Nakon što su Socijaldemokrate Crne Gore i Demokratska partija socijalista (DPS) reagovali na krivične prijave koje je predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević podnio protiv, kako tvrde, poslanica DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč i Sonje Milatović, te urednika “Pobjede” Draška Đuranovića, za Portal RTCG oglasio se i sam Kovačević.
“Svojim reakcijama na moje građansko pravo da procesuiram prijetnje po moju bezbjednost i bezbjednost moje porodice većina onih koji treba da budu saslušani tim povodom dokazali su opravdanost sumnji da su oni inspiratori prijetnji koje dobijamo ja i moja porodica.
Rečnik koji se koristi, lične uvrede, uvrede na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, šifrovane poruke (pisanje mog prezimena u saopštenjima sa malim početnim slovom) koje šalju jedni drugima u javnost i druge njihove reakcije predstavljaju eksplicitan dokaz da oni zaista jesu inspiratori prijetnji koje ugrožavaju bezbjednost mene i moje porodice. Tim svojim reakcijama oni samo olakšavaju posao nadležnim organima za koje se nadam da će sve odgovorne, nalogodavce i počinioce, pronaći i adekvatno procesuirati”, istakao je Kovačević za Portal RTCG.
Iz Socijaldemokrata su danas kazali da Kovačevićevo podnošenje prijava predstavlja bezuspješno vršenje pritiska i pokušaj je, kako kažu, relativizacije onoga što Kovačević jeste i onoga što tuženi predstavljaju.
Iz DPS-a su ranije naveli da su nedovoljne dvije prijave koje je napisao protiv njihovih poslanica, poručivši mu “da ih slobodno proširi na kompletnu partiju DPS i svakog njenog člana, jer imenom i prezimenom svi stoje iza riječi, stavova i političkog činjenja Aleksandre Vuković-Kuč i Sonje Milatović.”
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je ustavne sudije u toj državi nazvao nepismenim gangsterima, a njihovu odluku da ne može da bude kandidat na predstojećim parlamentarnim izborima, ustavnim pučem.
On je u izjavi novinarima rekao da će na kraju biti premijer i pozvao građane da se ujedine protiv vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
„S takvim ljudima mi imamo posla. Apelujem na svoje kolege, prijatelje i na hrvatski narod i građane, jer oni će na kraju presuditi ovu ustavnu krizu, koja je ustavni puč. Sa takvim ljudima se ne može drugačije. Dakle, to se mora riješiti izborima“, rekao je Milanović, prenijela je agencija Hina.
On je naglasio da će na kraju biti mandatar za sastav nove vlade i hrvatski premijer, na legalan i pristojan način, ali da „toj bandi neće reći kako“.
„Sve je dobro. Ništa nije loše. Ovo su vremena u kojima se borimo za – virtualno, ne stvarno – život ili smrt“, poručio je Milanović.
On je ustavne sudije nazvao gangsterima i primitivcima, prenio je Index.hr.
„Biću kandidat na izborima, kao što bih mogao da budem i na evropskim izborima. Neću, naravno, mandat dati sebi. Šta je tu sporno, nepismeni gangsteri?“, upitao je Milanović.
Ponovio je da neće podnijeti ostavku na mjesto predsjednika da ne bi svu vlast prepustio HDZ.
„Sa gangsterima ću se obračunati posle izbora u okviru Treće republike“, kazao je on.
Odluka Ustavnog suda da Milanović ne može da se kandiduje za premijera i poslanika SDP nije donijeta jednoglasno, već je dvoje od 11 ustavnih sudija glasalo protiv njenog donošenja.
“USUD je na sjednici 18. marta razmotrio izjavu PRH-a Milanovića da će se kandidovati na izborima kao nezavisni i nestranački kandidat na listi SDP-a. USUD je razmotrio izjave date na njegovoj Fejsbuk stranici da će ostati kandidat za premijera bez obzira hoće li biti na listi SDP-a. USUD je dužan da upozori sva tijela koja učestvuju u izbornom procesu na neposrednu odgovornost za odluke koje donose. Odluke moraju biti u skladu s temeljnim vrijednostima države”, naveo je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović na konferenciji za medije posle sjednice suda.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, podnijeli su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka proitv Andreja Milovića (36), ministra pravde u Vladi Crne Gore.
“Naime, prekršajna prijava podnijeta je protiv ovog lica zbog prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru, koji je počinio na način što se, 9. februara dok se nalazio u hodniku Skupštine Crne Gore, ponašao drsko prema novinarki R.G., oduzimajući joj telefon iz ruke i predajući ga službeniku svog obezbjeđenja, koji joj ga je odmah nakon toga i vratio”, naveli su iz policije.
