisiji “Referat” na Gradskoj RTV voditelja Marka Vešovića.

Jedan od glavnih razloga, kako kaže, je i odnos ministra pravde Andreja Milovića prema turskom državljaninu Binaliju Čamgozu.

“Tu smo mogli da čujemo i poruku predsjednika Vlade Milojka Spajića koji je rekao da će ubuduće za sve krupne i važne odluke morati da se članovi Vlade konsultuju s njim. Milović je donio odluku na osnovu svoje procjene, ali on za tako nešto ima argumentaciju”, kazao je Pejović. Dodaje da smo mogli čuti da je bio limitiran iz razloga što je procijenio da je to u koliziji sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.

“Milović je u prethodnom periodu imao značajnu ulogu kada su u pitanju promjene u Specijalnom državnom tužilaštvu. Ovo što se desilo sada je jednostavno poruka da nijedan pojedinac ne može u ime PES-a da iznosi mišljenje, a da konkurencija koristi to i imputira nama kao cijelog organizaciji”, kazao je Pejović.

On navodi da je Milović informisan da će se održati sjednica Predsjedništva PES-a, ali da zbog obaveza nije mogao da prisustvuje.

“Milović nije znao da li će biti isključen, kao što ni mi nijesmo znali, jer nijesam znao kakav će biti odnos prema tom pitanju. Ne znam da li je imao procjene hoćemo li ga isključiti. Odluka o njegovom isključenju bila je jednoglasna”, istakao je Pejović.

Na pitanje da li je Milović imao podršku PES-a da traži smjene šefa Specijalnog policijskog odjeljenja i direktora ANB-a, Pejović navodi da su o tome razgovarali, ali da formalno nijesu donijeli odluku.

“Novović ima našu podršku. Nijesmo željeli da se miješamo u njegov rad. Čuli smo gospodina Milovića da je imao određena saznanja, koja je i iznio na Odboru za bezbjednost i odbranu. Ono što je kazao i premijer, svaki pojedinac koji ima bilo što kompromitantno za bilo koga, treba da procesuira nadležnim organima. Moramo poštovati institucije sistema”, poručio je Pejović.

URA: Zbog Spajićevih spletki policija ostaje i bez pomoćnika

0

Da bi neko poštovao zakon o njemu mora nešto i da zna, to sigurno nije slučaj sa predstavnicima PES-a koji svakodnevnim potezima urušavaju sve čega se dohvate, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.

Oni su napomenuli da je Zoran Brđanin izabran na nikad transparentnijem konkursu na kojem je prijavljeno čak 19 kandidata i to u periodu Vlade Zdravka Krivokapića. A da je smijenjen prvi put u periodu trajanja Vlade Dritana Abazovića i to nakon potvrđenih informacija da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa i nakon hapšenja više rukovodilaca koje je on predložio.

„Spajićeva Vlada od samog početka pokazuje potrebu da se na sve načine spriječi efikasno funkcionisanje Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, a dominantno se u tome ističu premijer i njegov ministar, a sad već bivši partijski kolega, Milović“, istakli su iz URE.

Iz Građanskog pokreta URA su dodali i da je nakon ponoćnog telefonskog izjašnjavanja napravljen pravni haos koji je prouzrokovao i to da Vlada mora birati predlog razriješenog direktora ili ostaviti Upravu policije bez pomoćnika, što bi značilo i da najvažnija institucija za stanje bezbjednosti u državi bude u potpunosti obezglavljena.

„O evropskom putu Milojka Spajića, najbolje je rekla Evropska komisija, sa kojom se navodno premijer jedne nezavisne i suverene države tokom vikenda konsultovao oko toga ko treba da bude direktor Uprave policije Crne Gore. Svakodnevne izjave poslanika Pokreta Evropa sad, kao i onih koji su zbog poslaničke fotelje „preletjeli“ iz druge u tu partiju, umnogome olakšavaju naše političko djelovanje, zbog čega im ne možemo ništa zamjeriti. Vjerujemo da i građani nakon čitanja saopštenja predstavnika vlasti i sami mogu ponekad, poput Evropske komisije, jednostavno ostati bez komentara”, poručili su iz URE.

