„A koliko je vaša današnja intervencija humana, najbolje potvrđuje to što sam nakon svakodnevne dvadesetpetogodišnje borbe da ne progovorim, danas bio prinuđen da ipak to učinim“, poručio je Zoran Knežević
Ako je svirepo ubistvo mog trinaestogodišnjeg brata Miroslava Kneževića, devetogodišnje Julije Brudar, dvanaestogodišnje Olivere Maksimović humanitarna intervencija, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj?
To je večeras „Vijestima“ saopštio Zoran Knežević, reagujući na današnju izjavu potpredsjednika Vlade i lidera Albanske alternative Nika Đeljošaja, koji je povodom četvrt vijeka od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) saopštio da je posrijedi bila „humanitarna vojna intervencija“ kojom je zaustavljena „politika zločina“ predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.
Zoran Knežević je brat Miroslava Kneževića, koji je jedno od troje djece stradale u Murinu 1999. godine, u NATO bombardovanju.
Kneževićevo reagovanje prenosimo u cjelosti:
„Ako je svirepo ubistvo mog trinaestogodišnjeg brata Miroslava Kneževića, devetogodišnje Julije Brudar, dvanaestogodišnje Olivere Maksimović humanitarna intervencija, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj? Ako su bombe koje su usred bijela dana zauvijek prekinule tri nedužna djetinjstva humanitarna intervencija, šta je onda žločin gospodine Đeljošaj? Ako su ubistva Milke Kočanović, Vukića Vuletića i Manojla Komatine humanitarna intervencija, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj? Ako je ranjavanje naših sugrađana humanitarna intervencija, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj?
Ako je bombardovanje Murina u kom nije bilo vojnih ciljeva, i to usred bijela dana, humanitarna intervencija, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj? Ako je humanitarna intervencija to što niko od zvaničnika NATO-a ne želi da prizna odgovornost, izrazi kajanje i uputi izvinjenje, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj?
Ako je humanitarna intervencija to što se niko od crnogorskih zvaničnika do 2021. godine nije pojavio da oda počast nevinim žrtvama, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj?
Ako je humanitarna intervencija to što je država Crna Gora dvije i po decenije suspendovala pravo na pravnu zaštitu porodicama ubijenih i ranjenim u bombardovanju Murina, šta je onda zločin gospodine Đeljošaj? Ako je sve ovo humanitarna intervencija, ako je humanitarna intervencija ubijanje jedne varoši koja se zove Murino, čije ime i nevine žrtve nećete ni da pomenute, šta onda označava riječ zločin, gospodine Đeljošaj?
A koliko je vaša današnja intervencija humana, najbolje potvrđuje to što sam nakon svakodnevne dvadesetpetogodišnje borbe da ne progovorim, danas bio prinuđen da ipak to učinim“, naveo je u reagovanju Knežević.
Na većini puteva u zemlji saobraća se bez vanrednih ograničenja. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone. Savjetujemo opreznu vožnju prilagodjenu uslovima i stanju na putu, saopšteno je iz Auto mozo saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila obavezna je upotreba zimskih guma za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Na auto putu posjedovanje zimske opreme zakonski je obavezno za sve vrste vozila.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 31. marta u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45 do 16.45 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rozaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 24, 30. i 31. mart saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na mag. putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. marta saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na mag. putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na mag. putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Privremeno se do 31. marta odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njegusi dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Do 05. aprila doći će do obustave saobraćaja u terminu od 22.00 do 05.00 sati zbog izvođenja radova na pranju betonske konstrukcije tunela Vrmac na mag.putu M-1 dionica Kotor-Krtolska raskrsnica. Za vrijeme trajanja obustave može se koristiti alternativni putni pravac Kotor-Trojica-Radanovići.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvoenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova.
Do 10. aprila zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično u terminu od 07.00 do 19.00 sati na magistralnom putu M-1 dionica Debeli brijeg –Kotor i na mag.putu M-1 dionica Jaz-Budva-Petrovac.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se osam saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe zadobile zadobile lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Crna Gora je, prema posjedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u Alternativi Crna Gora, ima srednji medicinski kadar. Iz Kliničko – bolničkog centra Berane uvjeravaju da kod njih nema lažnih, ali priznaju da ima onih sa diplomom Visoke medicinske škole iz Tutina, za koju Alternativa tvrdi da je daleko od standarda kakve bi takva ustanova morala da ima, objavila je Gradsta TV.
Alternativa Crna Gora do sada je podnijela 170 krivičnih prijava za lažne diplome, među kojima je najviše onih u zdravstvu.
“Te diplome nam dolaze iz Opšte bolnice Nikšić, Opšte bolnice Berane, Doma zdravlja Budva, KCCG, kao imamo određeni broj diploma iz Instituta za bolesti djece”, ističe Zarija Pavićević iz Grupe građana Alternativa Crna Gora, za Gradsku RTV.
Direktor Kliničko bolničkog centra Berane Milorad Magdelinić tvrdi da u toj ustanovi nema lažnih diploma.