Režim probnog rada podrazumijeva da će saobraćaj biti omogućen svakim danom u periodu od sedam do 18 sati.
Put Jezerine – Lubnice, dug 15 kilometara i tunel Klisura od 2,8 kilometara, koji su od danas probno otvoreni za saobraćaj, obišli su predsjednik Vlade Milojko Spajić, sa ministrima Filipom Radulovićem i Vladimirom Martinovićem i direktorom Uprave za saobraćaj Radomirom Vuksanovićem.
„Veliko je je zadovoljstvo da ovaj dugoiščekivani projekat danas puštamo u probni rad. Pristupni putevi lokalni nijesu na zavidnom nivou, međutim, radićemo na tome narednih mjeseci. Najbitnije je da je put, od Berana i vasojevićkog kraja, prema ostatku Crne Gore, to jest, Podgorici, skraćen za 30-40 minuta. To je velika i jako bitna vijest za ovaj kraj“, kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, put Jezerine – Lubnice je jedan u nizu projekata, kojima se sjever povezuje s ostatkom Crne Gore. Infrastrukturno povezivanje sjevera, kako je kazao premijer, „jedna je od najbitnijih tema aktuelne Vlade“.
„Svi programi ove Vlade, uključujući Evropa sad 2, zavise od takvih poteza. Izutetno smo zahvalni i našim prijateljima iz Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD). Jedna od veliki projekat koji će otvoriti sjeveroistok Crne Gore za mnogo bolju povezanost je auto put Mateševo – Andrijevica, gdje ćemo dobiti grant od EU od 200 do 250 miliona eura. Dobićemo i 200 miliona povoljnih kredita od IBRD“, najavio je Spajić.
foto: Dragana Šćepanović
Prema riječima ministra Radulovića „otvranje puta od Jezerina do Lubnica i tunela do kraja prošle godine nikad nije bila realna priča“. Radulović je, odgovarajući na novinarsko pitanje da li će izvođači radova snositi psoljedice zbog kašnjenja, kazao da to što su radovi na tom putu „mnogo skuplji i mnogo duže trajali nije prihvatljivo za Vladu“.
„Kada se ugovori potpisuju s državom, rokovi treba da budu ispoštovani. Recimo, na putu Vrulja – Mijakovići raskinuli smo ugovor sa izvođačem jer nije mogo da odgovori izazovima. To će biti praksa da se raskidaju ugovori kad izvođači ne mogu da ispoštuju dogovoreno“, tvrdi on.
U fokusu 44 Vlade je razvoj sjevera, tvrdi ministar Martinović. Vlada je kazao on, „maksimalno posvećena da se konačno traži balans između sjevera i juga“. On je podsjetio na projekte na sjeveru koji slijede.
„Na tome ćemo istrajati. Očekuje nas mnogo infrastrukturnih projekata u narednom periodu. Ovakvi i slični projekti su bitni za razvoj sjevera i moramo taj dio države otvoriti za investicije. Bez ovakvih projekata nema razvoja sjevera, a kroz ovakve projekte ulivamo sigurnost investitorima i ja se nadam da ćemo time dodatno privući i investitore i turiste, ali i doprinijeti značajno boljem kvalitet života građana“, rekao je Martinović.
foto: Dragana Šćepanović
Kako je kazao direktor Uprave za saobraćaj „radom komisije za tehnički prijem radova stekli su se uslovi da se od inspekcijskih organa dobiju rješenja o probnom radu puta od Jezerina do Lubnica i tunela Klisura“.
foto: Dragana Šćepanović
„Radi se o dionici dugoj 15 kilometara, koju čini tunel dužine 2,8 kilometara. Ovo je izuzetno značajan objekat, koji skraćuje put od Berana do Kolašin za 40 kilometara. S obzirom da se radi o probnom radu, saobraćaj nije dozvoljen za teretna vozila i vozila za prevoz opasnih materija. Uložićemo veliki napor da što prije dobijemo upotrebnu dozvolu“, kazao je Vuksanović.
Režim probnog rada podrazumijeva da će saobraćaj biti omogućen svakim danom u periodu od sedam do 18 sati.
„Mislim da je nacionalni interes ispred svih političkih interesa i da jednostavno nema mjesta za političarenje“, kazao je Spajić
Premijer Milojko Spajić rekao je da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) i isporučivanje rezultata, a nakon toga će se baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.
