Prošli mjesec bio je „najtopliji mart“ ikada zabilježen na globalnom nivou, prema mjerenjima napravljenim pomoću satelitskog sistema za praćenje Evropske unije (EU) Kopernikus.
Saopšteno je da je prošlomjesečna prosječna temperatura vazduh na površini izmjerena kao 14,14 stepeni.
Navedeno je da je ovo mjerenje bilo 0,73 stepena iznad prosjeka za januar 1991-2020. godine i 0,10 stepeni iznad prethodnog najtoplijeg marta zabilježenog 2020.
Istakli su da je mart ove godine bio najtopliji ako se uzmu mjerenja na globalnom nivou.
March 2024 continues to see climate records toppling, with the 10th consecutive record-breaking month.
Saopšteno je da je globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci (april 2023. – mart 2024.) bila za 0,70 stepeni Celzijusa iznad prosjeka 1991-2020.
Izvan Evrope, temperature iznad prosjeka zabilježene su i na istoku Sjeverne Amerike, Grenlanda, istočne Rusije, Centralne Amerike, dijelovima Južne Amerike, mnogim dijelovima Afrike, južnoj Australiji i djelovima Antarktika.
„Zaustavljanje zagrijavanja zahtijeva brzo smanjenje emisija gasova staklene bašte“, rekla je zamjenica direktora Službe za klimatske promjene Kopernikusa Samanta Burđes.
Bivši premijer Dritan Abazović istakao je da vlast kritikama na rad 43. vlade i prozivkama o koncesijama Branu Mićunoviću i nepostojanjem ugovora za lobiranje u SAD, su uzeli taktiku starog režima, jer nemaju argumente za političku realnost. To su, kako ističe, posljedice premijerskog sata, gdje je premijer raskrinkan, pa su im potrebne afere.
Kako je istakao Abazović u Jutarnjem programu TVCG, 43. vlada nije dala koncesiju Mićunoviću za razliku od 42. kada je Milojko Spajić bio ministar finansija i nije mogla da naplati koncesije, a 43. je naplatila i donijela četiri miliona u budžet, između ostalog i za kockarnice u Hiltonu i Net Montenegro, što nije moglo da se ranije naplati. To je, kako je kazao, jednostavno riješiti, u četvrtak imaju sjednicu i neka Mićunoviću oduzmu koncesiju.
„Što se tiče lobiranja faciniran sam neznanjem ove vlade. Ne mogu da vjerujem da ljudi sjede u Vladi i misle da nešto može da se naplati iz budžetske rezerve bez akta. Postoji dokument, ali nijesu htjeli da ga vide. Što se mene tiče, kao i druge stvari neka pokrenu proces, ali kada se to završi onda ćemo i mi pokrenuti proces“, kazao je Abazović.
On je objasnio da smo bili jedina zemlja bez angažovanih lobista i da je taj ugovor od 350.000 najmanji mogući i kada se uporedi sa zemljama regiona, to je bilo desetostruko manje.
„Svaka vlada treba da ima ovakve ugovore i da izabere firme koje smatra da će najbolje raditi u našem interesu u Vašingtonu. U tom periodu kada smo stali na stranu Alijanse u ratu u Ukrajini morali smo da imamo veću vidljivost u Vašingtonu. Ali ovo su gluposti, jer sve je odrađeno po propisima. Zadovoljan sam šta je sa tim novcem urađeno, jer smo zemlja koja je u skromnim uslovima pokazala agilnost i naši partneri su to umjeli da cijene“, ističe Abazović.
Inače, kako kaže, Crna Gora ima problem sa vidljivišću i treba da ima drugačiju strategiju i da više ulaže.
Abazović dodaje da je na premijerskom satu najvažnija bilo priča o „ujaku“, nekome ko ima uticaj na kadrovanje, a nema zakosku osnovu za to, što znači da se odluke donose van Vlade Crne Gore i to je problematična stvar. Poručuje i da će naredni premijerski, 30. aprila, biti podjednako zanimljiv.
U EPCG doveli ljude iz prethodnog režima koji su imali loše rezultate
Što se tiče EPCG, Abazović ističe da ne razumije zašto se mijenja menadžmet koji je dobro radio i ta kompanija je imala dobit od čak 50 miliona eura, što je rekord.
