U toku su pretresi stanova, kuća i prostorija osumnjičenih, za koje se vjeruje da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa
Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Sektora za borbu protiv kriminala (SBPK) uhapsili su jutros nekoliko osoba po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog stvaranja kriminalne organizacije i pripremanje više ubistava i drugih teških krivičnih djela.
Hapšenja su izvedena u Podgorici i Budvi, a u toku su pretresi stanova, kuća i prostorija osumnjičenih, za koje se vjeruje da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa.
Dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću nakon saslušanja, odredio je zadržavanju B.Đ. i podnio predlog za određivanje pritvora zbog sumnje da je u noći između 19. i 20 marta fizički nasrnuo i povrijedi doktora u Hitnoj pomoći.
Njemu s,e kako se navodi u saopštenju ODT Nikšić, na teret stavlja krivično djelo – nasilničko ponašanje.
“Osnovano se sumnja da je B.Đ. u noći izmedju 19. i 20. marta 2024. godine u ambulanti Hitne medicinske pomoći u Nikšiću, grubim vrijeđanjem i nasiljem prema doktoru nanio povrede oštećenom D.N. i remetio javni red i mir”, saopšteno je iz ODT Nikšić.
Viši sud odbio je novo jemstvo od 1.450.000,00 eura u nekretninama koje je ponuđeno da se Miloš Medenica brani sa slobode.
To je za portal Dan potvrdila Marija Raković, samostalna savjetnica za odnose s javnošću Višeg suda.
Miloš Medenica uhapšen je 25. maja 2022. godine.
Optužnica je podignuta za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
Novoformirani Odbor direktora Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“ saopštio je da se od samog imenovanja suočavaju se sa opstrukcijama od strane menadžmenta ustanove, kako u procesu samog formiranja, tako i u inicijalnom radu ovog tijela.
Saopštenje Odbora direktora prenosimo integralno:
„Uprava Montefarma, na čelu sa direktorom Goranom Marinovićem, odmah nakon što je Vlada Crne Gore, 02.02.2024. godine, donijela odluku o izboru članova Odbora direktora pokušala je da onemogući konstituisanje i rad Odbora u punom kapacitetu, sa čim je upoznato i Ministarstvo zdravlja Crne Gore. To potvrđuje i dopis koji je upućen od strane direktora Marinovića, kojim nas obavještava da ne priznaje novi Odbor direktora, kao ni njegov rad, a samom tim ni odluku Vlade Crne Gore o izboru, koja je objavljena i u Službenom listu Crne Gore.
Ovdje želimo istaći dvije stvari. Prvo, rješenja o imenovanjima novih članova Odbora direktora su stigla na adresu Montefarma, ali su na volšeban način završila u kabinetu direktora, tako da do danas ostatak Uprave nije uspio doći do njih. Drugo, pristup direktora da se miješa u rad Odbora direktora, zadržava dokumenta koja su pod isključivom ingerencijom Odbora direktora, predstavaljaju kršenje Statuta naše ustanove, koji inače podrazumijeva potpunu odvojenost i nezavisnost Odbora direktora sa jedne strane i direktora sa druge strane, uz jasnu hijerarhiju.
U daljem toku, nakon mnogo poteškoća sa kojima smo se susreli do i tokom održavanja sjednice Odbora direktora u novom sastavu, koja je na kraju i održana u Zdravstvenoj ustanovi Apoteke Crne Gore „Montefarm“, upoznati smo sa činjenicama i problemima sa poslednje sjednice prethodnog saziva Odbora direktora. Prije svega, od strane tri člana Odbora direktora iz prethodnog saziva, kao i od preostalih članova koji su i dalje dio Odbora direktora (što je u tom momentu činilo većinu u Odboru direktora) smo formalno u pisanoj formi, upoznati sa detaljima sa poslednje sjednice prethodnog saziva Odbora direktora, kao i sa nepravilnostima i netačnostima vezanim za navedenu sjednicu. Nakon potvrde većine članova iz prethodnog saziva, kao i dostavljanja dokumenata u vezi sa istim, zaključeno je da zapisnik kao i odluke navedene u zapisniku ne odgovaraju istini i činjenicama, te isti nije usvojen, i sve odluke su stavljene van pravne snage, s obzirom da je tok sjednice kao i većina odluka bila sporna i nijesu bile donešene potpunim poštovanjem poslovnika rada Odbora direktora naše ustanove. Naravno, navedene odluke su stavljene na ponovno razmatranje tokom druge sjednice novog saziva, koja je održana 19.03.2024. godine i za većinu odluka je tražena opravdanost i dodatni podaci kako bi se donijele odluke u najboljem interesu naše ustanove.