Na pitanje da li će do juna i dobijanja IBAR-a pokrenuti pitanje rekonstrukcije Vlade, i ko bi eventulano mogao da uđe u tu Vladu, Spajić je odgovorio da je apsolutno fokusiran na IBAR.
„Mislim da je nacionalni interes ispred svih političkih interesa i da jednostavno nema mjesta za političarenje. Sada je vrijeme za operaciju i isporučivanje rezultata. Kada dobijemo rezultate bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se se dobije taj rezultat. Što se tiče poželjnih i nepoželjnih, mislim da svako ko podržava onaj koalicioni sporazum potencijalno može biti naš partner, ali je tu najbitnije da se kaže da su manje brojni narodi jako bitni u Crnoj Gori i uvijek je bitno da budu dio vlasti. To je moje mišljenje i to je stav praktično svih političara u Crnoj Gori“, kazao je Spajić na konferenciji za medije sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijelom Eskobarom koji boravi u posjeti Crnoj Gori.
„Svi treba da budemo odgovorni, evo već druga polovina marta, a konačno i jun je sjutra. Crnoj Gori su neophodni stabilnost i mir i vjerujemo da će osnažena Vlada jos uspješnije raditi“
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da u ovoj partiji smatraju da je važno da se rekonstrukcija Vlade dogodi što prije, a da bi to doprinijelo i prevazilaženju određenih problema u Vladi.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić rekao je danas na pres konferenciji da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) a da će se nakon toga baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.
„Svi treba da budemo odgovorni, evo već druga polovina marta, a konačno i jun je sjutra. Crnoj Gori su neophodni stabilnost i mir i vjerujemo da će osnažena Vlada jos uspješnije raditi. Uspjeli smo kao parlamentarna većina da ostvarimo odlične rezultate i treba da nastavimo u tom pravcu, a rekonstrukciju vlade jeste logičan nastavak toga puta kako bismo svi preuzeli odgovornost za razvoj Crne Gore i bolji život svih njenih građana“, rekao je Vučurović.
Potpredsjednik Demokrata i ministar odbrane Dragan Krapović reagovao je na izjavu predsjednika Vlade i lidera PES-a Milojka Spajića koji je saopštio da neće dozvoliti politizaciju javne uprave ni prije ni poslije Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).
“Gospodine predsjedniče Vlade, upravo je sada na sceni politizacija Uprave policije kroz nezakonito postavljenje VD direktora Uprave policije od strane neovlašćenog predlagača. I naravno, odmah nakon presude Upravnog suda, još jednom ćemo Vas pitati zašto ste to uradili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima, a pogotovu imajući u vidu da ste prilikom nezakonitog odlučivanja ispred sebe imali kompletne podatke, upozorenja i informacije, uključujući i sve aspekte profesionalizacije i politizacije”, kaže Krapović.
Ovo posebno u svijetlu činjenice, kako dodaje krapović, da su brojni funkcioneri i lica bliska PES-u predlagala kandidate za direktora Uprave policije.
“Da li je ovo, gospodine predsjedniče depolitizacija Uprave policije, vladavina prava i primjena evropskih i demokratskih standarda. Ministar od prvog dana želi samo čistog, hrabrog, stručnog profesionalaca, koji nema veze sa partijama, koji nema dodira sa kriminalom, koji nikada nije koristio svoju poziciju za partijske uticaje, koji nije dogovarao svoju kandidaturu sa političarima ili sa njima povezanim licima, koji će samo služiti zakonu i državi Crnoj Gori.U ovom trenutku, kada je povjerenje javnosti u institucije od presudne važnosti za očuvanje društvenog tkiva, imperativ je da se postupci donošenja odluka odvijaju na temeljima transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti, a ne sve suprotno tome, o čemu najbolje svjedoče dvije sjednice Vlade, od kojih je jedna sazvana u nedjelju nešto prije ponoći”, saopštio je Krapović.
On podsjeća Spajića da su se već eminetni pravnici izjasnili i potvrdili da je Odluka Vlade nezakonita, a podsjeća ga i na stav portparolke Evropske komisije, koja je nakon izbora VD direktora Uprave policije kazala: “procedurala imenovanja treba da budu u skladu sa zakonom”.
“Dakle, gospodine, Spajiću, ovdje je svima sve jasno, a biće i Vama jasnije nakon odluke Upravnog suda”
Već od danas, pojednostaviće se život svim stanivnicima Berana i Polimlja, unaprijediti konekcije i stvarati nove šanse za bolji život decenijama zapostavljenog sjevera, kazao je Milan Zečević, poslanik Pokreta Evropa sad.