„Bilo je puno priča o toj kompaniji i ne mogu da vjerujem da su se u ovoj vladi odrekli te uprave i doveli ljude iz prethodnog režima koji su imali mnogo loše rezultate u EPCG. Biće dobro da naredne godine uporedimo rezultate. Mi smo uvećavali kapital te kompanije spajanjem Željezare i prethodnima čestitam na rezultatima“, kazao je Abazović.
Što se tiče mišljenja Agencije za zaštitu konkurenciju koja je upozoravala da ne bi trebalo kupiti Željezaru, Abazović napominje da sama činjenica da tada Agencija nije željela da se izjasni, a sada jeste pokazuje da su to uradili pod pritiskom. Pokušavaju da minimaliziraju ono što je uradila 43. vlada. Kupili su Željezaru za 20 miliona, a sada vrijedi 60.
„Ja samo pitam sa kim je to Željezara konkurentna u Crnoj Gori, kome ona pravi konkurenciju. Sa panelima 47 megavata koje treba tamo da se instaliriraju bila bi profitabilna i bez proizvodnje čelika. Ne može država da uvećava kapital nego samo neki privatnik. Ta mi logika nije jasna. Mi smo vidjeli tu biznis šansu, to je milion kvadratnih metara u centru grada, i ovo što ministar energetike govori o investitorima iz Švajcarske, ne bi imao gdje da ih dovede, da nije država preuzela Željezaru“, navodi Abazović.
Demokrate ne treba da ulaze u bitku u kojoj ne mogu ostati do kraja
Ponašanje GP URA, kako dodaje, bilo bi drugačije da su dio vlasti.
„Ako hoćete da uđete u neku bitku onda treba u njoj da ostanete do kraja. Sada imamo cirkus da se tuže oko izbora v.d. direktora Uprave policije, usljed nedostatka hrabrosti da stanu iza svojih riječi. Ljudi koji nemaju petlju ne mogu da urade ništa, to je tako u svakom poslu. Ako nemate snagu da nešto promijenite, nemojte ulaziti u bitke koje ne možete da iznesete do kraja. Demokrate su mogle i bez toga i da prihvate Aleksandra Radovića za v.d. Imao sam vrlo korektnu saradnju sa Radovićem, ali ne znam kako će on da daje zadatke svojim kolegama, a bilo je da nije prošao poligraf. Ovakve komparativne prakse nijesam nigdje čuo i pročitao. Njemu je ministar rekao da nije prošao poligraf. Isto kao ni za situaciju da dođe ministar pravde i optužuje šefa SPO i obrnuto, u izvršnoj vlasti, to je takođe nešto što nigdje nije viđeno“, ocijenio je bivši premijer i poslanik URA-e.
Izmišljaju se novi izrazi kako bi se odugovlačilo sa rekonstrukcijom Vlade
Smatra da je ovo što se dešava na političkoj sceni oko rekonstrukcije vlade tuča oko fotelja i samo se izmišljaju različiti nazivi.
„Sada je IBAR, prije je bio Manival. Volio bih da se rekonstrukcija desi što prije, to je politički važan trenutak. Zato što je sada momenat da se totalno demaskiraju politički subjekti vlasti. Taj proces demaskiranja uzeo je maha i kad god dođu izbori biće blagotvorni, ali ništa ne treba posebno žuriti“, naglašava Abazović.
Ocjenjuje i da je situacija mnogo bolja nego prije dvije ili tri godine, a svako kome je platforma zasnovana na pravci poštovanju ustava i zakona im je partner.
„Svako ko želi da glumi malog DPS-a u nekom drugom obliku, taj neka traži druge partnere. Ko želi u ovaj koncept gdje će da bude ruka pravde, bolja distribucija pravde, jačanje institucija i ne rade za sebe, ima u nama partnera“, naglasio je Abazović.
Sporazum sklopljen između Vlade Crne Gore i kompanije za lobiranje u SAD-u „Bipartizan solutions“ ne egzistira u arhivi Generalnog sekretarijata Vlade, saopšteno je Portalu RTCG iz Vlade Crne Gore.
To je posljednji u nizu ugovora o lobiranju koje su crnogorske vlasti potpisaivale sa američkim kompanijama još od 90-ih godina prošlog vijeka.
Vlada Crne Gore dostavila je Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije dokumentaciju o Sporazumu o korišćenju usluga lobiranja između Vlade Crne Gore i kompanije Bipartizan Solution Inc. iz Vašingtona, koja, kako tvrde, dokazuje da je Vlada Dritana Abazovića za lobiranje nezakonito potrošila 350 hiljada eura.