Posebno želimo istaći da odluka o bonusu direktoru koja je navedena u zapisniku, a koja je razmatrana pod tačkom Razno na spornoj sjednici, iako je nije bilo na inicijalnom dnevnom redu, uprkos manipulacijama, nije imala podršku većine članova Odbora direktora bivšeg saziva, već samo podršku tri člana, što nije dovoljno da bi navedena Odluka imala pravnu prohodnost.
Takođe, važno je istaći da smo kao Odbor direktora utvrdili, da je direktor sam isplatio ili mu je isplaćen bonus od 20.000 eura, dana 26. februara 2024. godine, na osnovu odluke koju je potpisao bivši predsejdnik Odbora direktora, iako, kao što smo naveli, nije imala podršku od strane većine članova, niti je bila zasnovana na istini niti je imala pravno dejstvo jer nije usvojena zapisnikom na narednoj sjednici Odbora direktora. Za gore navedeno smo kao Odbor direktora imali jasne i nedvosmislene dokaze i sprovedena je odluka 26. februara 2024.godine, a sjednica Odbora direktora na kojoj je trebao biti prikazan nacrt zapisnika sa svim odlukama, uključujući i odluku o bonusu je održana desetak dana kasnije 07.marta 2024. godine. Samim tim, jasno je da sprovođenje odluka koje su bile dio nacrta zapisnika, a koji nije bio zasnovan na istini i koji samim tim nije ni usvojen, može snositi pravne posljedice.
Takođe, želimo istaći da smo u posjedu dokumenata o stimulacijama i pozajmicama od strane direktora koje su dodjeljivane bez nama poznatih kriterijuma, kao i pravnog utemeljenja.
U cilju zaštite Zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“, kao i integriteta članova Odbora direktora o svemu smo upoznali Ministarstvo zdravlja, kako bi se preispitalo djelovanje direktora ove ustanove, s obzirom na miješanje u rad Odbora direktora, van pravnog okvira i nadležnosti. U utvrđivanju činjenica i prevazilaženja problema u poslovanju i rukovođenju, resorno Ministarstvo i ostale nadležne institucije imaće punu podršku Odbora direktora Montefarma.“
Nikšićka policija procesuirala je 11 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od kojih su četiri uhapšena.
“Vozač M.K. (58) iz Trebinja upravljao je vozilom sa 2,06 promila alkohola u krvi”, navela je policija na društvenoj mreži X.
‼️Nikšićka @PolicijaCG procesuirala je 11 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od kojih su 4⃣ lišena slobode‼️ 👇 Vozač M.K. (58) iz Trebinja je vozilom upravljao sa 2⃣,0⃣6⃣ promila alkohola u krvi. pic.twitter.com/kfG1STVMMR
— Uprava policije Crne Gore (@PolicijaCG) March 21, 2024
Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin kazao je da je njegova partija spremna za dogovor, ukoliko im eventualnom rekonstrukcijom Vlade budu ponuđena neka ministarska mjesta. Poručio je da je njihov uslov da se prekine sa skandalima i sa raspoređivanjem kadra DPS-a na najodgovornije funkcije.
Dobričanin je za Portal RTCG kazao da je UCG pokazala ozbiljnost i principijelnost prilikom pregovora o sastavu 44. Vlade te joj niko ne može prigovoriti da je stavila partijski interes ispred interesa građana. Poručio je da su u njegovoj partiji svjesni da je srž demokratije dijalog i kompromis.
