Beranska policija uhapsila je N.V. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama.
Kako se navodi, N.V. je uhapšen po nalogu beranskog ODT-a.
“Osumnjičenom se stavlja na teret da je ugrozio sigurnost svog brata prijetnjom da će napasti na njegov život i tijelo”, kaže se u saopštenju.
Iz ODT Berane su naveli da je N.V. nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
O REAKREDITACIJI FCJK
Direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goran Danilović kazao je u emisiji „Stav“ da na toj funkciji nije uradio ništa nezakonito. Ističe i da nije istina da je na tu poziciju izabran kroz politički dogovor o podjeli funkcija, već je kako dodaje, imenovan kao prvorangirani na konkursu i to za vrijeme Vlade koju je srušio.
Podsjetimo, grupa profesora s univeziteta izvan Crne Gore te intelektualaca, umjetnika, novinara i građanskih aktivista iz Crne Gore uputila je ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić-Stojanović javni zahtjev za smjenu direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Gorana Danilovića. Optužuju ga za protivpravnie i protivzakonite aktivnosti, što Danilović odbacuje.
Pored toga Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poslalo inspekciju u Agenciju. Danilović kaže da iza svega stoji politička odluka.
„Ministarstvo naše nadležno se ne trudi da zaštiti Agenciju, prihvatiti ovakvu inicijativu posebno peticiju koju je uradila ista grupa ljudi, a koju potpisuju navodno intelektualci i novinari jer sam ja prekršio zakon, ja zakon nijesam prekršio“, kazao je Danilović i poručio da će to potvrditi i kontrole kao i nalaz Upravne inspekcije.
Poručuje i da on lično meta i da je cilj da bude smijenjen sa te funkcije.
„Ja sam Srbin po nacionalnosti, ako nekome smetam neka to kaže“, ističe je Danilović. On je saopštio i da nije bilo nenamjenskog trošenja novca u Agenciji i da sve objavljuju kroz analitičke kartice na sajtu.
„Ja nemam šta da prijavim kada je riječ o službenim putovanjima, imamo dva ugovora o djelu. Nijedan let avionom, putovanja u Beograd, Skoplje i Banja Luka, ako je to centralna tema u Crnoj Gori ja čestitam svima“, naveo je Danilović.
Kada je riječ o reakreditaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), podsjetio je da je formirana Komisija koja će o tom pitanju da donese odluku.
“Direktor Agencije ne akredituje i ne reakredituje. Taj proces je u toku. I kao ozbiljan čovjek i profesionalac, ja ću se uzdržati od komentara koji su višak, zbog toga što će riječ o tome da li neko zaslužuje da bude reakreditovan, dati ekspertska komisija koju smo mi u skladu sa zakonom formirali, uvaživše čak jednu ili dvije primjedbe ustanove koja se reakredituje na sastav komisije ili na tehnički propust, pa smo kroz izmijenjenu odluku to uvažili. Proces je počeo, preliminarni izvještaj je gotov, slijedi posjeta ustanovi, potom pisanje konačnog izvještaja”, kazao je Danilović.
Saopštio je i da je procedura sprovedena po zakonu te da ličnog političkog upliva u tako nešto ne može biti.
“Nije se desilo za ove tri godine koliko sam u Agenciji da nisam potpisao odluku koju donese Komisija za akreditaciju ili reakreditaciju… Proces je dakle u toku, proces je prihvaćen od strane gospode iz ustanove visokog obrazovanja Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prihvaćen bez obzira što su vrlo nekorektno i neprofesionalno blatili predsjednicu Komisije koja je to stoički i onako ekspertski oćutala i ćuti cijelo ovo vrijeme, ne kazavši ni jednu riječ”, kazao je Danilović.
On je saopštio da ta komisija ima pet članova i da je riječ o ekspertima iz pet zemalja regiona.
Na pitanje zašto još nije položio državni ispit dvije i po godine nakon što je postavljen na tu funkciju, Danilović kaže da nijedna tačka iz peticije koju je dostavio FCJK nije tačna.
„Jedno je kad vas odrede za vršioca dužnosti to je godinu i šest mjeseci. Nijesam se samopostavljao, već su me različite vlade postavljale. Tako sam ja izabran prošle godine 15. juna nakon šestomjesečnog konkursa kao prvorangirani na konkursu, a drugorangorani je bio profesor sa FCJK“, naveo je Danilović.
