Na sjeveru Crne Gore, tokom jutra pretežno oblačno i uglavnom suvo, a u drugom dijelu dana i tokom noći slaba, u centralnim predjelima umjerena kiša. Vjetar umjeren, a samo na planinama jak jugozapadni. Temperatura do 11 stepeni.
Na jugu, ujutru umjereno do potpuno oblačno i uglavnom suvo, od podneva već ima uslova za kišu, a predveče i tokom noći na nedjelju jača kiša i pljuskovi. Vjetar umjeren do jak, istočni i jugoistočni. Temperatura do 15 stepeni.
More umjereno do jače talasasto. Jugo ujutru umjeren, postepeno u pojačanju, pa će uveče i tokom noći biti veoma jak s udarima do 30 čvorova. Temperatura mora 14 stepeni.
CRNA GORA tri dana
Narednih dana na sjeveru, u nedjelju umjereno do potpuno oblačno, samo ponegdje može biti slabe kiše. Južni vjetar jak i veoma jak. U ponedjeljak kišovito. U prvom dijelu dana južni vjetar veoma jak, poslijepodne u naglom slabljenju. U nedjelju temperatura u kratkotrajnom porastu, u ponedjeljak u padu.
CRNA GORA tri dana – jug
Na jugu, u nedjelju promjenljivo, ujutru više oblaka uz uslove za kišu. Već tokom noći na ponedjeljak ponovo jača kiša. U ponedjeljak u većini oblasti umjerena i jaka kiša i pljuskovi. Jugo umjeren do jak sve do ponedjeljka veče. Temperatura u ponedjeljak od sredine dana u padu.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić predvodio je delegaciju Ureda bošnjačkih vijeća na sastancima sa kosovskim čelnicima predsjednikom Vlade Aljbinom Kurtijem i predsjednicom države Vjosom Osmani.
Kako su naglasili u saopštenju, tokom razgovora potencirana je potreba jačanja institucionalne saradnje među državama regiona, u cilju jačanja demokratskih procesa i pune evroatlanske integracije.
„Bošnjaci su u svim državama regiona autohtoni i utemeljeni, snažno doprinose jačanju multikulturnog i demokratskog društva, ali žele očuvati i svoj identitet i njegovati svoje nacionalne posebnosti. Naša nacionalna vijeća artikulišu te potrebe i kroz regionalni Ured razmatramo zajedničke aktivnosti u društvenoj, kulturnoj i obrazovnoj sferi“, kazao je Mustafić.
Premijer Kosova Aljbin Kurti pozdravio je aktivnosti Ureda bošnjačkih vijeća i naglasio značaj demokratizacije i bolje povezanisti država regiona, kao i prevazilaženja problema koji su u nedavnoj prošlosti doveli do destrukcije i nestabilnosti. Kurti je naglasio i tradicionalno dobre odnose i povezanost bošnjačkog i albanskog naroda.
Osmani je istakla potrebu jačanja demokratskih institucija, vladavine prave i društva u kome će se poštovati različitosti.
„Bošnjaci imaju veoma konstruktivnu ulogu na Kosovu u svim pozitivnim procesima koji jačaju stabilnost društva“, kazala je Osmani.
Tokom posjete Kosovu članovi Ureda imali su i sastanak sa zamjenicom premijera Emilijom Redžepi, koja dolazi iz bošnjačke zajednice Kosova.
Predstavnici Ureda održali su javnu tribinu u Prizrenu sa koje su pozvali svoje sunarodnike da se na predstojećem popisu slobodno izjasne o svom nacionalnom, jezičkom i vjerskom identitetu.
Sjutra će biti održana i redovna sjednica regionalnog Ureda, čiji su članovi iz Crne Gore predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić i predsjednik Izvršnog odbora Mirsad Rastoder.
Vidimo svetost i svjetlost naših svetinja na KiM i njihovu čudesnu moć. Vidimo da je naše vjekovno ognjište Kosova i Metohije, ognjište cijelog srpskog roda, raspaljeno i da nas sve grije svojom blagodaću, svjetlošću, svojim živonosnim milinama”, rekao je crnogorsko-primorski Joanikije.