“Ukoliko današnja parlamentarna većina smatra da ovi principi mogu biti ispoštovani spremni smo za dogovor. Važno je da se prekine sa skandalima, da se vodi ozbiljna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, da se prestane sa raspoređivanjem kadra DPS na najodgovornije funkcije i da se radi odgovoran državni posao bez samoreklamerstva”, kazao je on.
Na pitanje da li očekuje da Demokratska Crna Gora izađe iz Vlade nakon ispunjavanja IBAR-a, on je kazao da su Demokrate ozbiljan politički subjekt koji je već izvjesni vremenski period u medijima suptilno najavljivao sve što se danas događa.
“Ovaj politički sukob je eskalirao izborom v.d. direktora Uprave policije što je značajno destabilizovalo i samu Vladu i parlamentarnu većinu iako se pokušava sa “glasnogovorničkim” saniranjem štete od strane pojedinih iz ovih struktura. Poznavajući dobro veliki broj članova Demokrata veoma je moguće da se, nakon dobijanja IBAR-a, dogodi da oni odbiju dalju podršku Vladi, ali to u principu najviše i zavisi od daljeg ponašanja članova Vlade iz PES-a koji su oštrom retorikom i izazvali pojedine reakcije Demokrata”, kazao je Dobričanin.
Lider UCG smatra da Crna Gora izgleda više treba Evropskoj uniji nego EU Crnoj Gori.
“Barem se tako mogu tumačiti posljednje izjave nekih EU zvaničnika. Naša spremnost za ulazak u EU je više u teoretskom domenu, a što se praktičnog tiče moramo se polako mijenjati ako nam je to cilj”, kaže on.
Prethodnih nekoliko godina, kako je rekao, EU nije pokazala veliki integrativni potencijal, koji je naročito doveden u pitanje nakon događaja u Ukrajini.
“To je i razlog sve energičnije stava zvaničnika EU za proširenjem na zemlje Zapadnog Balkana koji su ostale po strani u procesu intenzivnog širenja ka Jugoistočnoj Evropi odnosno ka granicama Rusije. Danas, nakon upornog odbijanja preostalih balkanskih zemalja da se integrišu, u strahu od nekakvog “proruskog” uticaja, sve je više glasova o mogućoj integraciji u narednih par godina”, smatra on.
Pred nama su, kako navodi, izazovi ispunjenja uslova, a što se tiče ulaska u EU, nije siguran koliko to zaista i zavisi od nas samih.
„Vijesti“ nezvanično saznaju da je DNP predložio da ambasador u Moskvi bude Miloš Radinović, predsjednik Društva rusko-srpsko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“. Kandidati za ambasadore su i Nebojša Đoković (Beograd), Jovan Mirković (Vašington), Dragan Tufegdžić (Ljubljana), Zoran Miljanić (Skoplje)
Šef države Jakov Milatović tražio je juče dodatne razgovore o četiri kandidata za ambasadore s političke kvote, zbog toga što neki od njih navodno imaju dvojno državljanstvo i što pojedini navodno ne podržavaju spoljnopolitički kurs Crne Gore – saznaju nezvanično „Vijesti“.
Listu je to rečeno nakon sastanka Milatovića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića o popunjavanju diplomatske mreže.
Milatović je imao primjedbe na kandidate za ambasadore u Berlinu i Madridu, koje je predložio Pokret Evropa sad (PES), te Atini i Moskvi, koje su predložili Nova srpska demokratija (NSD), odnosno Demokratska narodna partija (DNP).
Prema saznanjima „Vijesti“, kandidat za ambasadora u Rusiji je Miloš Radinović, predsjednik Društva rusko-srpsko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“. On se u Rusiji bavi privatnim biznisom. Radinovića je za ambasadorsku poziciju predložio DNP Milana Kneževića.
Milatovićev kabinet saopštio je juče da je predsjednik načelno podržao predloge za imenovanje svih sedam karijernih diplomata, ali da je zatražio „dodatne konsultacije“ o četiri od devet političkih imenovanja, „kako bi se osiguralo kvalitetno popunjavanje upražnjenih pozicija koje su bile predmet prvog kruga vanjskopolitičkih konsultacija“.