Kaže da je od 15. juna zasnovao radni odnos, a da za period kada je bio vršilac dužnosti nije morao imati položen državni ispit. On ističe i da zakon nije precizan u dijelu koji se odnosi na to koliko puta može biti ista osoba imenovana za vršioca dužnosti.
„Ja ne bih prihvatio to mjesto da je nezakonito. Kao što nisam prihvatio, kada sam ministu Vojinoviću tražio da ako nijesam prvorangirani ne budem predložen za direktora Agencije“, ističe Danilović.
On je kazao i da ima sertifikat o znanju crnogorskog jezika, u mjeri u kojoj je to potrebno za funkciju koju obavlja.
„Radi se o institutu, imam znanje A1 i A2 polagao sam na Fakultetu za strane jezike, položio sam. Imao sam i veće znanje od toga“, kazao je Danilović.
Poručio je i da ima do 15. juna rok da položi državni ispit i da će ga i položiti. „Položiću do 15. juna ispit, ne moram, ali hoću”, poručio je Danilović.
Na pitanje da li je Bratimir Nešić član komisije kao magistar zaštite životne sredine iz Leskovca i šta je njega predložilo da budu u Komisiji i da odlučuje da li FCJK da bude reakreditovan, Danilović je odgovorio da Nešić nije član Komisije.
„Žao mi je što je gospodin Nešić u biografiji imao samo jednu grešku napisao je da je zaposlen u NAT-u, a to je Nacionalno akreditaciono tijelo Srbije međutim ispostavilo se da se tamo bavi ekspertizama kao ekspert za tržište rada“, poručio je Danilović i dodao da se proces reakreditacije odvija na način na koji to rade sve države regiona.
Savjet za mlade i Zakon o mladima biće vrlo brzo uspostavljeni, a stanje u crnogorskom sportu se popravlja iz godine u godinu, poručio je u emisiji TVCG “Pitajte Vladu-Budimo budni” ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.
Šćekić je kazao da je i sam kao mlad prepoznavao sve nedostatke crnogorskog društva i da je partijsko zapošljavanje, kao i sada, bio veliki problem.
“Prošao sam teške momente kad sam završio fakultet i kad je politika činila svoje. Zato se sada trudimo da sve to otklonimo. Mladi ljudi treba da samo na osnovu svojih aktivnosti i znanja dobiju posao, a ne zbog svog opredjeljenja. Mlade demotiviše upravo to, razumijem zašto su razočarani i znam kako se osjećaju”, smatra Šćekić.
Ministar je saglasan da partijsko zapošljavanje i dalje postoji u Crnoj Gori.
“Značajno je manje, ali je prisutno. To ne smije biti barijera za motivaciju mladim ljudima”, kazao je Šćekić u emisiji na TVCG.
Govoreći o svojim poslovnim počecima, otkrio je da je imao ponude za odlazak iz Crne Gore, ali da nikad nije napustio svoju domovinu.
“Bilo je ponuda da radim u Beogradu, ali nisam prihvatio. Vezan sam za moj kraj i za Crnu Goru, bez obzire na nedostatke”, poručio je Šćekić.
Komentarišući demografski problem u Crnoj Gori, Šćekić je kazao da pojedine kompanije i firme demotivišu žene da rađaju.
“Dovodi se u pitanje mogućnost da ostanu na poslu. To su jako ružne i neprijatne situacije i te situacije se dešavaju, čak i prećutno. Muškarci moraju voditi malo više računa o ženama. Ja sam uvijek za to da muškarci podijele obaveze”, smatra Šćekić.
Upitan za komentar o stanju u crnogorskom sportu, Šćekić je kazao da su vrhunski sportisti diskriminisani zadnjih godina.
“Tačno je da su neki problemi naslijeđeni. Posebno je teška situacija na sjeveru, gdje su lokalne samouprave u jako lošem finansijskom stanju što se tiče budžeta. Čim nema dovoljno finansija, logično je da fudbalski klubovi u toj regiji kaskaju”, naveo je on.
Ipak, optimističan je i poručuje da se stanje u crnogorskom sportu popravlja iz godine u godinu.