Po podacima, dostavljenim od Vlade Crne Gore, a na zahtjev Portala RTCG, shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, analiza je pokazala da se Zakon o javnim nabavkama, u ovom slučaju nije primjenjivao. Zaključkom 43. Vlade određeno je da se radi o usluzi.
U dokumentu se navodi da Planom javnih nabavki nije bilo planirano sprovođenje navedene usluge, kao ni sredstva Budžetom za sprovođenje navedene usluge kroz javne nabake, već retroaktivno je tražena saglasnost za sredstva nakon zaključenja ugovora. Ugovor je zaključen 13. decembra 2022. godine, a Vlada je dala saglasnost za sredstva na sjednici od 26. januara 2023. godine. Potpisan je ugovor bez procedure javne nabavke, a samim tim je prekršen Zakon o javnim nabavkama u dijelu čl. 3 1 84, kao i u dijelu člana 8 (načela konkurentnosti).
Pored ovih nepravilnosti, kako je pokazala analiza Vlade, nije obezbijeđena ni konkurencija između lobista (zaključio je ugovor bez omogućavanja učešća drugih pravnih lica registrovanih za lobiranje na teritoriji SAD-a), te je izbjegnut postupak javnih nabavki u smislu Zakona o javnim nabavkama, čime je na nezakonit način omogućeno sticanje 350.000 iz tekuće budžetske rezerve, kompaniji iz Vašingtona, dodaje se.
Iz Vlade napominju da se sam sporazum sa kompanijom za lobiranje „Bipartizan solutions“ ne može naći u arhivi Generalnog sekretarijata Vlade, već da su sporazum i dokazi o uplatama pribavljeni od Ministarstva finansija.
Prema ranijim medijskim izvještajima, zvanična Podgorica je prve lobiste angažovala 1995. godine, u vrijeme Vlada tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Crna Gora je bez prestanka imala lobiste u Americi pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Ugovori o lobiranju su uobičajena praksa u SAD, a detalji o njima objavljuju se na internet stranici Akta o registraciji stranih agenata (FARA) pri američkom Ministarstvu pravde.
Podgorica je za usluge lobističke kompanije „Orion stratedžis“ za prvih šest mjeseci 2010. godine, platila više od 452.000 dolara, objavilo je tada Ministarstvo pravde SAD-a. Shodno ugovoru, potpisanom prvi put 14. novembra 2008. godine, Crna Gora je za ove usluge godišnje plaćala pola miliona dolara.
Krajem 2010, Crna Gora je produžila ugovor o pružanju savjetničkih usluga sa pravnom kancelarijom „Pejdž Ref“ na još dvije godine, do 15. novembra 2012. godine, za ubrzanje napredovanja Crne Gore ka NATO-u. U tom periodu, Crna Gora je toj lobističkoj kući isplatila milion dolara.
Međutim, nije moguće precizno utvrditi koliko novca je potrošeno na lobiranje jer su ugovori bili podložni promjenama.
Nakon 2015. uslijedila je sedmogodišnja pauza, do potpisivanja ugovora sa Bipartizan solutions.
Prosječna zarada (bruto) u februaru 2024. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.026 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 821 eura, navodi Uprava za statistiku Monstat.
“Prosječna (neto) zarada u februaru 2024. godine u odnosu na januar 2024. godine zabilježila je rast od 0,2 odsto, dok je prosječna (neto) zarada u februaru 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 6,4 odsto”, navodi Monstat.
(Foto: RTCG)
Kako su istakli, ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u februaru 2024. godine u odnosu na januar 2024. zabilježile rast od 0,4 odsto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,2 odsto.
Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima djelatnosti stručne, naučne i tehničke djelatnosti 4,4 odsto, poslovanje nekretninama 4,2 odsto, snabdjevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrolisanje procesa, uklanjanje otpada i slične aktivnosti 2,8 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja 2,7 odsto, informisanje i komunikacije 1,6 odsto, snabdjevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 1,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala 1,2 odsto, vađenje ruda i kamena 0,8 odsto, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, građevinarstvo i državna uprava i odbrana: obavezno socijalno osiguranje po 0,5 odsto.