Radinović s doskorašnjim ambasadorom u Moskvi Miloradom Šćepanovićemfoto: X/Miloš Radinović
„Vijesti“ saznaju da će ministar Ivanović obavijestiti partije o stavu Milatovića o kandidatima, a da predsjednik očekuje od Vlade formalni predlog liste kandidata jer su „svi dosadašnji razgovori bili neformalni“.
Prema informacijama „Vijesti“, formalne intervjue sa kandidatima s političke kvote nije niko obavio prije MIlatovića. Međutim, i kandidati koje je šef države podržao moraće da prođu provjeru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), uključujući i karijerne diplomate.
Ustavom je propisano da predsjednik postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade i uz mišljenje skupštinskog odbora nadležnog za međunarodne odnose.
Jučerašnji „dogovor“ ove dvije grane vlasti o 12 kandidata za ambasadore predstavlja pozitivan pomak u rješavanju problema popunjenosti diplomatske mreže, koji traje od početka 2021, u vrijeme kohabitacije vlade Zdravka Krivokapića i tadašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića.
Prvi sastanak o popunjavanju diplomatske mreže održan je 22. februara, kad su predstavnici Vlade upoznali Milatovića s predlogom kandidata. „Vijesti“ su objavile da će NSD i DNP predložiti četiri imena. Dvije stranke dogovorile su da NSD-u pripadnu mjesta u Pekingu, Atini i Beogradu, a DNP-u u Moskvi.
„Vijesti“ saznaju da je kandidat NSD-a za ambasadora u Beogradu Nebojša Đoković. On je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore od 2021. godine kao predstavnik Demokratskog fronta (sadašnja koalicija „Za budućnost Crne Gore“), a bio je i predsjednik tog tijela.
U njegovoj biografiji piše da je završio Ekonomski fakultet u Podgorici i radio kao supervizor u kontroli banaka Narodne banke Jugoslavije, kasnije Centralne banke Crne Gore. Radio je kao interni revizor u Hipotekarnoj banci i savjetnik je za ekonomska pitanja u Udruženju banaka Crne Gore.
Prema informacijama „Vijesti“, Pokret Evropa sad (PES) predložio je Jovana Mirkovića za ambasadora u Vašingtonu. Mirković je redovni profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici. Diplomirao je na Institutu za matematiku i fiziku, na Odsjek za fiziku u Podgorici. Na stručnom usavršavanju bio je na Univerzitetu Lomonosov u Moskvi na Katedri za fiziku niskih temperatura. Bio je predsjednik Savjeta za saradnju Crne Gore i Japana i specijalni predstavnik Vlade Crne Gore u Japanu (2004-07). Bio je i ambasador Crne Gore u Japanu na nerezidentnoj osnovi za vrijeme Vlade Duška Markovića.
Nekadašnji direktor Pošte Crne Gore Dragan Tufegdžić (Demokrate) kandidat je za ambasadora u Ljubljani, a bivši ministar bez portfelja Zoran Miljanić (CIVIS) za diplomatu najvišeg ranga u Skoplju.
Tufegdžić je bio direktor Pošte Crne Gore od aprila 2021. do juna prošle godine. Bio je član Glavnog odbora Demokrata, kao i predsjednik Kluba odbornika te partije u Skupštini opštine Bar. On je u junu prošle godine podnio ostavku na sve partijske funkcije, ali je ostao u stranci.
Kandidat Demokrata za ambasadora u Ljubljani: Tufegdžićfoto: Demokratska Crna Gora
Tufegdžić je, kako su „Vijesti“ pisale, magistrirao marketing menadžment na Univerzitetu Mediteran u Podgorici, a diplomu ekonomiste stekao je na Univerzitetu Megatrend u Beogradu. Bio je izvršni direktor firme Big Factory, a posljednji angažman ima kao direktor marketinga u kompaniji Geoinfo iz Bara, koja se bavi inženjerskim djelatnostima, dok je na početku karijere radio kao profesor u srednjoj školi.