“Sav nemedicinski kadar, koji imamo, svi su zavrsili fakultete i srednju školu na teritoriji Crne Gore, tako da smo za njih dobili sve provjere i među njima nema ni jedna nevažeća diploma ili da se radi o nekom švercu. Za ljekare je izvršena sva provjera i među ljekarima nema lažnih diploma. Što se tiče srednje medicinskog kadra i kadra sa visokom medinskom školom, tu je većinom kadar koji je završio srednju medicinsku školu u Beranama i na Visokoj medicinskoj pri Medicinskom fakultetu u Podgorici”, objašnjava Magdelinić.
Odgovor na tvrdnje Alternative Gradsta TV tražila je i od direktora Doma zdravlja u Budvi i nikšićke bolnice, ali bezuspješno.
Direktor beranske bolnice ne krije da je određeni broj zaposlenih te ustanove završio Visoku medicinsku školu u Tutinu, za koju u Alternativi tvrde da je daleko od standarda.
“Sve te diplome su nostrifikovane od strane Minsitarstva prosvjete. Svi koji su završili Visoku medicinsku u Tutinu nijesu dobili zaposlenje sa tom školom, već i dalje rade kao srednji medicinski kadar, zato što su radna mjesta sistematizovana”, navodi Magdelinić.
Pavićević, naglašava da osim sve prisutnijih lažnih diploma, sve češće dobija i prijetnje.
“Desila mi se bukvalno situacija, đe me pozvao čovjek da me pita: Pa što, jesi li mi ti kupio tu diplomu? I možete li da vjerujete dokle ta drskost i dokle taj bezobrazluk ide. Možete li vi da vjerujete svijest nekog čovjeka koji je odlučio da kupi diplomu, i da kupi diplomu medicine ili prosvjete, ljudi koji nas liječe i na drugu stranu ljudi koji treba da stvaraju neke nove ljude, neke nove direktore, rukovodioce, ministre, doktore”, poručuje Pavićević.
A da ne bi pošlo predaleko neophodno je što prije izmijeniti Zakon o priznavanju inostranih isprava, koji je trenutno u formi Nacrta.
Prvooptuženi u slučaju terorističkog napada na moskovsku koncertnu dvoranu „Krokus“ Dalerjon Mirzojev u potpunosti je priznao krivicu, prenosi RIA novosti. Krivicu je priznao i drugi optuženi.
Kako su prenijele ruske novinske agencije, ta dvojica osumnjičenih optuženi su za „terorizam“ i prijeti im doživotni zatvor.
Ruske vlasti su ranije saopštile da je uhapšeno 11 osoba, među kojima su četiri napadača.
Broj poginulih u napadu terorista na dvoranu u predgrađu Moskve popeo se na 137, među kojima ima i troje djece, saopštili su ranije danas ruski istražitelji i dodali da su na licu mjesta pronašli oružje i municiju.
Odgovornost za napad je preuzela džihadistička grupa Islamska država.
Na sjeveru Crne Gore, ujutru u zapadnim i sjeverozapadnim, a prijepodne u sjevernim i sjeveroistočni predjelima, prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar ponegdje umjeren zapadni i sjeverozapadni, a temperatura vazduha bez promjene ili nešto niža u odnosu na danas. Na jugu, Pretežno sunčano, a u jugoistočnim i istočnim predjelima još ujutru ili prijepodne ponegdje kiša. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera. Temperatura vazduha bez bitnije promjene.
More talasasto, tokom dana u smirivanju. Vjetar umjeren do jak sjeverozapadni poslijepodne u slabljenju. Temperatura mora 15 oko stepeni.
Narednih dana na sjeveru, oba dana promjenljivo oblačno uz povremenu kišu, uglavnom u drugom dijelu dana i tokom noći. Vjetar povremeno umjeren do jak južnih smjerova. Temperatura vazduha u porastu naročito tokom srijede.
I na jugu dosta oblaka, uz povremenu kišu naročito u popodnevnim i noćnim satima, kada su mogući pljuskovi sa grmljavinom. Vjetar umjeren do jak istočni i južni. U srijedu osjetno toplije vrijeme.
Strategija Mandića i Kneževića je da budu „mirni“ do trenutka dok ne uđu u Vladu, a da onda iskoriste iskustvo i uzmu što je više moguću količinu poluga moći; Mislim da će Milatović raditi na objedinjavanju većeg broja političkih aktera, kako bi imao širi koalicioni pokret
Profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Miloš Bešić, ocijenio je da je pitanje trenutka kad će Demokratska partija socijalista (DPS) postati poželjan koalicioni partner nekoj od stranaka aktuelne vlasti.
On je u intervjuu “Vijestima” rekao da će to prvenstveno zavisiti od DPS-a, tj. od obnavljanja njihovog koalicionog kapaciteta.
“… Pitanje je kad će biti poželjan koalicioni partner za nekog od drugih aktera u njihovim međusobnim raskolima, cijepanjima, svađama, otimanju oko biračkog tijela… Pričamo o akteru koji ima veliku količinu iskustva u načinu na koji funkcioniše sistem… Mislim da će, prije ili kasnije, to njih dovesti u situaciju da budu poželjan partneri, ali je njihov najveći problem bio i još uvijek je – nedostatak koalicionog kapaciteta. Onog trenutka kada ga steknu, računao bih s njima kao s ozbiljnim akterom”, navodi Bešić.