Pad prosječne zarade bez poreza i doprinosa u februaru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u sektorima prerađivačka industrija 1,9 odsto, ostale uslužne djelatnosti 1,8 odsto, usluge smještaja i ishrane 1,6 odsto, zdravstvena i socijalna zaštita 1,1 odsto, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 0,9 odsto, saobraćaj i skladištenje 0,5 odsto, obrazovanje 0,4 odsto i umjetničke zabavne i rekreativne djelatnosti 0,1 odsto.
Petar Lazović ponudio je jemstvo od 9,3 miliona eura za izlazak iz pritvora što je najveće jemstvo u istoriji crnogorskog pravosuđa.
Okrivljeni Lazović, bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, uhapšen je u julu 2022. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje mu na teret stavlja stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge i oružja.
Ovo je poslednja u nizu milionska ponuda za jemstvo koje je Lazović dostavio Višem sudu u Podgorici kako bi se branio sa slobode. Kao i prethodne, Sud je i ovu od 9,3 miliona eura odbio 27. marta, piše u odgovorima dostavljenim Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz suda.
Kako je za RSE potvrdio Borivoje Borović, jedan od advokata Lazovića, Sud je u obrazloženju odbijanja jemstva, između ostalog, naveo da je okrivljeni raspolagao računom od preko 40 miliona eura.
Advokat tvrdi da taj račun ne postoji.
Lazović je skoro dvije godine u pritvoru u Spužu, nadomak Podgorice, gdje čeka početak suđenja.
Ko je Lazović?
Uhapšen je 18. jula 2022. nakon što je, kako je tada saopštilo SDT, u spisima Europola koji su im dostavljeni, označen kao pripadnik “Kavačkog klana”, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina.
Sin je Zorana Lazovića, koji je do marta 2021. godine kada je smijenjen, bio šef sektora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.
“Kavački klan” je kriminalna grupa iz Kotora, koja je u sukobu sa konkurentskim “Škaljarskim klanom” od 2014., kada je u Valensiji nestalo nekoliko stotina kilograma kokaina, a u njihovom sukobu u proteklih sedam godina poginulo je više od 50 osoba.
Na osnovu spisa Europola u poslednje dvije godine u Crnoj Gori je otvoreno više afera o potencijalnoj umiješanosti visokih policijskih službenika u organizovani kriminal.
Izvještaji Europola su bazirani na presretnutim šifrovanim komunikacijama, koje su u aprilu dovele do hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i njenog sina Miloša.
Lazović je saslušan o navodnom učešću u slučajevima policijske torture nad pritvorenim licima, u korist “Kavačkog klana” iz marta prošle godine, a koje je objavio portal Libertas.
O kakvim je garancijama riječ
U predlogu za jemstvo, u koje je RSE imao uvid, navodi se da je njegov otac Zoran Lazović ponudio zemljište i objekte u Podgorici čiji je vlasnik 1/1 a čija je vrijednost skoro pola miliona eura.
Nekretnine u Bijelom Polju vrijedne 470.00 eura ponudio je i stric okrivljenog, Dejan Lazović.
Da bi Petar Lazović izašao iz pritvora jemstvo od preko 8,1 milion su ponudile i dvije podgoričke kompanije, upisom hipoteke nad nekretninama u njihovom vlasništvu.
U predlogu za jemstvo navedeno je da su vlasnici kompanija prijatelji Petrovog oca Zorana Lazović.
Kompanija Razvrašje nudi zgrade i zemljište na Žabljaku od 672.000 eura, i Podgorici od 1,6 miliona.
Kompanija Gufo je kao jemstvo ponudila više poslovnih prostora i zgrada čija je vrijednost 6,1 milion eura. Vlasnik kompanije je prema Centralnom privrednom registru Željko Garić.
MANS o garancijama za Lazovića
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je krajem 2022. od Specijalnog tužilaštva zatražila da ispitaju garancije ovih kompanija i utvrde međusobni odnosi Petra Lazovića i vlasnika tih kompanija.
MANS je naveo da se kompanija Gufo ranije zvala Fendy u čijim upravljačkim organima su bili biznismeni Aleksandar Mijajlović i Ranko Ubović za koga se, kako navode, kasnije ispostavilo da je i stvarni vlasnik kompanije Bemax.
Zvanični vlasnik je njegov sin Ivan koji je Bemax kupio oktobra 2022. za 750.000 eura iako je vrijednost kompanije krajem 2021. procijenjena na 142 miliona eura.