Miljanić je generalni sekretar Saveza građana CIVIS. On je za vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića bio državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), a za vrijeme Vlade Dritana Abazovića ministar bez portfelja. CIVIS je tada bio koalicioni partner Građanskog pokreta URA, da bi na izborima prošle godine nastupio sa PES-om. Miljanić je bivši poslanik (Pozitivna i Demos), a kako piše u njegovoj biografiji, i ranije je radio u crnogorskom MUP-u, a bio je rukovodilac u kriminalističkoj policiji MUP-a Makedonije.
Prema podacima koji su „Vijestima“ dostavljeni u avgustu prošle godine iz Ministarstva vanjskih poslova, Crna Gora ima ambasadore na samo desetak adresa u svijetu, dok je otpravnici poslova predstavljaju u dvaput više.
Prema tim podacima, Crna Gora je imala ambasadore u tek sedam zemalja – Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rusiji, Turskoj i Francuskoj, te u četiri misije pri EU, UN-u i drugim međunarodnim organizacijama (Ženeva), OEBS-u i Savjetu Evrope. U međuvremenu je povučena i ambasadorka iz Sjeverne Makedonije.
Kad je riječ o otpravnicima poslova, oni predstavljaju Crnu Goru u nekim od globalno najvažnijih političkih i finansijskih centara, poput Vašingtona, Pekinga, Londona, Berlina i Abu Dabija, a nalaze se i u gotovo cijelom okruženju – Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji, Kosovu i Sloveniji.
Na nivou otpravnika zemlja je predstavljena i u Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Španiji, Holandiji, Ukrajini, Argentini…
MDIF Western Balkans Fond će uložiti kapital kako bi osnažio nezavisna medijska preduzeća u regionu putem finansiranja bez ograničenja koje podstiče rast i štiti nezavisnost
MDIF, fond za investiranje u medijski razvoj, pokrenuo je MDIF Western Balkans Fond, stratešku inicijativu koja koristi investicione i medijske savjetodavne usluge kako bi podstakla rast i istrajnost nezavisnih medija u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.
Fond investira kapital i upravljačko znanje u inovativne startape i medijske projekte u fazi rasta, koji prolaze kroz digitalnu transformaciju, ali i u zaštitu nezavisnih medija od pritiska.
„MDIF Western Balkans Fond ima za cilj da prevaziđe finansijske prepreke koje često sprečavaju rast medija“, rekla je Jelena Milošević, direktorka fonda.
Navela je da podržavaju razvoj snažnih, finansijski i urednički nezavisnih medijskih organizacija koje su podržavaju napredak svojih društava.
„Takođe, uzbuđeni smo što otvaramo naš prvi poziv za prijave za ulaganje u vlasnički kapital nezavisnih medija i digitalnih platformi duž spektra rane faze razvoja koje pružaju vijesti u javnom interesu, suprotstavljaju se informacionom siromaštvu ili promovišu odgovornost i debatu. Ova prilika se poklapa sa našim angažmanom da podržimo inovativne inicijative koje oblikuju medijski pejzaž Zapadnog Balkana,“ nastavila je Milošević.
Fond koristi široku definiciju „medija“ i ohrabrujući projekte koji uključuju digitalne platforme i inovativne alate i usluge koje doprinose raznolikom medijskom pejzažu. Prijave se zatvaraju u ponoć po srednjoevropskom vremenu 15. maja 2024. godine, prenosi N1.
MDIF Western Balkans Fond će uložiti kapital kako bi osnažio nezavisna medijska preduzeća u regionu putem finansiranja bez ograničenja koje podstiče rast i štiti nezavisnost. Fond ima holistički pristup ulaganju u nezavisnost medija, raznovrsnu strategiju kredita, vlasničkih i kvazi-vlasničkih ulaganja uz podršku stručnosti u medijskom poslovanju.
Fond se fokusira na tri vrste investicija:
Inovativni startapi, uključujući digitalne i inovativne načine dostave sadržaja, kao i alate i tehnologije koje podržavaju proizvode i usluge koji povećavaju sposobnost građana da pristupe informacijama.
Rast nezavisnih medija u digitalnoj transformaciji koji prolaze kroz promjenu poslovnog modela.