On je nakon što je služio liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, rekao da svoje brige, patnje, sumnje i sve ono što ne možemo sami da podnesemo, prepustimo Bogu, a on će pomoći, prosvijetliti naše puteve, sabrati nas, ukrijepiti, objediniti i dati nam snage da održimo svoje svetinje, ognjišta, svoju otadžbinu i naše narodno jedinstvo.
Mitropolit je u besjedi naglasio da je svima nama, bez obzira na uzrast, potreban dobar primjer.
– Kada govorimo o vjeri, podvigu, o svetim ličnostima koje je Bog postavio kao svjetila da nam pokazuju put, Sveti Jovan Krstitelj je nenadmašni primjer svakom od nas”, rekao je, pomenuvši Svetog Proroka Malahiju, koji je govorio i o Svetom Jovanu koji se ispunio Duha Svetoga još u utrobi matere svoje.Danas proslavljamo prvo i drugo Obretenje glave Svetoga Jovana Krstitelja. Duga je povjest o tome kako je odsječena glava Svetog Jovana i kako su kasnije Irodijada i njena kćer htjele da oskrnave njegovu glavu, ali nisu uspjele, te kako je pobožna žena sa dvora Irodovog, zvana Jovana, tu Svetu glavu sakrila i sahranila – rekao je Mitropolit i dodao kako se kasnije glava otkrila jednom monahu, te je prenesena u Siriju pa odatle nošena na druga mjesta i stigla do Ponta gdje je treći put obretena.
Vladika je rekao da ovaj praznik skoro uvijek pada u vrijeme posta, a ponekad i prije početka posta, a on nam ističe primjer Svetog Jovana Krstitelja, da započnemo ovaj Sveti post po ugledu na njega, jer je on postom i molitvom dostigao anđelski način života.
– On nije bio samo veliki isposnik, već i veliki duhonosac. Njegove misli su bile prefinjene, njegova osjećanja prosvjetljena, njega je pustinja odgajila i njegovu dušu usavršila i ona je procvjetala kao krin i zamirisala božanskim vrlinama i blagodaću, te je on u svojoj tridesetoj godini izišao da propovijeda dolazak Hristov i da pripravlja Gospodu narod – istakao je Vladika i dodao da je ta propovijed bila čudesna i obraćala je mnoge ljude, preporađala savjesti, budila grešnike, on nije učinio nijedno čudo, ali sve što je za Hrista govorio, istinito je, učinio je bezbroj čudesa, jer obratiti jednoga grešnika i jednoga nevjernika vratiti na put vjere, to su najveća i najznačajnija čuda.
Sud za prekršaje u Budvi kaznio je K.I. (1981) iz Budve sa 15 dana zatvora i 330 eura novčane kazne zbog izazivanja dvije saobraćajne nezgode, napuštanja lica mjesta nezgode i odbijanja alkotestiranja.
Kako navode u saopštenju, on je prekršaje počinio danas u ranim jutarnjim časovima, pa je nakon vremena provedenog u prostorijama za zadržavanje OB Budva priveden dežurnom sudiji koji mu je izrekao 15 dana zatvora i novčane kazne u ukupnom iznosu od 330 eura.
„Okrivljenom su izrečene zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova, koje će po pravomoćnosti rješenja upisati Uprava policije“, navode u Sudu za prekršaje.
Ustavni sud usvojio je ustavnu žalbu bivšeg direktora Uprave prihoda i carina Rada Miloševića i ukinuo rješenje Višeg suda o ograničavanju njegovog kretanja.
Kako prenose „Vijesti“, Ustavni sud je ocijenio da ova mjera nadzora predstavlja miješanje državne vlasti, odnosno nadležnih sudova, u pravo podnosioca žalbe u negovu slobodu kretanja.
„Stoga, ostaje da se utvrdi da li je takvo miješanje zakonito i neophodno u demokratskom društvu u cilju postizanja legitimnog cilja“, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Konvencija za zaštitu ljudskih prava, podsjećaju, garantuje svakome pravo na slobodu kretanja i svaka mjera koja ograničava ovo pravo mora ispunjavati zahtjeve iz Protokola broj 4 uz Konvenciju koji definišu kad kretanje može biti ograničeno (u interesu nacionalne bezbjednosti ili javne sigurnosti, radi očuvanja javnog poretka, za sprečavanje kriminala, za zaštitu zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih).