Ta kompanija je bliska Demokratskoj partiji socijalista na čijem čelu je do skoro bio Milo Đukanović.
Ranka Ubovića i Zorana Lazovića (Petrovog oca) je za šverc kokaina i cigareta preko Bemaxa, krajem 2022. optužio bivši premijer Dritan Abazović. Naveo je i da su pripremali njegovu likvidaciju.
Zbog tih optužbi, Ubović i Lazović su tužili Abazovića za klevetu pred ulcinjskim sudom. Suđenje je u toku.
Abazović je kasnije optužio Bemax i za nelegalnu eksploataciju šljunka iz korita rijeka Morače i Cijevne, čime je država oštećena za 138 miliona eura.
Odbrana o garancijama
Odbrana je više puta nudila, a Sud odbijao, milionske garancije u nekretninama kako bi Lazović bio pušten na slobodu.
Prvo je u oktobru 2022. ponuđeno jemstvo od 1,2 miliona, u decembru je uvećano na 6,2 miliona. Tri mjeseca kasnije ponuđeno je 7.6 miliona .U poslednjem obrazloženju Sud navodi da “ponuđeno jemstvo nije garancija da optuženog odvrati od bjekstva, imajući u vidu težinu krivičnih djela za koje je optužen i kaznu predviđenu za ta djela”, piše u odluci Suda u koju je RSE imao uvid.
Protiv poslednje odluke jedan od Lazovićevih branilaca, advokat Nikola Martinović, žalio se Apelacionom sudu 1. aprila ove godine.
Drugi Lazovićev branilac advokat Borivoje Borović, potvrdio je za RSE da je Sud ranije više puta odbijao predlog za jemstvo zbog navodnog milionskog računa Petra Lazovića.
“Predlagali smo jemstva, a u svakoj odluci kada se odbija jemstvo navodi se da je okrivljeni raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Javnost mora da zna da to nema veze sa krivičnim djelom, jer da ima tužilaštvo bi taj račun moralo provesti kao dokaz”, kazao je ranije Borović.
Borović je za RSE kazao i da taj račun ne postoji.
Šta institut jemstva znači u praksi
Advokat Branislav Lutovac za RSE kaže da se jemstvo po pravilu određuje radi obezbjeđenja prisustva okrivljenog pred sudom tokom krivičnog postupka.
On naglašava da Sud ne provjerava porijeklo nekretnina koje se nude kao jemstvo upisom hipoteke.
“Nakon što nekretnine budu date u jemstvo one se i dalje koriste od strane vlasnika nepokretnosti. Upis hipoteke služi samo da se spriječi njeno otuđenje do pravosnažnog okončanja krivičnog postupka”, kaže Lutovac.
Lutovac je rekao da se jemstvo može odrediti za lice koje treba da bude stavljeno u pritvor ili je već pritvoreno.
“Ali samo u slučaju kada postoji pritvorski osnov – opasnost od bjekstva ili ukoliko uredno pozvani optuženi izbjegava da dođe na glavni pretres”.
Prema njegovim riječima, vrijednost jemstva se uvijek preračunava u novcu, iako može biti ponuđeno u hartijama od vrijednosti, dragocjenostima, nepokretnostima ili novcem u kešu:
“U praksi se jemstvo daje uvijek u gotovom novcu ili upisom hipoteke, dok ostali oblici nisu zaživjeli u crnogorskom pravosuđu”.
Lutovac dodaje da se za novac dostavlja i dokaz o njegovom porijeklu.
U slučaju bjekstva okrivljenog, koji je pušten iz pritvora uz jemstvo, nekretnine na kojima je upisana hipoteka se prodaju. I novac uplaćuje u budžet Crne Gore.
Ako okrivljeni ne ometa sudski proces i redovno se odaziva sudu, nakon pravosnažne presude briše hipoteka sa nekretnina.
Saobraća se uz povoljne vremenske uslove. Duž klisura i usjeka skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone. Povremeni zastoji i ograničenja su na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje. Savjetujemo vožnju prilagođenu uslovima i stanju na putu, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 30. aprila u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45. do 16.45. časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 13, 14, 21, 27. i 28. april saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 30. aprila saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Privremeno se do 6. aprila,odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00-11.00 i od 12.00-15.00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja na regionalnom putu R-19 Matesevo-Andrijevica, na lokaciji od Mateševa do Trešnjevika.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila dobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 30. aprila odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova. Apeluje se na vozače da poštuju saobraćajnu signalizaciju.