Investicije usmjerene na zaštitu nezavisnih medija sa potencijalom dugoročne održivosti putem uspješnog digitalnog razvoja, inovacija i drugih strategija rasta.
Misija MDIF Western Balkans Fonda je da se bori protiv informacionog siromaštva i ojača demokratska društva u regionu investiranjem u projekte koji pružaju osnovne informacije i žustru debatu. Cilj je izgraditi raznoliki portfelj investicija – početne, startap i rastuće – sa fokusom na proizvod, platformu i geografsko proširenje.
Više o programu, kriterijumima za prihvat i kako mediji mogu da se prijave za finansiranje, pogledajte OVDJE.
MDIF
Fond za investiranje u medijski razvoj je neprofitni investicioni fond sa sjedištem u Njujorku u SAD. Kako navode u biografiji, pružaju finansiranje u obliku kapitala i duga, uz strateške savjete nezavisnim medijskim kompanijama u zemljama gdje je pristup slobodnim i nezavisnim medijima ugrožen. Sa 158 miliona dolara kapitala, od 1996. godine MDIF je investirao 316 miliona dolara u 152 nezavisna medijska preduzeća u 47 zemalja. Njihova ulaganja pomažu nezavisnim medijima širom svijeta da prave vijesti, informacije i debatu koje su ljudima potrebne da bi izgradili slobodna i prosperitetna društva.
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković saopštio je da ne očekuje da aktuelna parlamentarna većina može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU). On je u “Intervjuu” na Televiziji Crne Gore (TVCG) istakao da poliička nestabilnost u Crnoj Gori može jedino da se razriješi na vanrednim parlamentarnim izborima.
“Izbor vršioca dužnosti Uprave policije najbolje oslikava kakvo je stanje u vlasti i parlamentarnoj većini.Cilj Pokreta i Demokrata je ko će imati prevlast u bezbjednosnom sektoru, sve ostalo su pravne vratolomije. Zato je od početka kompletan proces nezakonit”, ocijenio je Živković za TVCG.
Zakon je, dodaje on, precizan: Vršioca dužnosti direktora Uprave policije predlaže ministar unutrašnjih poslova.
“Ako Vlada krši zakon na ovaj način, kako se očekuje od građana da ga poštuju”, istakao je predsjednik DPS-a.
Tokom sljedeće sedmice će, najavio je, raspraviti tu situaciju i čuti stav premijera Milojka Spajića.
Živković je u “Intervjuu” rekao da je suština potreba da se politički iskontroliše sektor bezbjednosti.
“Stvari su jasne – između PES-a i Demokrata postoji ozbiljan problem i ne želim da komentarišem to, ali kad dođete u situaciju da Demokrate uslove podršku nakon juna mjeseca, jasno je da imate nestabilnu vladu, koja može sjutra da padne. Priča o više kandidata, transparentnosti i poligrafskom testiranju je priča za malu djecu, nemojte potcjenjivati javnost…Došli su sa spremnim kandidatima – jedan kandidat Demokrata, drugi PES-a, nezakonitim postupanjem vlade nije prošao kandidat Demokrata i šta tu više ima potrebe da se objašnjava javnosti”, rekao je presjednik DPS-a.
Ocijenio je da će aktuelna vlada završiti kao i vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića.
“Međusobno se mrze i utrkuju ko će uzeti više fotelja i funkcija da bi ih na kraju zloupotrebljavali u privatne svrhe. Kako će se završiti odnos PES-a i Demokrata, apsolutno je nevažno, ova konstrukciona greška kreira nestabilnost koja će se završiti padom vlade”, dodao je Živković.
Živković je ocijenio da za prethodne četiri godine ništa nije urađeno na EU putu, a “sve za vrijeme vladavine DPS-a”.
“Podržaćemo sve što je za Crnu Goru dobro na EU putu. Ne očekujem da ova parlamentarna većina može uvesti Crnu Goru u EU. Misli li neko da proruske partije mogu raditi na evropskoj perspektivi Crne Gore…”, kazao je.