“Imamo potencijala u društvu samo treba novi pristup. Zato i rade ekperti na novoj strategiji o sportu, a uključena je sportska javnosti i imamo pomoć od međunarodnih partnera. To nam je prioritet i vizija da radimo na odgovoran način”, rekao je Šćekić.
Najavio je i da će uskoro biti formiran Savjez za mlade biće vrlo brzo uspostavljen.
“Sve ide u dobrom smjeru. Želimo da imenujemo lica koja će uspostaviti dobru komunikaciju sa nevladinim organizacijama. Ima adminstrativnih stvari koje trebaju da se završe i siguran sam da ćemo savez formirati vrlo brzo”, zaključio je Šćekić.
Stečajni upravnik tražio iz sudskog depozita 30.000 eura, kao i da angažuje vlasnika kompanije da za 1.000 eura vodi administaciju do okočanja stečaja. Sud prihvatio zahtjev, pa nakon žalbe zaštitnice imovinsko-pravnih interesa države, sam poništio svoje rješenje Mjesec i po ranije Specijalno tužilaštvo je podiglo optužnici protiv Brkovića zbog “Vektra Boke”
Privredni sud poništo je svoje ranije rješenje kojim je prihvatio zahtjev stačajnog upravnika “Vektre Jakić” da mu se iz depozita suda isplati 30.000 eura za privremenu naknadu troškova stečajnog postupka, kao i da između ostalog angažuje vlasnika firme Dragana Brkovića, da za 1.000 eura neto mjesečno vodi administrativni dio poslova stečajnog postupka.
Prethodno je Privredni sud 20. marta ove godine usvojio ovakav zahtjev stečajnog upravnika Dragana Popovića, koji je tražio taj novac da bi angažovao obezbjeđenje imovine “Vektre Jakić u stečaju”, zaposlenje tokom trajanja stečaja 17 bivših rukovodilaca i radnika kompanije, računajući i Brkovića, kao i angažovanje četvorice advokata. Brković je prije uvođenja stečaja bio direktor kompanije, čiji je vlasnik njegova firma “Vektra Montenegro”.
Stečajni upravnik ove pljevaljske kompanije je u obrazloženju zahtjeva naveo “da se radi o veoma složenom stečajnom postupku sa ogromnom imovinom, koja po knjigovodstvenoj vrijednosti vrijedi na desetine miliona eura”, kao i da mu je novac potreban za plaćanje računa za struju, vodu, internet… angažovanje čuvara, osoblja i druge troškove, a da bi novac u depozit suda vratio od prve prodaje imovine iz stečajne mase.
Specijalno državno tužilaštvo, u januaru ove godine podiglo je optužnicu protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, koje terete za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebe ovlašćenja u privredi putem pomaganja i krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja u slučaju kompanije “Vektra Boka”. Stečajni upravnik je zahtjev kojim želi angažovati Brkovića predao privrednom sudu 27. febuara, odnosno oko mjesec i po nakon podizanja optužnice.
“Vektra Jakić”, “Vektra Boka”, “Vektra Montenegro” dio su bankrotirane imperije Dragana Brkovića, koji je u kumovskim i prijatljskim vezama sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem.
Na odluku Privrednog suda da prihvati zahtjev stečajnog upravnika, žalbu je Privrednom suda za Apelacioni sud uputila kancelarija zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, nakon čega je poništena prethodna odluka.
Na pitanja “Vijesti” o ranijoj spornoj odluci, iz Privrednog suda su odgovorili da je ona poništena 5. aprila, zbog čega je nisu detaljnije obrazlagali.
“Povodom traženih informacija u pogledu rješenja Privrednog suda Crne Gore St.br.437/21 od 20.03.2024. godine, kojim je usvojen zahtjev stečajnog upravnika za obezbjeđivanje neophodnih sredstava za sprovođenje stečajnog postupka, u iznosu od 30.000 eura, obavještavam Vas da je protiv navedenog rješenja Crna Gora, posredstvom svog zakonskog zastupnika Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, izjavila žalbu 2.04.2024. godine. Postupajući po izjavljenoj žalbi, Privredni sud Crne Gore je donio rješenje St.br.437/21 od 05.04.2024. godine kojim je usvojio žalbu i stavio van snage rješenje St.br.437/21 od 20.03.2024. godine. Dakle, rješenjem ovog suda u čijem pravcu ste tražili informacije, stavljeno je van snage, po osnovu člana 19 stav 6 Zakona o stečaju”, navedeno je u odgovorima.