Premijer Milojko Spajić je početkom sedmice poručio da rekonstrukcije Vlade neće biti do dobijanja IBAR-a (Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila), koji bi Crna Gora mogla da primi u junu. Time pada u vodu dio plana koji je predstavio partnerima početkom godine, da se prva faza rekonstrukcije obavi na proljeće. Šta taj potez predstavlja za konstituente vlasti, pogotovo koaliciju ZBCG koja još nije u Vladi, a šta za aspirante za ulazak u izvršnu vlast kao što je BS?
Ne vidim naročit problem u tome. Prema koalicionom sporazumu, oročeni datum za rekonstrukciju je kraj godine. Prema tome, Spajić ni na koji način ne može da izazove negativnu reakciju ZBCG jer ne izlazi iz okvira inicijalnog plana i onoga što je potpisano. Narativ da bi se to moglo desiti ranije – to su opcije koje su vjerovatno figurirale kao moguće. Ako bi se to desilo ranije, prije kraja godine, to bi bilo potpuno u skladu sa sporazumom, ali bi potpuno u skladu sa sporazumom bilo i ako se desi u oktobru ili novembru. Ne vidim nikakav politički razlog zbog kog bi koalicija ZBCG na bilo koji način dovodila u pitanje postupak rekonstrukcije.
Kad je riječ o BS-u, cijela stvar je, da tako kažem, dobra volja premijera i ostalih potpisnika sporazuma, zato što Bošnjaci nisu dio inicijalnog sporazuma. Njihovo uključivanje u Vladu nije obaveza premijera, niti bilo kog aktera. Naravno, ako postoji dobra volja, to je druga stvar. Kad kažem dobra volja, mislim na sve aktere koji podržavaju Vladu, ali i na Bošnjačku stranku u kojoj očito postoje opozitni glasovi po tim pitanjima. Mislim da bi BS morao da zauzme vrlo jasan stav, a ne da šalje protivrječne poruke. To je prva suštinska stvar…
Kažete da ne vidite problem u premijerovom potezu, ali šta ako ZBCG odluči da ga ucjenjuje i ne da podršku usvajanju zakona potrebnih za IBAR? Da li bi Spajiću u tom slučaju neko iz opozicije priskočio u pomoć?
To je hipotetičko pitanje. Svi partijski akteri imaju svoje kalkuluse… Moguć je scenario o kom govorite, a vidjeli ste i šta se dešava između Demokrata i PES-a. Svi scenariji su otvoreni. Ovo je moja impresija: mislim da je koalicija ZBCG, odnosno da su dva njena ključna aktera NSD i DNP, do sad bili i da će i dalje biti kooperativni u odnosu na trenutnu strukturu vlasti, mislim prije svega na PES i Spajića, do trenutka dok ne uđu u vlast. Nisu pravili ozbiljne prepreke u radu Vlade, imali su određenih zahtjeva ali su oni bili u zoni prihvatljivog… Dakle, mislim da je njihova strategija da budu “mirni”, da ne talasaju, do trenutka dok ne uđu u Vladu. Mislim da je njihov plan da ne izazivaju bilo kakvu netrpeljivost prema sebi, da pokažu kooperativnost, a da tek onda kad uđu u Vladu iskoriste iskustvo i uzmu što je više moguću količinu poluga moći i da na tome grade kredibilitet.
Ono što, međutim, očekujem je opstrukcija rada Vlade, koja je, po meni, iz nekih krugova, pa i neformalnih centara moći, prilično očigledna. Da li je i kojim političkim akterima, tu mislim i na neformalne centre moći i na strane centre moći, u interesu da Vlada bude veoma uspješna u pogledu ostvarivanja ekonomskih i spoljnopolitičkih ciljeva, tu prije svega mislim na IBAR, odgovor je – ne.
Svim političkim akterima koji na bilo koji način dijele biračko tijelo s PES-om, a to su prije svega Demokrate i ZBCG, prijeti oduzimanje birača ukoliko Spajić s ovim potezima bude efikasan. Prema tome, njima to nije u interesu, ali s druge strane sprečavanje takvog scenarija njima nanosi još veću političku štetu. Daću vam vrlo konkretan primjer: Spajić je ozbiljne političke poene dobio uspješnom organizacijom popisa stanovništva i naročito podizanjem minimalnih penzija. To dovodi u neugodnu poziciju prije svega Demokrate i ZBCG, ali oni ne mogu biti protiv toga jer će imati otpor u vlastitom biračkom tijelu. Dakle, ako vrlo eksplicitno i čvrsto Spajić i PES nastave s ovim kursom, sve i da to ne prija rejtingu ZBCG i Demokrata, oni nemaju mehanizme da to spriječe, a da ne nanesu sebi štetu. Eventualno mogu to da čine nekakvim birokratskim procesima…
Kakva će biti pozicija šefa Vlade ako Crna Gora dobije IBAR, ako potom počne ili bude izvjestan početak gradnje druge dionice auto-puta i ako dođe do povećanja plata?
Jednostavno – sjajna. To je dio mog prethodnog argumenta.