“Uprkos spinovima i populističkoj priči bivšeg premijera, svi vrlo dobro znamo da je upravo nemar (ili nesto drugo) 43. Vlade bio uzrok odlaganja završetka ove dionice. Nema više praznih obećanja i ovo je samo početak realizacije mnogobrojnih projekata, zahvaljujući odgovornom i predanom radu resornog ministra Filipa Radulovića i nemjerljivoj podršci premijera Milojka Spajića.
Zato se nadam i vjerujem da će SDT detaljno ispitati i utvrditi ko je odgovoran za ogromne dodatne finansijske izdatke, koje na kraju plaćaju građani Crne Gore. Potpuno razumijem nestrpljenje mojih sugradjana koji su tako dugo bili odsječeni od ostalog dijela Crne Gore ali sam danas siguran da imamo razloga da slavimo i vratimo međusobno povjerenje”, naveo je Zečević.
Kompanija Džareda Kušnera, zeta bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa, dobiće u zakup prostor bombardovanog Generalštaba u Beogradu, na 99 godina, bez naknade, i na tom mjestu će izgraditi luksuzni hotelski i apartmanski kompleks, kao i spomen obIježje i muzej, piše „Njujork tajms“. Investicija je, kako se navodi, vrijedna 500 miliona dolara, a država Srbija bi, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
„Njujork tajms“ piše da aranžman za prostor bombardovanog Generalštava, koji će kompanija „Kušner“ sklopiti sa Vladom Srbije, prati ranije interesovanje Donalda Trampa za tu lokaciju. Bivši predsjednik SAD, podsjeća američki list, interesovao se za istu lokaciju prije nego što je izabran na funkciju, a posrednik u pregovorima bio je isti čovjek koji sada radi sa Džaredom Kušnerom.
Memorandumom između Kušnerovog tima i Vlade Srbije, prostor na kom se nalazi kompleks Generalštaba Vojske Jugoslavije, odnosno nekadašnjeg jugoslovenskog Ministarstva odbrane, a koji je NATO bombardovao 1999. godine, bio bi dat investicionoj firmi Kušnera u zakup na 99 godina, bez naknade, oktriva „Njujork Tajms“.
Prema nacrtu sporazuma koji je američkom listu ustupio jedan srpski zvaničnik, Kušner bi dobio pravo da na mjestu Generalštaba izgradi luksuzni hotelski i apartmanski kompleks, kao i spomen obilježje i muzej.
Njujork tajms, međutim, podsjeća da je 2013. godine, dvije godine prije nego što se kandidovao za predsjednika SAD, Kušnerov tast Donald Tramp u razgovoru sa jednim visokim zvaničnikom srpske vlade, izrazio želju da izgradi luksuzni hotel na mjestu Generalštaba.
Tada su predstavnici organizacije Tramp otputovali u Beograd da vide lokaciju, ali projekat nije realizovan prije izbora Trampa za predsjednika SAD, kada je položio zakletvu u kojoj se, između ostalog, navodi da neće sklapati nikakve nove poslove sa inostranstvom.
Ričard Grenel, koga je Tramp svojevremeno imenovao za specijalnog izaslanika za Balkan, je tokom mandata bivšeg predsjenika podsticao plan da Srbija i Sjedinjene Države zajednički revitalizuju nekadašnju lokaciju Generalštaba. Grenel se zalagao za korišćenje američkih investicija za transformaciju lokacije u centru Beograda, u vreme dok je još bio zvanični diplomata američke vlade 2020. godine, pokazuju transkripti i snimci nekoliko konferencija za novinare Vlade Srbije.
Džared Kušner je u intervjuu u nedelju rekao da o beogradskom projektu nikada nije razgovarao sa Trampom i da nije bio svjestan ranijeg interesovanja njegovog tasta za razvoj lokacije bivšeg Generalštaba.
„Nisam imao pojma da je moj tast bio zainteresovan za taj region, i sumnjam da ima bilo kakva saznanja o ovom dogovoru na kojem radimo“, rekao je Kušner.
Trampovi predstavnici nijesu odgovorili na višestruke zahtjeve „Nujork tajmsa“ za komentar ni o trenutnim poslovima Džareda Kušnera, ni o njegovom prethodnom interesovanju za lokaciju u Beogradu.
Grenel je, s druge strane, izjavio da ni on nije imao saznanja o Trampovom interesovanju za lokaciju u Beogradu, prije njegovog predsedavanja. Ali Grenel sada radi sa Kušnerom na novom razvojnom sporazumu i, prema riječima Trampovog zeta, upravo on je bio glavna snaga koja ga je navela da razmotri investiciju u Beogradu.