„Kome su dužni i zašto vuku poteze koji razaraju sektor bezbjednosti građanke i građani svakodnevno sve više shvataju, a o čemu mi govorimo još od vremena prije formiranja Spajićeve Vlade“, zaključuju iz URE.

OPŠTINA BERANE FINANSIRA I SUFINANSIRA 26 SPORTSKIH ORGANIZACIJA

0


Na predlog Komisije za raspodjelu sredstava sportskim organizacijama, Predsjednik opštine donio je Odluku o raspodjeli sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2024. godinu. Tim povodom, u maloj sali Opštine, danas su potpisani Ugovori sa predstavnicima 26 sportskih organizacija iz Berana.

Komisija koju imenuje predsjednik opštine na dvije godine odlučivala je u sledećem sastavu: Predsjednik komisije Predrag Šćekić, članovi Zoran Nišavić, Jovan Sinanović, Dragić Vukić i Vidak Labović.

Za raspodjelu predviđena novčana sredstva u iznosu od 71.000,00 eura, po Oglasu za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2024. godinu, raspoređuju se sportskim organizacijama koje se bave ekipnim (6) i pojedinačnim sportovima (20).

Potpredsjednik Opštine Damjan Ćulafić kazao je da je lokalna samouprava opredijelila dodatnih 15.000,00 eura dodatnih sredstava, što znači da Opština Berane teži da novčane iznose koja su namijenjena sufinansiranju sportskih organizacija uveća. Poželio je uspjeh u radu i još više odličnih sportskih rezultata svim prisutnim predstavnicima sportskih organizacija.

Prisutne je pozdravio i Vladimir Asanović, sekretar za sport , koji je istakao da je saradnja sa svakom sportskom organizacijom na visokom nivou, i sa potpredsjednikom, uručio ugovore prisutnim predstavnicima sportskih organizacija.

Rade Živković: Zapevati ili zakukati, pitanje je sad

0

Rade Živković, novinar i kolumnista iz Beograda

Bilo je to 1973.godine u nekoj zemlji seljaka na brdovitom Balkanu,kada se okupljala velika masa oko jednog ili dva crno bela televizora u selu u jednom danu.

Bio sam mali, majka me je za ruku vodila uzanom prtinom prema rođačkoj kući Labuda Labudovića, u kojoj je njegov sin Đurica, sveže diplomirani inžinjer elektrotehnike,majci Staniji kupio novi televizor, marke ,,Video master elektronik“.