Da li bi u tom slučaju bilo realnije očekivati vanredne izbore na kojima bi šef PES-a “pucao” na veću podršku ili rekonstrukciju?
Da sam u situaciji Spajića, ukoliko bih dobio IBAR, ukoliko bi krenuli radovi na auto-putu i ukoliko bismo imali još jedno povećanje plata – išao bih na izbore. Ali mislim da on to neće uraditi jer osjeća lojalnost u odnosu na koalicione partnere. Ali kad bi se posmatralo sa stanovišta partijskog interesa, to (izbori) bi bilo vrlo uputno i preporučljivo za PES.
Znate, proces evropskih integracija u Crnoj Gori je imao vrlo interesantnu dinamiku. Od kada je Crna Gora dobila nezavisnost, u prvih pet-šest godina išlo se jako brzo… A onda je, prije svega zbog poglavlja 23 i 24 i koruptivnih praksi DPS-a, taj proces veoma usporio. Sad je vraćen entuzijazam i očito je da postoji veliki napredak. Drugim riječima, ukoliko bi se dobio IBAR ne samo što je to dobro za državu, nego je to onda ozbiljan politički kapital koji bi Spajić imao u svojim rukama.
S obzirom na to da tvrdite da ZBCG i Demokrate mogu potencijalno nanijeti veću štetu sebi nego Spajiću, koji su najveći izazovi s kojima se on suočava?
Nema sumnje da će ovi akteri na neki način periferno da vrše opstrukciju. Mislim da čak postoji neka vrsta eksplicitnog ili prećutnog dogovora između DF-a (koalicija ZBCG), Demokrata, bogami i dijela medija i nekih medijskih krugova, eventualno čak u nekom dialogu s Urom i Jakovom Milatovićem. Čini mi se da tu postoji otvoren ili prećutan dogovor zato što imaju iste interese – da se na različite načine otežava rad Spajiću.
Ali, opet ponavljam – svo to djelovanje oni moraju da rade na način da ne naprave sebi veću štetu nego korist. Oni ne mogu biti ni na koji način otvoreno protiv ovog procesa koji vodi ka IBAR-u, ne mogu biti otvoreno protiv podizanja plata… Vidite šta se dešava u podgoričkom odboru PES-a, sve su to neki problemi koji opterećuju rad Vlade i PES-a. Ako pogledate situaciju u Podgorici, PES efektivno nema većinu. A kad nemate većinu, u svakom trenutku možete očekivati izbore u glavnom gradu, koji su uvijek važni. Dakle, to su stvari koje mogu da izazovu političku nestabilnost i svi ovi akteri, a tu prije svega mislim na Milatovića…
Koliki je on izazov Spajiću i koliku je štetu nanio PES-u odlaskom iz partije?
On je predsjednik države koji je s velikim autoritetom dobio izbore. On je bio drugi čovjek u PES-u. Znači, imate predsjednika države i drugog čovjeka partije koji je postao izolovani politički centar moći. On ima autoritet u javnosti. Nije imao partijski autoritet u PES-u, nije imao poluge koje bi mu obezbijedile nekakvu značajnu poziciju, i taj potez je njega inicirao da napusti partiju. Moje mišljenje je da to nije učinjeno stoga što on ne želi da ima participaciju u partijskom životu, već zato što ima političku ambiciju i političke planove, što je legitimno. To znači da će se truditi da što više spusti rejting PES-u i podigne rejting alternativnim političkim igračima i da će tražiti neki politički aranžman u kome će imati veći politički uticaj.
Kako tumačite podatak iz prekjuče predstavljenog istraživanja CEDEM-a (Centar za demokratiju i ljudska prava) da PES podržava 26,3 odsto građana? Da li se u istraživanju moglo vidjeti je li Milatović nanio štetu partiji?
Jeste. Nekoliko procenata u odnosu na prethodne podatke – imate tri odsto negativne razlike za PES (sa 29,1 na 26,3). S obzirom na činjenicu da je predsjednik države napustio partiju, a predsjednik nije bilo koji partijski član, i imajući u vidu sve partijske nemire, a tu prije svega mislim na (Andreja) Milovića – kad pogledate te negativne faktore, tih tri odsto uopšte nije previše. Očekivao sam da gubitak bude izraženiji, ali on uopšte nije tako dramatičan. Razlog za to je povećanje minimalnih penzija, jer je to stvar koja se direktno pripisuje Spajiću. Primijetili ste veoma izražen rast njegovog ličnog rejtinga. Otkad radim istraživanja, nikad nisam primijetio da u dva istraživanja nekom skoči procenat “petica” za sedam odsto. To je dramatično.
Povećavanjem minimalnih penzija oni su ozbiljno zaštitili biračko tijelo da nemaju veći pad od ovog koji je evidentiran. Da Milatović nije povukao potez koji je povukao, nemojte imati nikakve sumnje da bi rejting PES-a bio značajno bolji nego što je bio u prethodnom istraživanju.
Ako predsjednik formira partiju, čije birače bi mogao da “lovi”? Nije li bivši premijer Zdravko Krivokapić na dobrom tragu kad kaže da Spajić zauzima liberalniji dio biračkog tijela, a Milatović konzervativniji, odnosno da premijer uzima glasove DPS-a, a da će šef države uzimati Demokrata i ZBCG?