Miloševiću su rješenjem sudije za istragu Višeg suda od 21. juna 2023. godine određene mjere nadzora i to: zabrana napuštanja boravišta u Crnoj Gori – Opština Nikšić, obaveza povremenog javljanja Upravi policije, jednom mjesečno i privremeno oduzimanje pasoša, radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka.
„Osporavanim rješenjem odbijena je, kao neosnovana, žalba branioca okrivljenog. U obrazloženju je navedeno da postoji osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, da težina djela i kazna koja bi mu se mogla izreći, ako bude oglašen krivim, okrivljenog ne mogu ostaviti ravnodušnim prema pravosudnim organima, da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je organizator kriminalne organizacije, koji je za sebe i organizaciju pribavio značajna novčana sredstva koja bi mo omogućila boravak u inostranstvu, a koje okolnosti opravdavaju izricanje predmetnih mjera“, podsjeća Ustavni sud.
Ustavni sud smatra da su ovi navodi Višeg suda paušalni, jer se konkretne okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, ne mogu bazirati na pretpostavkama.
Sudovi se, kako se bavodi u odluci Ustavnog suda, nijesu bavili niti analizirali pitanje zašto su neophodne sve tri mjere i da li one predstavljaju pretjeran teret za podnosioca žalbe niti da li se jednom od njih ili sve tri, može ostvariti legirimni cilj.
Ustavni sud ukazuje da je zabrana napuštanja boravišta najteža od svih mjera nadzora, a sud je, prilikom izricanja, dužan da vodi računa o tome da ne izriče težu mjeru, ako se ista svrha može postići blažom.
„Kako nije izvršena procjena srazmjernosti između izrečenih mjera i cilja koji se želio postići, tačnije zašto su potrebne sve tri mjere i zašto se svrha može postići njihovim kumulativnim određivanjem, Ustavni sud zaključuje da su podnosiocu žalbe povrijeđena prava iz člana 39 Ustava Crne Gore i člana 2 Protokola 4 uz Evropsku konvenciju“, piše u odluci Ustavnog suda.
Hiljade demonstranata su danas u Atini protestovale zbog plana Vlade da dozvoli rad privatnim univerzitetima, protiv čega se studenti već nedjeljama bune okupirajući zgrade državnih fakulteta.
Očekuje se da će taj zakon danas odobriti poslanici Skupštine Grčke.
U govoru poslanicima premijer Grčke Kirijakos Micotakis je rekao da je to „garancija veće slobode i većeg pristupa znanju“.
Opozicione partije se protive donošenju zakona tvrdeći da se njime krši Ustav.
Poslanik najveće opozicione stranke, ljevičarske Sirize, Haris Mamulakis je poručio tokom trodnevne debate u parlamentu da „Vlada time uvodi koncept meritokratije koja se plaća školarinom. Ko ima novca, učiće predmet: Moć privilegija“.
Prosvjetne reforme su u Grčkoj često politički obojene, a univerzitetski aktivizam je istorijski povezan sa prodemokratskim pokretima, ali je korišćen i kao utočište za nasilne protestne grupe.
Iako je privatno visoko obrazovanje legalno u Grčkoj, novi zakon bi učinio da diplome privatnih institucija budu jednake s javnim univerzitetima. Inostranim univerzitetima bi bilo dozvoljeno da otvaraju filijale u Grčkoj uz neprofitni status uprkos naplaćivanju školarine.
Po podacima Ministarstva obrazovanja, više od 650.000 studenata pohađa nastavu na državnim univerzitetima u Grčkoj, a 40.000 studira u inostranstvu.
Micotakisova vlada je u posljednje vrijeme uvela niz progresivnih reformi u Grčkoj kao što je legalizacija istopolnih brakova i uvođenje glasanja poštom za predstojeće izbore za Evropski parlament u junu.
Sjedinjene Američke Države (SAD) uložiće žalbu na odluku Višeg suda u Podgorici da suosnivač kompanije Terraform Labs, Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji.
“SAD nastavljaju da traže izručenje Do Kvona u skladu s relevantnim međunarodnim i bilateralnim sporazumima i crnogorskim zakonom. SAD cijene saradnju crnogorskih vlasti u obezbjeđivanju vladavine prava za sve pojedince”, saopštilo je američko Ministarstvo pravde, prenosi Blumberg.