Do 10. aprila zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza saobraćaj će se obavljati jednom trakom naizmjenično u terminu od 07.00 do 19.00 sati na magistralnom putu M-1 dionica Debeli brijeg –Kotor i na magistralnom putu M-1 dionica Jaz-Budva-Petrovac.
Privremeno se do 30. aprila odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na magistralnom putu dionica Lepetani – Tivat / kroz naseljeno mjesto Tivat Donja Lastva i Lepetane/.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predvidjeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodila se 21 saobraćajna nezgoda u kojima jedna osoba zadobila teže i tri lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Na sjeveru Crne Gore, danas pretežno sunčano. Ujutru po kotlinama ponegdje moguća kratkotrajno magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. U ovom dijelu zemlje se očekuje najviša dnevna temperatura vazduha. Na jugu zemlje sunčano ili pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab promjenljivog smjera. Temperatura vazduha 25-26 stepeni.
More će biti malo talasasto. Vjetar slab, uglavnom jugoistočni. Temperatura mora oko 17 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, u srijedu i četvrtak djelimično sunčano i nešto manje toplo vrijeme. Od srijede veče mjestimično će duvati umjeren do pojačan sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Na jugu, pretežno sunčano uz povremeno umjerenu ili povećanu visoku oblačnost. U četvrtak će povremeno duvati umjeren sjeveroistočni vjetar koji će usloviti blagi porast temperature vazduha.
Bivši šef Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejan Vukšić saopštio je u emisiji da su u aferi portala Udar učestvovala visoko pozicionirana lica iz vrha ANB-a koji su, kako tvrdi, bili povezani direktno ili indirektno sa pomenutim portalom.
„Jedan od ljudi koji su povezani sa aferom Portala Udar bio je u direktnim rodbinskim vezama sa jednim od čelnika državnih institucija prije 30. avgusta. To su nesumnjivi dokazi. Pred sami kraj svog mandata podnio sam krivičnu prijavu SDT-u sa skoro šest hiljada dokaza o nezakonitostima u ANB-u. Gro te dokumentacije predstavljaju prijave o nezakonitom prisluškivanju“, kazao je on.
Vukšić je podsjetio da je pred sami kraj svog mandata podnio krivičnu prijavu SDT-u sa skoro šest hiljada dokaza o nezakonitostima u ANB-u.
„Gro te dokumentacije predstavljaju prijave o nezakonitom prislušivanju“, kazao je on.
Poručio je da ni dan danas nije oslobođen obaveze čuvanja tajnih podataka, vezano za ovaj slučaj.
„Biću otvoren – razmišljao sam koji bi bili potencijalni razlozi za to. Prvi je zato što postojeća struktura Vlade polazi od pretpostavke – baš me briga. Da li iko vodi računa o tih 200 ljudi koji su targetirani i pretrpjeli golgotu zbog Portala Udar? Niko ne vodi računa o njima. Taj famozni portal je bio udar i na bezbjednosni sektor“, smatra Vukšić.
On tvrdi da ANB nije čuvala bezbjednost ljudi i ustavna prava, nego su „pojedinci od te institucije napravili kriminalnu organizaciju“.
„Neka druga institucija je trebala da čuva građane. Mislim da se čuvaju i određeni pojedinci kako bi se sačuvali određeni nalogodavci. Ne vidim druge razloge zašto do dan danas nisam oslobođen obaveze čuvanja podataka“, ponovio je Vukšić.
Podsjetio je da je pred sami kraj svog mandata podnio krivičnu prijavu SDT-u sa skoro šest hiljada dokaza o nezakonitostima u ANB-u.
„Gro te dokumentacije predstavljaju prijave o nezakonitom prislušivanju“, kazao je on.
Vukšić je poručio da je tužno i žalosno što ga sudovi i tužilaštvo nijednom nisu pozvali da ga pitaju za bilo koje pojašnjenje.
„Razumio bih da su moje prijave odbacili. Do dana današnjeg niko me nije pozvao. Neko će za ovo odgovarati. Ja javno pozivam i pitam zašto nikad nisam pozvan i saslušan. Ne mogu više da se namećem“, rekao je Vukšić.
(Foto: RTCG)