U PES-u postoji i jedna i druga struktura – konzervativna i građanska. Dio tih glasača je došao iz DPS-a, dio iz Demokrata, dio iz DF-a. Dakle, PES predstavlja konglomerat različitih stanovišta, a ono što ih spaja je jedna građanska, konzervativno-liberalno-progresivna, proevropska platforma. Tačno je da će u ovoj terminologiji nekakvi konzervativniji djelovi biračkog tijela prije inklinirati Milatoviću, nego Spajiću.
Kad me pitate o opasnosti preuzimanja glasača, moram reći dvije stvari. Prvo, ne mislim da Milatović ima takvu vrstu plana. Mislim da će on raditi na nekoj vrsti objedinjavanja većeg broja političkih aktera, kako bi imao širi koalicioni pokret, aranžman, koji bi okupio te snage bez namjere da im preuzima glasače. Drugo, ukoliko bi napravio partiju i ako se u toj situaciji bez koalicionog aranžmana pitamo kome bi preuzimao glasače, u manjoj opasnosti je PES, a u najvećoj prije svega SNP. Moji podaci govore da bi on gotovo nestao jer bi svi glasači prišli toj partiji. Demokrate bi bile u opasnosti – političko-psihološki to je vrlo sličan profil, kao i dio glasača Nove, manje DNP-a, i gotovo sasvim izvjesno sve male partije konzervativne i prosrpske orijentacije koje su bile na granici cenzusa na prethodnim izborima.
Kad je riječ o PES-u, moguće je da bi oni izgubili još koji procenat, ali to bi bilo proporcionalno mnogo manje nego što bi druge partije bile na gubitku. Zašto – zato što se taj odliv do sada već desio.
Pomenuli ste konstituente ZBCG, NSD Andrije Mandića i DNP Milana Kneževića. Vidite li budućnost njihovog političkog saveza s obzirom na to da je Knežević sklopio aranžman s Pravom Crnom Gorom Marka Milačića i da poručuje da s Mandićem dijeli većinu programskih opredjeljenja, ali da imaju različite poglede na “strateške procese”. Šta bi to trebalo da znači?
To morate pitati Kneževića. Ja ću vam reći ono što znam na osnovu podataka, dosadašnjih ponašanja aktera i činjenica. Prvo, ne znam zašto se uopšte više govori o koaliciji ZBCG s obzirom na to da su Nova i DNP napravili posebne klubove u parlamentu. Šta znače strateške razlike, to Knežević mora da objasni. Ako dobro razumijem, s obzirom na ono što Knežević dugo govori i djela, to je jedna eksplicitnija prosrpska matrica kad je riječ o DNP-u. Mandić je ublažio tu srpsku retoriku, nastup, ponašanje, i mislim da Knežević planira da radikalniji dio srpskog biračkog tijela pokuša da prebaci na svoju vodenicu. Zato i pravi sporazume i aranžmane s manjim prosrpskim partijama.
Nemojte da izgubite iz vida činjenicu da je negdje oko 12 odsto ukupnog biračkog tijela u Crnoj Gori prilično radikalno prosrpski orijentisano. Najveći dio još uvijek glasa Novu, a ne DNP, ali ovakvim djelovanjem DNP-a, s potencijalno mekšim pristupom Mandića, ima kapacitet za privlačenje. To je problem animoziteta u sličnostima – imate intenzivnu političku borbu za isto biračko tijelo, koje oni sada moraju da raspodijele. Trenutni odnos snaga je, prema mojim istraživanjima i procjenama, dva prema jedan. Dakle, od tri takva glasača, dvojicu uzima Nova, a jednog DNP.
Smatrate li da bi, da se poslužim riječima kolege Željka Pantelića, Mandić između Crne Gore u EU i Aleksandra Vučića izabrao prvo, a Knežević drugo?
Ne, ne slažem se. Mislim da su i jedan i drugi izabrali sebe, a da je sve ostalo samo platforma na kojoj to što se zove “ja”, vlastita politička ambicija, treba da dođe u prvi plan. Ne mislim da je to slučaj samo sa njima, već s gotovo svim političarima i političkim liderima u Crnoj Gori… I svuda u svijetu, a ne samo u Crnoj Gori, ideologija postaje marginalna, postoje samo platforme na kojima se ostvaraju lične političke ambicije, čak i partije ne služe ničemu drugom nego kao odskočna daska za lične ambicije. Ovo što sam rekao za Mandića i Kneževića, nije mnogo različito ni kod drugih partijskih aktera, ali ni kod (Donalda) Trampa, (Viktora) Orbana, Vučića, (Milorada) Dodika, (Redžepa Tajipa) Erdogana…
I Mandiću i Kneževiću EU bi bila potpuno prihvatljiva ukoliko bi oni bili na važnim pozicijama u polugama vlasti. Ovdje je samo razlika u tome što Mandić smatra da mu treba evropska legitimacija, vjerovatno po uzoru na SNS u Srbiji, da mu je potrebna da bi bio efektivan činovnik vlasti, a Knežević smatra da mu je srpska legitimacija važna da u ovom trenutku pojača podršku biračkom tijelu. To je sve.