Viši sud je prethodno odlučio da Do Kvon bude izručen SAD, ali je Apelaconi sud ukinuo tu odluku.
Do Kvon i njegov poslovni partner uhapšeni su 23. marta prošle godine na podgoričkom aerodromu kada su prilikom pasoške kontrole, na letu za Dubai, upotrijebili falsifikovane pasoše Kostarike.
Kako piše Blumberg, nova odluka Višeg suda u Podgorici predstavlja pobjedu za Kvona, čiji su advokati izrazili preferenciju da bude izručen Južnoj Koreji. U Sjedinjenim Američkim Državama, još jedan kripto mogul, Sem Benkmen-Frid, sada se suočava sa potencijalno decenijama zatvora nakon što je u novembru osuđen za prevaru u Njujorku.
Suosnivača FTX-a optužilo je Državno tužilaštva Menhetna u Njujorku, koje je takođe optužilo Kvona za prevaru.
Benkmen-Frid je proglašen krivim po svih 7 tačaka optužnice, za prevaru i zavjeru, te stvaranje šeme za otimanje novca od korisnika FTX berze, kako bi otplatio dugove svog propadajućeg hedž-fonda Alameda Research, i kupovao luksuzne nekretnine.
Prethodno, minisar pravde Južne Koreje Park Sung-jae saopštio je da ta zemlja čeka da Crna Gora izruči “kralja kriptovaluta” i suosnivača Terraform Labs, Do Kvona.
Ministar pravde Park Sung-jae rekao je da Crna Gora tek treba da kontaktira njegovu zemlju, ali da će njegovo ministarstvo preduzeti neophodne mjere kada dobije zvanično obavještenje.
“Razumijem da nije ostalo mnogo u pritvorskom periodu Kvon Do-hjunga, tako da sve mjere moraju biti preduzete brzo”, rekao je Park.
Nakon završenog popisa u Depou Višeg suda do kojeg je ljetos bio prokopan tunel od susjedne zgrade, utvrđeno je da između ostalog nedostaje ukupno 13 pištolja, tri pištolj-revolvera i tri puške od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: šest pištolja, tri pištolja-revolvera i dvije puške. To nezvanično saznaje TVCG.
Utvrđeno je da u jednom od predmeta između ostalog, nije pronađeno sedam mobilnih telefona, više SIM kartica od kojih jedna inostranog operatera „GO phone”, ključ od vozila marke „Audi A8″, pasoš, Rješenje Poreske uprave o oslobađanju poreza na promet, bijela koverta ispisana hemijskom, vizit karta „Enterijeri“.
Kada su je riječ o pravosnažno okončanim predmetima, utvrđeno je da nedostaje mobilni telefon marke „Samsung“.
Osim toga, kako saznajemo, komisija je utvrdila da nedostaju dva telefona i to marke „Samsung“ i „Nokia“ za koja je bilo odlučeno da se vrate osuđenom međutim nije evidentirano da ih je to lice preuzelo odnosno da su mu predata.
Javnost je posebno interesovalo šta je bilo sa drogom iz Depoa. Prema našim nezvaničnim informacijama ovo su rezultati popisa kada je u pitanju droga koja nedostaje odnosno koja nije pronađena:
1. U pravosnažno okončanom predmetu, pronađene su četiri providne kesice, od čega dvije prazne a u dvijema se nalazi po jedan mali zamotuljak. Po presudi od okrivljenog su oduzeta 8,62g heroina;
2. U predmetu koji je u radu nije pronađena vrećica marihuane u količini od 7,692g.
3. U pravosnažno okončanom predmetu nije pronađena konoplja u količini od 177,68g.
4. U pravosnažno okončanom predmetu nijesu pronađena tri zamotuljka marihuane u količini od 0,862g, 1,492g, i 58,503g.
5. U predmetu koji nije pravosnažno okončan, nedostaje 9,726g kokaina.
U predmetu koji je pravosnažno okončan 11. jula 2019, po knjizi oduzetih stvari po kojoj se upoređuju stvari predate na čuvanje, spisi se sastoje od 6 foldera-registratora i 1 paketa a pronađen je 1 paket i 4 foldera-registratora. Dakle komisija je konstatovala da nedostaju dva foldera iz tog predmeta. Spis se nalazio u prostoriji u kojoj je izvršen upad odnosno gdje je pronađen otvor za podzemni prolaz.