Crna Gora treba da bude puna članica EU i tačka, poručio je premijer Milojko Spajić danas u Podgorici tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država, Gabrijelom Eskobarom.
“Saopštena je jasna podrška našem evropskom putu. Podrška ekonomiji i razvoju je krucijalna američka podrška jer očekujem više američkih i evropskih investicija u tom pravcu. Sada dobijamo pravi novac i kredite za naše građane. Naše učešće u NATO je ekstremno bitno. Članstvo u NATO omogućava brže napredovanje ka EU”, kazao je Spajić.
Premijer je istakao da je sada jasno da je budućnost Crne Gore u EU.
foto: najnovije.me
“Fokusirani smo na put ka Briselu. IBAR je ključan i sva pažnja mora da bude usmjerena ka tome. Crna Gora treba da bude puna članica EU i tačka. Želimo da budemo pouzdan partner NATO saveznicima”, poručio je Spajić.
Eskobar je istakao da je Vlada pod vođstvom Spajića već učinila ogromne korake.
“Crna Gora i većina lidera ove zemlje pokazali su sjajnu viziju u usmjeravanju zemlje. Zahvaljujem vam na svemu tome”, poručio je Eskobar.
foto: najnovije.me
On je istakao da svaka zemlja koja se pridružuje EU se prvo pridružila NATO.
“To nije zahtjev ali je od pomoći. Svaka zemlja koja se pridruži EU je prosperitetnija i demokratskija. Zadovoljstvo je da se krećete tim pravcem. Ruski maligni uticaj u regionu je veoma ozbiljan”, kazao je Eskbar.
Prema njegovim riječima nakon invazije na ukrajinu postalo je jasno koliko je važan NATO.
foto: najnovije.me
“Ogroman entuzijamam na kontinentu postoji prema NATO. Nadam se da se umije cijeniti ono što je Alijansa učinila za proteklih 75 godina. Argument koji je za EU je ako vidite kako se Crna Gora ponaša unutar NATO možete vidjeti Crnu Goru kao članicu EU”, istakao je Eskobar.
Spajić je ocijenio da benefiti članstva u NATO nisu očigledni običnom građaninu.
“Ako niste članica NATO bićete u riziku da vas drugi pregaze. Ako ste članica nato pruža se sigurnost”, istakao je Spajić.
foto: najnovije.me
On je odgovarajući na pitanja o odnosima unutar vladajuće koalicije kazao da koalicioni Sporazum naliči nekim njemačkim.
“Do sada nismo imali dovoljno jasan put ka Briselu i zapadu. Dobili smo 125 miliona eura bespovratnih sredstava. Za džabe ćemo dobiti još 200 do 250 miliona eura. I to zato što smo dio tog kluba. Zato što treba da budemo sledeca članica EU. Moramo da razvijamo ekonomiju. Ne možemo siromašni ući u EU. Mislim da ćemo napraviti čudo u narednim godinama”, istakao je premijer.
Eskobar je jasno saopštio da podržavaju premijera Spajića u njegovoj institucionalnoj ulozi.
“Ne podržavam individualno premijera već premijera u svemu što nastoji da uradi u približavanju ka članstvu u EU. Na tom putu podržavano premijera i njegove ministre. Želimo da osiguramo da Crna Gora bude naredna članica EU i da bude napredna”, dodao je Eskobar.
Eskobar je ocijenio da je vanjska politika je veoma korektna.
“Što se tiče unutrašnje politike nikad nismo komentarisali odnos premijera sa predsjednikom, Demokratama, GP URA ni sa kim. U ovom periodu kada nam tri članice iz okruženja pomažu sa regionalnom stabilnošću postoji jedna koja nije tako konstruktiva, izaziva turbulencije”, rekao je Eskobar.
Spajić je poručio da neće dozvoliti politizaciju javne uprave ni posle IBAR-a.
foto: najnovije.me
“Taj stav se neće promijeniti nikada dok sam ja ovdje. Fokusirani smo na IBAR. Mislim da je nacionalni interes ispred političkog i nema mjesta za dječije igre”, kazao je Spajić odgovarajući na pitanje da li će pokretati rekonstrukciju Vlade prije juna.
Prema njegovim riječima manje brojni narodi su jako bitni i bitno je da budu dio vlasti.
“Ja ću se držati tog stava”, dodao je on.
Spajic je kratko poručio da ne bi kometarisao odluke političkih partija na njihovim tijelima.