Prema ovom članu i stavu Zakona, “stečajni sudija može, ako nađe da je žalba osnovana, i sam donijeti rješenje o usvajanju žalbe”, odnosno žalba nije ni stigla do Apelacionog suda već je Privredni sud sam poništio svoju odluku.
“Vijesti” su pitanja poslala prije nego što je objavljena odluka o poništenju, a pitali su da li je sudija imao pravo da odobri isplatu 30.000 eura iz depozita Privrednog suda bez saglasnosti Vlade, kao i na osnovu čega je Sud u rješenju za istinutu tvrdnju prihvatio navod stečajnog upravnika da imovina stečajnog dužnika vrijedi više miliona eura, kada nije naveden spisak te imovina i njena procjena. Privredni sud je upitan i da li je rađena procjena imovine “Vektre Jakić u stečaju” i ako jeste koliko ona iznosi, kao i na osnovu čega je prihvaćen zahtjev stečajnog upravnika da se za sprovođenje stečajnog postupka angažuje više dosadašnjih rukovodilaca i radnika “Vektre Jakić”, računajući i Brkovića, kao i četiri advokata.
Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države, u žalbi je navela da je prema Zakonu o državnoj pomoći za svako raspolaganje državnom imovinom vrednijom od 3.000 eura potrebna saglasnost Vlade.
Zaštitnica navodi i da sudija Privrednog suda nije ovlašćen da raspolaže sredstvima budžetske jedinice tog suda, da je samim tim prekoračio svoja ovlašćenja jer novcem “na računu budžetske jedinice raspolaže samo i jedino starješina, što postupajući stečajni sudija nije”
“Sud se saglašava sa navodima stečajnog upravnika iz zahtjeva, a da prethodno iste ne provjerava. Naime, stečajni upravnik angažuje grupu lica na različitim poslovima, tj. raznih struka, a da ne obrazlaže koju to djelatnost obavlja stečajni dužnik, te koji su to poslovi u toku, zatim ni kako nalazi da je priroda angažmana do okončanja stečajnog postupka, dok je navođenje i Dragana Brkovića, kao lica koje će biti angažovano, presedan, uz prethono utvrđenu mjesečnu apanažu istom”, navedeno je u žalbi.
Kancelariji zaštitnice imovinsko pravnih interesa Crne Gore, prema novima iz žalbe, nije jasno ni kako je Sud prihvatio obrazloženje stečajnog upravnika da “Vektra Jakić u stečaju” raspolaže imovinom vrijednom više desetina miliona eura.
“Uvidom u elektronsku evidenciju katastarskog operatera utvrđuje se da to privredno društvo u stečaju trenutno raspolaže prostorom od 40 kvadratnih metara u Pljevljima, dok Sud nalazi da je u pitanju višemilionska imovina, ali ne navodi iz čega isto zaključuje, pa je sud bio dužan da svaki navod uravnika podrobno ispita”, navedeno je u žalbi.
Prema podacima iz katastra, cijeli kompleks, kojeg čine oko 150 hiljada kvadrata zemljišta i više objekata bivše pljevaljske fabrike drvoprerade, sada je upisan na “OTP Bank NYRT” kao jedinog vlasnika. Razlog upisa navodi se aktiviranje hipoteke na nevraćeni kredit od 53 miliona eura, kao i po fudicijarnom pravu prenosa svojine sa “Vektra Montenegro” na “Vektra Jakić” zbog duga po osnovu kredita od 73 miliona eura. To znači da je kredit od 53 miliona dobila “Vektra Jakić”, a 73 miliona “Vektra Montenegro” ali joj je na neki način bila žirant pljevaljska kompanija.
U dosadašnjem dijelu stečajnog postupka, koji je započeu u januaru, stečajni povjerioci su prijavili potraživanja od preko 150 miliona eura. Stečajnih povjerilaca je skoro trista, od čega je pedesetak radnika koji ukupno potražuje nešto preko 300 hiljada eura.
Postupak potvrđivanja prijavljenih potraživanja još nije okončan, tako da je upitno da li se i koliko povjerilaca može uopšte naplatiti iz stečajne mase.