Kad govorimo o SNS-u, šta mislite o paraleli da Mandić retorikom i pomirljivim pristupom podsjeća na Vučića iz 2012, kad je došao na vlast?
Ne volim bilo kakvu vrstu poređenja toga tipa. Politika je vrlo osjetljiva stvar. Ako iste poteze vučete u različitim okolnostima, dobićete različite efekte. Srbija kao političko i društveno biće je potpuno drugačija sad. Pad DPS-a ne možete da poredite s padom Slobodana Miloševića, a vidim i da se tu povlače paralele… Ono što je činjenica je jedno, rekao bih, saznanje pa i političko sazrijevanje Mandića koji razumije prostu činjenicu – da u evropski orijentisanoj Crnoj Gori ne možete biti na vlasti ako niste proevropski orijentisani, makar nominalno. To je jako dobro razumio, i na tome radi. Mislim da je to politički mudro, a vidjećemo dokle će ga dovesti.
Pomenuli ste DPS, koji prema istraživanju CEDEM-a uživa podršku skoro kao i PES – 26 odsto građana. Kako objašnjavate to da ova stranka i dalje ima tako visok rejting?
DPS kakav je bio dok je bio na vlasti i DPS danas – u nemaloj mjeri je različita partija koja se oslanja na stare mehanizme koje su im donosili prednost. Sve ono što je bila njihova prednost, to su uspjeli da sačuvaju, a tu prije svega mislim na dobru organizaciju. A ono što je bio zapravo ključni problem DPS-a je proizvođenje podjela i korupcija i kriminal koji su strašno opterećivali. Ako na to dodate još i zasićenje političkim liderima koji se nisu mijenjali 20 godina, to su bila tri ključna faktora koja su ih dovela u situaciju da izgube vlast.
Kad su izgubili vlast imali su 34 odsto podrške. Kad posmatrate s tog stanovište, taj gubitak nije mali – s 34 na 26 odsto. I šta se desilo? Desilo se zapravo da su oni nakon gubitka vlasti izgubili to što su izgubili, a u ovom trenutku su se stabilizovali. Mislim da su oni sad na stabilnom procentu i da je mala vjerovatnoća da se u doglednom periodu ta podrška značajno mijenja. Pomjeranjem i izvlačenjem iz politike (Mila) Đukanovića i ključnih političkih kadrova, a tu mislim n (Branimira) Gvozdenovića i (Petra) Ivanovića, oni su na neki način – po meni ne u potpunosti, nedovoljno radikalno, ja bih kadrovski išao s još snažnijim inovacijskim rješenjima – ipak uspjeli da tu vrstu pritiska pomjere sa svoje adrese, da odbiju napade koje se odnose na korupciju i kriminal.
Druga stvar, više nisu na pozicijama vlasti, pa čak i kad demonstriraju jezik podjela, po meni je to vrlo pogrešna strategija, ali i kad to rade to više nema taj odjek. Ta dva faktora njih stabilizuju. Još jedna stvar je vrlo važna – najveći dio biračkog tijela kog su izgubili pošao je ka PES-u. Ovi ostali koji su ostali, po teoriji aproksimacije, više nemaju gdje puno da pođu… Taj proces odlaska je manje-više završen.
Imamo jednu, rekao bih, novu partiju koja se zove DPS. Pitanje je trenutka, a ovo je sada moja politička procjena, kad će on kao takav, taj novi DPS, a to zavisi prije svega od njih koliko će da ojačaju taj kapacitet novuma, pitanje je kad će biti poželjan koalicioni partner za nekog od drugih aktera u njihovim međusobnim raskolima, cijepanjima, svađama, otimanju oko biračkog tijela… Ne zaboravite, pričamo o akteru koji ima veliku količinu iskustva u načinu na koji funkcioniše sistem, govorimo o partiji koja je zapravo kreirala ukupan društveni i politički sistem, koja zna kako se upravlja institucionalnim resursima. Mislim da će, prije ili kasnije, to njih dovesti u situaciju da budu poželjan partneri, ali je njihov najveći problem bio i još uvijek je – nedostatak koalicionog kapaciteta. Onog trenutka kada ga steknu, računao bih s njima kao s ozbiljnim akterom. Nikako ne bih bio pristalica teze, a čuo sam to među nekim analitičarima, kako će oni nestati i sl. U to ne verujem, mislim da su se konsolidovali i da je njihov rejting takav kakav je.
Jezikom podjela ne može se do vlasti
Na čemu mislite da DPS treba da temelji djelovanje?
Ja bih cio taj narativ podjela nulifikovao. Imamo novi ambijent, postdepeesovsko društvo, u kome stari DPS modovi neće da funkcionišu. To je prva i osnovna stvar.