Kada je u pitanju oružje, utvrđeno je da nedostaje ukupno 13 pištolja, 3 pištolj-revolvera i 3 puške od čega je iz pravosnažno okončanih predmeta: 6 pištolja, 3 pištolja-revolvera i 2 puške.
Agencija za sprečavanje korupcije ne dostavlja podatke i tako krši načela dobre uprave
Agencija za sprečavanje korupcije ni pored više urgencija, nije dostavljala podatke koji se, pored ostalog, odnose na isplatu varijabila od januara do juna prošle godine.
Time, ocijenio je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, Agencija ignoriše upite stranaka, što ukazuje na neažurnost u njenom postupanju, kršenje načela dobre uprave i kršenje prava podnosioca pritužbe.
Iz mišljenja Bjekovića se još vidi i da je Agencija, nakon više od osam godina rada, tek krajem oktobra prošle godine donijela Odluku određivanju posrednika za slučaj mobinga, iako je su je na to obavezivali propisi.
Postupak pred Zaštitnikom, navodi se u mišljenju, odnosi se na neaktivnost – administrativno ćutanje Agencije za sprečavanje korupcije prema zahtjevima podnosioca pritužbe za dostavljanje određenih informacija i podataka.
“Uskraćivanje odgovora na podnijeti zahtjev i urgenciju od strane Agencije za sprečavanje korupcije nije u skladu sa odredbom člana 57 stav 1 Ustava Crne Gore, kojim se određuje da svako ima pravo da se obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor. Pravo obraćanje, zagarantovano Ustavom Crne Gore, podjednako podrazumijeva i pravo da se građanin obrati i pravo da dobije odgovor, što znači ne samo da se odluka donese, već i da se podnosilac zahtjeva obavijesti o konačnom ishodu na zakonom propisan način”, naveo je Bjeković u mišljenju koje se odnosi na postupanje Agencije, na čijem je čelu Jelena Perović.
Navodi se da se podnosilac pritužbe obratio se Savjetu Agencije 21. jula prošle godine, sa molbom da mu se dostavi audio zapis sa 94. sjednice tog tijela, koja je održana 29. maja. Sedam dana kasnije, Savjet je donio akt po navedenoj molbi i dostavio ga Sindikalnoj organizaciji Agencije.
“Nezadovoljan dobijenim odgovorom podnosilac pritužbe je istog dana ponovio zahtjev, a 1. septembra i urgenciju zbog nepostupanja ASK-a o ponovljenom zahtjevu. Dana 26. jula 2023. direktorici Agencije podnijet je zahtjev u kojem je tražena evidencija ulazaka/izlazaka zaposlenih u periodu od 1. do 24. jula 2023. godine i odluke o isplati varijabilnog dijela zarade sa predlozima neposrednog rukovodioca organizacione jedinice koje su donijete u periodu od 1. januara do 25. jula prošle godine”, navodi se u mišljenju Bjekovića. Podnosilac je dostavio urgenciju Agenciji i po tom zahtjevu.
“Prema stanju u spisima predmeta nema dokaza da je ASK o predmetnom zahtjevu i urgenciji dostavila odgovor podnosiocu pritužbe”, konstatuje Bjeković.
Naglašava da je 26. septembra od Perović tražena i Odluke o određivanju posrednika za slučaj mobinga.
“Agencija za sprječavanje korupcije je 31. oktobra 2023. godine donijela rješenje broj 01-2038/2 o određivanju posrednika u ASK-u koje je istaknuto na oglasnoj tabli Agencije”, stoji u mišljenju.
Bjeković je preporučio Agenciji da, bez daljeg odlaganja, podnosiocu pritužbe dostavi pisane odgovore, u kome će, polazeći od prirode traženih informacija, dati jasne i određene razloge o osnovanosti ili neosnovanosti navedenog zahtjeva.
Tajno zaduživanje države i spekulativni finansijski aranžmani sa jasnim motivima sticanja nezakonitih višemilionskih dobiti na račun države Crne Gore su posao za glavnog specijalnog tužioca, Vladimira Novovića, ocijenio je predsjednik Pokreta za promjene (PzP), Nebojša Medojević.
On je kazao da o uslovima sklapanja tih spekulativnih aranžmana sa 750 miliona dolara nije obaviještena ni Vlada, ni Skupština.