Zaštitnica je u žalbi navela da cijeli trošak stečajnog postupka (troškovi rada stečajnog upravnika, osoba koje je angažovao i ostalo što je tražio) mogu pasti na državu, odnosno depozite Privrednog suda ako bi mu bili odobreni.
U trenutku uvođenja stečaja u januaru ove godine “Vektra Jakić” je imala blokadu računa na iznos duga od 22 miliona eura. Račun ove kompanije je u neprekidnoj blokadi od novembra 2016. godine.
U nekadašnju korporaciju ŠIK “Velimir Jakić” prvi stečaj je uveden u maju 2004. godine. U julu 2006. godine Brkovićeva “Vektra” kupuje imovinu fabrike za 1,6 miliona eura. Tada su obećane investicije od najmanje šest miliona i zapošljavanje 320 radnika.
Sa tom imovinom Brković formira novu firmu “Vektru Jakić”. Država joj daje koncesije nad pljevaljskim šumama na 30 godina.
Kompanija “Vektra Jakić” kao i druge iz Brkovićeve grupe u narednom periodu uzeli su više kredita, zalažući imovinu koju su dobili od države za 1,6 miliona. Brković se hvalio da je u “Vektru Jakić” uložio 55 miliona eura.
Kompanija je umjesto planirane godišnje sječe od 140 hiljada kubika drveta, narednih godina zvanično sjekla oko polovine te količine. Već 2009. godine počinju kašnjenja u isplatama zarada, kao i sporovi sa Upravom za šume oko koncesija.
U 2012. u kompaniju je uveden stečaj kroz reorganizaciju. Državna revizorska institucija je u junu 2014. godine u izvještaju o reviziji utvrdila da je Vlada dala saglasnost za davanje koncesije za korišćenje šuma prije zvaničnog osnivanja i registracije “Vektre Jakić”.
U posljednjih deset godina uslijedilo je više sudskih postupaka sa povjeriocima, uvođenja pa prekidanja stečaja i postupaka reorganizacije, više pljenidbi pokretne i nepokretne imovine i radničkih protesta, do konačnog uvođenja stačaja u januaru ove godine.
Tada je za stečajnu upravnicu imenovana Brankica Musurović, ali je ona odustala, pa je naknadno imenovan Popović.
Crnogorske parlamentarne partije su prošle godine prihodovale oko 14 miliona eura, vidi se iz finansijskih izvještaja koje su dostavile Agenciji za sprječavanje korupcije.
Manje je koštala izgradnja četiri doma za stare u Crnoj Gori u posljednjih deceniju i po.
Od tih 14 miliona, šest partija je uspjelo da “uštedi” i po više od 100.000 eura.
U januaru 2024. je počeo rad na mijenjanju izbornog zakonodavstva, čiji je jedan od prioriteta Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
U radu skupštinskog odbora koji se time bavi su i predstavnici nevladinog sektora i akademske zajednice.
Jedna od njih, politička analitičarka Nikoleta Đukanović, sumnja da će partije zagovarati bilo koje rješenje koji bi im onemogućilo veći priliv novca.
“Posebno iz državnog budžeta… Mislim da će se tu postići saglasnost partija, koje neće uraditi ništa ‘na svoju štetu’”, kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ističe da su ranije inicijative nevladinih organizacija za mijenjanje zakona u pravcu veće kontrole, i manjeg priliva novca za partije, bile bez rezultata.
DPS-u najveći prihodi
Na parlamentarnim izborima juna 2023. godine 16 partija je osiguralo mjesta u Skupštni Crne Gore.
Među njima, najveće prihode prošle godine imala je Demokratska partija socijalista (DPS) – 4,1 milion, što je milion eura više nego godinu ranije.
Uprkos tome, godinu je završila u minusu oko 290.000 eura.
Partija kojom je decenijama rukovodio Milo Đukanović, iako druga po broju poslanika, ostala je u opoziciji.
Najveći minus od 295.000 eura prošle godine imale su vladajuće Demokrate Alekse Bečića.
Profit Evropa sad 750.000 eura
Najveći profit imao je Pokret Evropa sad lidera Milojka Spajića, koja je, iako su joj to bili prvi izbori, osvojila 24 mandata.
