Trgovci u Crnoj Gori smatraju da je neprihvatljivo da Vlada reguliše cijene 60 odsto proizvoda, kao i da bi odluka o ograničavanju marži dovela do skraćivanje radnog vremena, otkaza i nestašice, uz smanjenje naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Odluka Vlade o ograničavanju cijena bila bi, kako su kazali privrednici, pogubna za sistem, jer bi smanjila prihode trgovaca, ali i države, povećala troškove, vodila ih u gubitke i dovela do nestašica robe, piše Pobjeda.
Listu je iz više izvora iz trgovačke privrede, koji su prisustvovali sastancima sa predstavnicima Vlade na Odboru za trgovinu Privredne komore (PKCG), rečeno da trgovci očekuju da do ograničavanja marži neće doći i da će Ministarstvo ekonomskog razvoja uvažiti njihove argumente.
Ukoliko do ograničavanja marži ipak dođe, trgovci najavljuju smanjenje troškova poslovanja, odnosno skraćenje radnog vremena i otpuštanje zaposlenih.
„Trgovci su spremni da predlože snižene cijene za oko 200 proizvoda u maloprodajnim objektima, po principu ranije akcije Stop inflaciji. Učešće u toj akciji bi bilo na dobrovoljnoj osnovi i očekujemo da bi to dalo rezultat u određenoj mjeri, jer smo svjedoci da smo imali deflaciju u novembru i decembru kao posljedicu akcije Stop inflaciji krajem godine“, rekao je izvor Pobjede, koji je prisustvovao sastancima na Odboru za trgovinu PKCG.
Akcija Stop inflaciji 100+ realizovana je od oktobra do kraja prošle godine, a predstavljala je nastavak akcije Stop inflaciji, koja je trajala od kraja marta do kraja juna.
Neimenovani izvor lista smatra da bi odluka o ograničavanju cijena dovela do nestašice robe, pada produktivnosti, povećanja troškova i gubitaka.
„Argumenti privrednika su toliko snažni da smo i dalje uvjereni da se Vlada neće odlučiti da donese takvu odluku“, rekao je neimenovani izvor.
Sa druge strane, ministar ekonomskog razvoja Nik Gjeloshaj je u ponedjeljak saopštio da će se odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda naći na dnevnom redu sjednice Vlade 21. marta.
„Dijalog koji je započet na Odboru za trgovinu PKCG biće nastavljen u narednim danima, njihova radna grupa planira da predloži neka rješenja“, naveo je Gjeloshaj na svom Facebook nalogu i najavio da će odluka biti odmah primijenjena.
Prema informacijama Pobjede, trgovci smatraju da je neprihvatljivo i pogubno za čitav privredni proces da država bude korektor i regulator na nivou jedne branše za 60 odsto proizvoda.
„To bi urušilo čitav sistem, smanjilo dobit, a i PDV. To bi bila loša poruka u situaciji kad mnogi očekuju i najavljuju otvaranje tržišta i dolazak trgovačkog lanca Lidl. Baš bi bilo interesantno postaviti pitanje menadžmentu Lidla hoće li doći u državu koja mu diktira ograničenje marže za pet hiljada proizvoda“, saopštio je izvor lista.
Privrednike posebno brine državni intervencionizam i što se od tržišne ekonomije ide ka socijalnoj, što, kako tvrde, promoviše Ministarstvo ekonomskog razvoja, koje bi trebalo da stvara povoljan poslovni ambijent sa što manje biznis barijera.
„Razumjeli bismo da to inicira Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ali da to inicira ministar ekonomskog razvoja u doba tržišne ekonomije – to potpuno djeluje infantilno, jer ne znam zašto bi čovjek dobio oreol da bude grobar crnogorske ekonomije, a ministar je ekonomije. To nije logično“, kazao je sagovornik Pobjede.
On je dodao da su cijene u crnogorskim prodavnicama tržišne i u odnosu na region ,,srednje ili od srednjih ka nižim“, što će pokazati nezavisna anketa-analiza Ekonomskog fakulteta.
„Nije tačno da smo najskuplji. Dogovorili smo da nezavisni projekat na nivou čitavog regiona, uključujući i dvije evropske zemlje Njemačku i Španiju, odradi Ekonomski fakultet. I više smo nego uvjereni da će ta analiza pokazati da su naše cijene od srednjih ka nižim“, naveo je sagovornik lista.
Vlada Dritana Abazovića je 2022. intervenisala i povukla nekoliko poteza kao što su ograničenje marži za brašno, šećer, ulje i so, tako što je u junu te godine donijela odluku kojom će se maksimalna visina marže u veleprodaji ograničiti na pet odsto za pšenično brašno tip 400 i 500, šećer, ulje i so, dok će za te namirnice u maloprodaji iznositi sedam odsto.
Početkom maja te godine usvojene su i stupile su na snagu izmjene Zakona o PDV-u. Tim izmjenama je ukinut porez na brašno i suncokretovo ulje, a za so je smanjen na sedam odsto. Takođe sredinom juna 2022. godine ukinut je PDV na hljeb.
Bivši ministar finansija Aleksandar Damjanović prošle godine je najavljivao da se mora ponovo reaktualizovati ograničavanje trgovačkih marži. On je tada optužio maloprodajne lance da su najveći profiteri posljednjih godina.