“Imajući u vidu da se radi o velikim korupcionaškim provizijama, troškovima i rizicima za državu Crnu Goru, bilo bi neophodno da Skupština organizuje kontrolno saslušanje i Anketni odbor za ispitivanje svih činjenica ovih spekulativnih tajnih malverzacija i da traže vanrednu reviziju od Državne revizorske institucije (DRI)”, naveo je Medojević u saopštenju.
Prema njegovim rijčima, imajući u vidu da se radi o netransparentnim i spekulativnim finansijskim aranžmanima sa budžetskim sredstvima i postojanje osnovane sumnje da se radi o kriminalnim aktivnostima dobro organizovane grupe oko premijera Milojka Spajića, sa jasnim motivima sticanja nezakonitih višemilionskih dobiti na račun države, Novović bi morao već da pokrene istragu i spriječi eventualnu ogromnu štetu po državu.
Medojević je kazao da, po starom običaju Spajić nastavlja da obmanjuje i raspamećuje laičku javnost oko zaduživanja države.
“Stvari su u suštini veoma proste. Vlada je angažovala više banaka za pomoć u kreiranju i plasiranju obveznica. Ovi višemilionski finanijski aranžmani urađeni su direktnom pogodbom. Otvoreni rizik od korupcije i šteta za državu”, smatra Medojević.
Novović bi, kako je kazao, morao da istraži te nabavke koje su netransparente i rizične sa aspekta korupcije, a sve te dilove platiće građani iz budžeta.
“Crna Gora je emitent obveznica i mi smo prodali naše obveznice za 750 miliona dolara, na rok od sedam godina i sa kamatom od 7,25 odsto. Kamate se obačunavaju na godinu, a kompletna glavnica sa svim pripadajućim kamatama država Crna Gora će platiti 12. marta 2031. godine u iznosu 1,22 milijardu dolara”, rekao je Medojević.
On je objasnio da država Crna Gora nema nikakav valutni rizik, sve do tog datuma kada donosiocima obveznica mora da isplati 1,22 milijarde dolara.
“U međuvremenu, država nije učesnik nikakvih transakcija sa obveznicama na sekundarnom tržištu i nema nikakva plaćanja, niti druge obaveze. Tako da je veoma sumnjivo zašto je Vlada i na osnovu koje odluke, Vlade i Skupštine, odlučila da 750 miliona USD dobijenih prodajom obveznica uloži u špekulativne finansijske aranžmane sa nepoznatim bankama i pod nepoznatim uslovima”, naveo je Medojević.
Vlada je, kako je kazao, sklopila spekulativni aranžman sa 750 miliona dolara sa rokom manjim od sedam godina, kada Crna Gora ima valutni rizik, jer treba da vrati 1,22 milijarde dolara.
“MILO-jko je dakle uložio naših 750 miliona dolara u roku od dvije godine, a on tvrdi 3,5 godina, za smanjenje rizika promjene kursa dolara, za vrijeme kada država Crna Gora nema nikakve obaveze, plaćanja, pa samim tim ni rizik”, rekao je Medojević.
On smatra da je sasvim jasan motiv Spajića, koji se odnosi na to da sklapanjem nepotrebnih spekulativnih transakcija sa 750 miliona dolara dođe do višemilionskih provizija. Što više transakcija, to veće provizije.
“Dakle, Spajić je lagano slagao da je transakcija u eurima, da će Crna Gora plaćati kamatu od 5,88 odsto na eure, da država nema trošak”, dodao je Medojević.
Crna Gora, kako je kazao, neće plaćati nikakve kamate u eurima, niti u dolarima, jer u roku na koji je sklopljen taj spekulativni svop aranžman. Jedino Spajić će dobijati proviziju od banaka koje će od države naplatiti troškove svop aranžmana, koji je potpuno besmislen i nema nikakve veze sa otplatom tog duga koji dospijeva u cjelosti tek 12. marta 2031. godine.
“Kad nama bude potrebno 1,22 milijarde dolara mi ćemo morati da platimo u dolarima, a tada ovi svop aranžmani koje je sklopio Spajić neće biti važeći. U međuvremenu država će plaćati troškove besmislenih svop aranžmana bankama sa kojima je dil napravio Spajić”, zaključio je Medojević.