Na pitanje šta očekuje od najavljene rekostrukcije vlade, Živković je odgovorio:
“Desila se rekonstrukcija ili ne, ta vlada neće imati uspjeha. Kažu da je vlast stabilna, zašto onda najavljuju rekonstrukciju? Ova vlada neće imati uspjeh u procesu evropskih integracija, to ćemo vidjeti u narednom periodu. To što pokušavaju da se predstave kao evropski politički subjekti, ne može nas učiniti politički naivnima. Neka me neko ubijedi da će Milan Knežević, kao predsjednik DNP, predano raditi na izgrađivanju kredibiliteta sa NATO savezom i unapređenju evropske agende.”
Što se tiče Bošnjačke stranke i eventualnog ulaska u vladu, predsjednik DPS-a je kazao da mu nije realno da toj partiji saveznik može biti Dario Vraneš, Marko Kovačević ili politika koju oni prezentuju.
Istakao je da poliička nestabilnost može jedino da se razriješi na izborima.
“Treba raspisati nove vanredne parlamentarne izbore, da izmjerimo političku snagu, nemam sumnju da će DPS biti najjači politički subjekt”, rekao je Živković.
Komentarišući inicijativu za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koja nije prošla u Skupštini, Živković je rekao da drugačiji epilog nijesu očekivali.
“Bilo je neophodno da kroz tu incijativu podcrtamo šta su rad i djelo Andrija Mandić, šta su ciljevi politike koju predvodi Andrija Mandić. Njihov cilj je da Crna Gora bude zaustavljena u procesu evropskih intergracija, da izađe iz NATO saveza, povuče priznanje Kosova i da ne bude građansko društvo i finalno da ne bude nezavisna”, rekao je on.
Poruke koje dolaze iz savezničkih država, ocjenjuje Živković, nijesu dobre jer “kvalifikuju da dio parlamentarne većine apsolutno ne korespondira sa onim što su evropske vrijednosti”.
Što se tiče promjena unutar DPS-a, Živković je kazao da je njihova komaparativna prednost “što su znali da se mijenjaju i prilagođavaju vremenu u kojem živimo”.
“O programu ćemo raspravljati na narednom kongresu. Sada je pred nama izbor čelnih ljudi u opštinskim odborima, imamo 36 kandidata za 21 opštinu”, istakao je predsjednik partije.
Vjeruje, kako je kazao, da će im građani ukazati povjerenje na narednim izborima zbog onoga što rade.
“Javno smo govorili o našim manama i priznali svoje greške. To je snaga DPS-a, što ljudi imaju različita mišljenja, ali težimo istom cilju – a to je dobro Crne Gore. To ne mogu da shvate u našoj političkoj konkurenciji, dijelu medijskog sektora, oni koji su ustremljeni na DPS iz regiona. Ovdje se podmeće teza da je Crna Gora privatizovana država, kako je DPS najodgovorniji za kriminal… O DPS-u bi prestali da pričaju kad bismo mi nestali… Nema tabu tema u DPS-u, otvorena je rasprava o svakom pitanju i to je snaga naše politike i partije”, zaključio je Živković.
U Crnoj Gori danas se saobraćaj odvija nesmetano. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Zbog mnogobrojnih radova skrećemo pažnju na promjenjen režim vožnje i poštovanje saobraćajne signalizacije, sapošteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 1. aprila obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (sniježne padavine, snijeg, led ili poledica na kolovozu ) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4 mm.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Od 26.09.2023. godine pa do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se do 31. marta u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45 do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rozaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 16, 17, 23, 24, 30. i 31. marta saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31.03.2024.godine saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 16. marta.
Privremeno, za period od 14. marta do 15. aprila odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granicni prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 31. marta odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake pa je neophodno brzinu kretanja prilagoditi radovima i poštovati privremenu signalizaciju.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja u periodu od 15.02. pa do zavrsšetka radova u vremenskom intervalu od 23.00 do 05.00 časova zbog izvođenja radova na rasvjeti u tunelu Budoš magistralni put M-3 Nikšić –Danilovgrad.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova. Apeluje se na vozače da poštuju saobraćajnu signalizaciju.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta . U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 14 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile teže, a četiri lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