Druga stvar, bio bih konstruktivniji prema svim političkim akterima, u smislu da bih sve što je smislen predlog, i sve što je za dobrobit građana Crne Gore – podržao i glasao. Zašto? Pitanje za njih je vrlo jednostavno – na koji način da povećam svoj koalicioni kapacitet? Sve što mogu da urade u tom smislu je strategija koja treba da inspiriše njihovo delovanje. Sve što je u suprotnosti, a dalje insistiranje na jeziku podjela jeste, ja bih prosto nulifikovao i pokazao jednu vrstu političke odgovornosti, bio bih pažljiv u narativima, gradio bih mostove i komunikaciju sa svim drugim političkim akterima, a tu mislim i na bivši DF…
Bez povećavanja koalicijalnog potencijala, DPS se ne može vratiti na vlast ni u jednom aranžmanu. Tačka.
Neki imali rezervu prema EU jer su bili protiv DPS-a
Kako tumačite to što je, prema istraživanju CEDEM-a, podrška ulasku Crne Gore u EU i članstvu u NATO-u porasla od smjene DPS-a?
Izrazit rast podrške EU, prije svega zapadnoj orijentaciji, mjerili smo odmah nakon pada DPS. Od tada, ona je visoka. Ovo što je sad viša u posljednjem periodu je razumljivo jer ide IBAR i nešto se dešava na tom planu.
Moja interpretacija je veoma jednostavna – razlog je što je DPS, dok je bio na vlasti, monopolizovao EU priču. Teza o EU integracijama je nekako bila ekskluzivno njihova priča. Pa ste vi morali sa opozicionim djelovanjem da imate rezervu prema EU integracijama zbog činjenice što ste protiv DPS-a… Onog trenutka kad je DPS izgubio vlast i kada je EU vrlo dobronamjerno djelovala prema svim akterima koji su došli nakon DPS-a, desilo se odvajanje pitanja EU integracija od diskursa DPS-a. Drugim riječima, pad DPS-a je relaksirao temu EU i EU je privukla djelove birača koji su nekad bili protiv EU samo zato što su protiv DPS-a.
Političke partije Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora reagovale su na izjave potpredsjendika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja da je bombardovanje Srbije i Crne Gore od strane NATO pakta bilo humanitarna akcija usmjerena protiv Slobodana Miloševića.
„Sa ogorčenjem sam pročitao izjavu potpredsjednika Vlade Crne Gore Nika Đeljošaja da je NATO bombardovanje 1999. godine bila zapravo “humanitarna” intervencija. Gospodin Đeljošaj je kao predstavnik časnog albanskog naroda, ali i kao potpredsjednik Vlade svih građana podmuklom i neljudskom izjavom žestoko uvrijedio porodice nevino stradalih žrtava, među kojima su bila i nedužna djeca“ istakao je Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković.
Kaže da kao srpski političar ne očekuje njegovo izvinjenje, ali očekuje da se Vlada Crne Gore ogradi od njegove izjave. „Te da premijer Spajić uputi inicijativu za njegovu smjenu jer je izjava o “humanitarnom bombardovanju” uvreda preko koje demokratsko i civilizovano društvo ne smije preći”, kaže Dajković.
Reagovao je i Stefan Vešović šef kluba odbornika Demokratski front – Prava Crna Gora, Demokratska narodna partija, Radnička partija u Skupštini Glavnog grada. On je tražio da se Vlada hitno ogradi od stavova Nika Djeljošaja.
„Dok se civilizovana Crna Gora sa pijetetom sjeća nedužnih žrtava, potpredsjednik Vlade Crne Gore kaže da su to žrtve humantaraca. Presedan u kršenju medjunarodnog prava, što iz dana u dan priznaje sve više aktera iste operacije, niko ne naziva humanitanom, osim onih koji maliciozno nastavljaju da propagandom prikrivaju istinu“, naveo je Vešović.
Kaže da je jasno kao dan da Đeljošaj ne gleda na sve građane Crne Gore kao svoje, jer da gleda ne bi mu palo na pamet da ovako govori i piše, jer u ovoj državi još uvijek žive roditelji, bliski rođaci i prijatelji ubijenih u zločinačkom napadu.
„Očekujem da njegove kolege iz Vlade Crne Gore pod hitno utiču na to da uputi izvinjenje gradjanima od kojih živi kao bubreg u loju iako to ničim ne zaslužuje. Naravno, jasno je da nije osjetio blagodati “humanitarne” akcije jer nije morao da ide za dijete u školu u trenucima vazdušne opasnosti, nije morao da se nada da neće pući stakla na prozorima u sobi u kojoj spava, niti je morao da trči kući iz bezbrižne igre jer je nebo odjednom prošarano otkrivajući kuda su prošli “humanitarni” avioni sa bombama. Kasetnim ispostaviće se, ne humanitarnim. Sa osiromašenim uranijumom, bez nutritivnih vrijednosti. Čudni neki humanitarci“, kaže Vešović.
Dodaje da očekuje da se ovo sramotno saopštenje osudi sa najviših državnih instanci, „jer u suprotnom može se smatrati da je ćutanje znak odobravanja. A ono što svi do jednog gradjanina, koji su osjetili teror koji je trajao 78 dana, misle je da se operacija Plemeniti nakovanj može isključivo nazvati zločinačkom akcijom“, zaključio je Vešović.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas, na 25. godišnjicu početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, da je 24. marta 1999. godine “19 najmoćnijih i najjačih napalo Srbiju bez ikakvog prava i prvi put bez odluke Savjeta bezbjednosti UN”.