Ispred nas se na ulazu u kuću čula graja i glasno lupkanje nogama,sa kojih se tresao zakačeni sneg. Ušli smo u prostranu sobu,u kojoj se,poput najlepšeg stadiona, okupilo toliko čeljadi da se televizor,to čudo tehnike,nije mogao ni videti. To veče mlađih od mene nije bilo, što je izazvalo reakciju predobre babe Stanije da se napravi prostor,,da Nevenka prođe sa đetetom bliže televizoru“. Ispred nas se ukaza jedna braonkasta pravougaona drvena kutija,sa ,poput trbuha,izbočenim debelim staklom i nekim okruglim prekidačem nalik onom na električnom šporetu. U njemu je neki čovek,za kojeg ću kasnije saznati da se zove Miloje Mića Orlović,pričao nešto. Ubrzo posle njega pojavila se i jedna mlada žena ( Dušanka Kalanj),koja je čitala nešto i na kraju čovek sa štapom ( Kamenko Katić),koji je preko neke geografske karte,tim istim štapom, pokazivao nešto. Na kraju nas voditelj pozdravi i iza njega poče da se okreće neka lopta. Nasta graja u sobi,stariji popiše kafu i rakiju,a meni stiže kuvano jaje,koje majka oguli i koje više progutah nego sažvakah. Posluži se u metalnim čašama ( safama) i kompot od krušaka. Pošto je tolika gužva i nema gde da se spusti,sve se drži u rukama i ispija na brzinu. Pojavi se ovaj znak i neka muzika,u krugu piše EUROVISION ? Neko od prisutnih prozbori ,,ajde Zdravko da noćas pobijediš“. Ono čega se sećam je da su neki ljudi pevali na jeziku koji niko nije razumeo,zaspao sam u majčinom krilu i probudio se sledećeg jutra u sopstvenom krevetu. Ko je Zdravko i šta je uradio to veče,pojma nisam imao,san je odneo sva interesovanja jednog petogodišnjeg deteta ?
Mnogo godina kasnije,u različitim okruženjima i gradovima, pratio sam takmičenje za ,,Pesmu Evrovizije“ i kada smo god imali dobru pesmu,plasman je bio očajan. Pitao sam se šta su kriterijumi za pobedu,koga treba poslati da ostvari visok plasman. Odgovor je bio sve jasniji i jasniji iz godine u godinu,a on glasi ŠTO GORE I NAKARADNIJE,TO BOLJE I BLIŽE POBEDI ?! Imale su predhodne države i pobednike,ali i te pobede su bile pod velikim znakom pitanja i velikim uticajem drugih faktora,pre svega raznih lobija. Taj Zdravko iz mojeg detinjeg sećanja je najveća pop zvezda i bivših i sadašnjih država na Balkanu,ali njegova ,,vatra“ nije buktila te 1973.godine na pobedničkom postolju ? Osim švedske i planetarno popularne grupe ABA i možda Italijana Tota Kotunja,ni jedan pobednik tog takmičenja nije postigao planetarnu popularnost. Zašto,zato što su imali loše pesme,bez poruke,kvalitetnog teksta i sa naopakim scenskim nastupima. Poslednjih godina,pobednici tog takmičenja,koje neodoljivo podseća na satanistički ritual, dolaze iz gej lobija,sa jasnim gej porukama i gej scenografijom. Izgledaju kao aveti,žene imaju brkove i bradu,a muškarci nose mini suknje. Što bi veliki Njegoš rekao ,,sve je pošlo đavoljijem tragom“ !Ni Srbija ne zaostaje mnogo i šalje iz godine u godinu sve crnje i naopakije. Izuzetak su bili Željko Joksimović i Jelena Tomašević,koji su pevali pesme koje odslikavaju našu muzičku baštinu,sa zaboravljenim instrumentima kao muzičkom podlogom.

Pobeda vrhunske pevačice Marije Šerifović,došla je neposredno posle političkih previranja i nemira u Srbiji,a činjenica da joj je,istog sekunda, prvi čestitao tadašnji evropski komesar Oli Ren, itekako govori o političkom uticaju na ovo muzičko takmičenje. To se kasnije poslovično potvrđivalo u slučaju bivših sovjetskih republika,Ukrajine posebno ?!
Sinoćnje finale i izbor prestavnika Srbije za PE je pokazao i potvrdio da najbolja i pesma sa najvećim brojem glasova građana Srbije nije pobedila, jer je tako odlučila grupa od pet ljudi i žena, koja je pametnija i muzički obrazovanija od ostatka Srbije. Ma da li je tako ? Koji li je to čika iz Evrope rekao NE pesmi ,,Gnezdo orlovo“ u izvođenju Anđele Ignjatović -Breskvice ? Kome to smeta muzički vapaj srpskog naroda i poruka zloj i pokvarenoj Evropi da je Kosovo i Metohija bilo,biće i ostaće srpsko? Koga to proganjaju reči oca orla i njegovog pileta, kome smetaju i ko su ti sivi oblaci nad njihovim gnezdom,odnosno Srbijom?
Anđela,devojko anđeoskog glasa, blistava muzička budućnost je pred tobom,smeši ti se karijera onog istog Zdravka, čiji sam nastup prespavao te 1973.godine. Prespavaću i nastup tvoje sinoćnje suparnice, nazovi pobednice, koja ima kvaliteta da na putu do Stokholma može dobaciti možda samo do Berlina ?!
Za tebe su ćerko neki normalni festivali, gde će doći do izražaja tvoj predivni anđeoski glas, nije za tebe takmičenje,posle kojeg se nameće isto pitanje : Da li zapevati ili zakukati nad pobedničkom pesmom ?!