“78 dana su nam uništavali zemlju. Ubijali djecu. Komadali teritoriju. Ipak, uprkos svemu, Srbija živi. Probuđena. Snažnija, Hrabrija. Prkosna. I više od svega, slobodna. Sloboda je više od vazduha, slobodu nikada neće moći da nam uzmu. Živjela Srbija”, napisao je Vučić u objavi na Instagramu.
Centralna manifestacija obilježavanja Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji počeće u 20 časova u Prokuplju.
„Studenti” nisu mogli da pariraju aktuelnom šampionu
Mini seriju od tri najteže moguće utakmice košarkaši SC Derbija su otvorili porazom u duelu sa aktuelnim šampionom AdmiralBet ABA lige.
„Studenti” su na svom terenu izgubili od Partizana (84:78) pa su dva kola prije kraja regularnog dijela na diobi osmog mjesta, posljednjeg koje vodi u plej-of regionalnog takmičenja.
Ako se zna da ekipa Dejana Jakare do kraja još gostuje Crvenoj zvezdi i igra protiv Budućnost Volija, te da je u tim mečevima autsajder, jasno je da je pred osvajačem ABA Superkupa veoma težak posao na putu do doigravanja.
SC Derbi i Split imaju isti broj pobjeda na osmoj poziciji, Podgoričani su bolji u međusobnom skoru, pa je neophodno da na kraju regularnog dijela budu makar izjednačeni po broju trijumfa sa Splićanima koji su u ovom kolu na svom terenu izgubili od Cibone.
Nije Partizanu ni večeras bilo jednostavno u glavnom gradu Crne Gore.
SC Derbi je dobro šuterski otvorio utakmicu, trojke su pogađali Mateo Drežnjak i dva puta Obri Dokins, a prvu opipljivu prednost je imao nešto više od dva minuta do kraja prve četvrtine kada je Drežnjak donio plus osam (24:16).
Do maksimalnih devet razlike u prvom poluvremenu podgorički tim je dolazio u dva navrata – 29:20 poslije trojke Luke Bogavca, te 33:24 kada je poentirao Vasilije Baćović.
Nakon toga je uslijedila serija Partizana 9:0 (33:33), ali je finiš drugog perioda pripao SC Derbiju koji je taj dio igre zaključio atraktivnim zakucavanjem Dokinsa nakon asistencije Borne Kapuste za 41:38.
Nastavak je donio mnogo veću agresivnost evroligaša koji je bitno popravio odbranu, u napadu su se pitali Kevin Panter i Balša Koprivica za preokret i potpunu kontrolu rezultata – tako se u posljednji period ušlo sa plus pet (63:58) u korist tima Željka Obradovića.
Znalo se, ipak, da ništa nije riješeno, pa je Derbi u 3. minutu 4. četvrtine sa linije penala – pogađali su Mateo Drežnjak i Igor Drobnjak – smanjio na 67:65 prije nego su Džejms Naneli i Panter na drugoj strani vratili pristojnih šest razlike „crno-bijelima” (71:65).
Bio je to, ustvari, početak kraja SC Derbija, jer je Partizan povećavao razliku i na 2.51 do kraja utakmice stigao do najveće prednosti – 80:69 poslije zakucavanja Koprivice.
Mladi centar je sa 20 poena i osam skokova bio najbolji pojedinac u pobjedničkom sastavu, Naneli je postigao 17, a Panter 16…
U SC Derbiju je jedini igrač sa dvocifrenim učinkom bio Dokins (21).
Partizan je tako upisao 18. trijumf, sada ima isti učinak kao Budućnost i za sedam dana takođe u „Morači” slijedi direktan duel sa Podgoričanima za poziciju broj dva.
Predsjednik Skupštine opštine Budva Nikola Jovanović zakazao je za ponedjeljak dvije sjednice lokalnog parlamenta – prvu u 12 časova i to nastavak 12. sjednice na čijem dnevnom redu je preostala odluka o udaljenju pritvorenog predsjednika Opštine Mila Božovića sa rada.
Usvajanje te odluke koju nisu podržali deset odbornika kluba “Za budućnost Budve NSD PZP”, bio je razlog da u petak sat prije ponoći Jovanović prekine zasijedanje.
Jovanović je na kolegijumu danas kazao da rok koji je dala Vlada ističe u ponedjeljak u ponoć, iako je u petak novinarima kazao da rok ističe u nedjelju, odnosno večeras u ponoć.
Jovanović je ujedno zakazao za 14 časova i htinu 13. sjednicu na čijem dnevnom redu je skraćenje mandata.
Na dnevnom redu 13. hitne sjednice je inicijativa za skraćenje mandata koju je potpisalo 340 građana, a koju je početkom sedmice skupštinskoj službi predala opoziciona DPS, pišu Vijesti.
Održavanje ove sjednice zavisi od odluke odbornika šta će uraditi na sjednici dva sata ranije.
Ovo je epilog kolegijuma predstavnika svih političkih partija u Jovanovićevom kabinetu koji je danas održan.