Oni su prošle godine prihodovali 2,1 milion, oko 95 odsto više nego godinu ranije, kada je partija osnovana.
Spajić je četiri i po mjeseca poslije izbora izabran za premijera.
U partijskoj kasi je na kraju prošle godine ostalo 750.000 eura.
Izbori se odrazili na finansijske rezultate
Na partijske finansije – kako na priliv, tako i na odliv – presudno su uticali izbori.
Na troškove kampanje partije su ukupno potrošile malo više od tri miliona eura, podaci su Agencije za sprječavanje korupcije dostavljeni RSE.
To je gotovo ista suma koju su učesnice izbora dobile od države za finansiranje kampanje.
No partije nisu samo dobile novac od poreskih obveznika, već i od članarina i donacija.
Zakon kaže da fizičko lice za finansiranje partije može uplatiti najviše 5.000 eura, a pravno 20.000 eura na godišnjem nivou.
Na osnovu onoga što piše u izvještaju Agencije, donacije su za ove izbore iznosile ukupno oko 48.000 eura.
Nikoleta Đukanović kaže da će Zakon o finansiranju partija i kampanja biti brzo razmatran, jer je to jedno od privremenih mjerila neophodnih za dobijanje IBAR.
IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocjene koliko je država kandidat ispunila od privremenih mjerila u ključnim poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost.
“Politička situacija je nametnula takav tempo da taj zakon treba da ima prioritet upravo zbog IBAR-a, što je još jedan dokaz da zakone mijenjamo samo zbog Evropske unije (EU), a ne zato što postoji istinska volja i želja da se država i društvo ozdrave i demokratizuju”, rekla je Đukanović.
Odluka o ispunjavanju privremenih mjerila trebalo bi da bude donijeta u junu.
Velike partije – šačica zaposlenih
Da snaga partija po pitanju broja osvojenih poslaničkih mandata i finansija ne odgovara broju zaposlenih vidi se iz stranačkih izvještaja.
Naime, velike partije – poput PES-a i Nove srpske demokrartije – uglavnom imaju od pet do sedam zaposlenih.
U odnosu na njih, manje i partije nacionalnih manjina nerijetko imaju veći broj zaposlenih.
Tako Socijalistička narodna partija (SNP) ima dva poslanika a 18 zaposlenih, Socijaldemokrate tri poslanika i 16 zaposlenih a Bošnjačka stranka šest poslanika i 20 zaposlenih.
Rekorder po broju zaposlenih bila je DPS, koja ima 17 poslanika a 79 zaposlenih u partiji.
Za Đukanović ovi podaci nisu neočekivani. Ona ističe da je u skladu sa problemom koji Crna Gora ima sa partijskim zapošljavanjem u državnoj administraciji i preduzećima.
“Sve partije koje imaju prilike da rukovode institucijama to isključivo koriste kako bi jačale partijsku infrastrukturu i imali bolje pozicije na narednim izborima”.
Govoreći o radu skupštinkog odbora, Đukanović nije optimistična:
“U Crnoj Gori nažalost ne postoje partije koje su toliko demokratske i evropeizovane da će uraditi nešto na korist građanima, ako to ide njima na štetu”.
Skupštinski odbor ima rok do kraja godine da Skupštini podnese na usvajanje zakone i druge akte koji se tiču izbora.
Visokopreosvećenog Mitropolita Joanikija dočekao je ktitor budućeg hrama g. Risto Drekalović, kao i nadležni paroh jerej Blažo Božović, direktor firme ,,KIPS gradnja” zadužene za izvođenje radova – Nikola Drekalović sa svojim timom inženjera: Vukom Rakovićem, Mikanom Vujovićem i Jovanom Roganovićem, glavni inženjer građevinske firme ,,Justinijan” – Željko Milačić sa saradnicima Lazarom Šćekićem i Jelenom Mišnić, direktor firme ,,Ding” koja vrši nadzor radova – Danilo Bašić sa svojim saradnicima, predstavnik firme ,,Sintezis” koja je radila projekat Gimnazije – Dušan Jelovac, kao i arhitekte: Dušan Jovanović i Nikodin Žižić, stručni saradnik protojereja-stavrofora Dragana Mitrovića na projektima umjetničke dekoracije Hrama Svetog Save – Boris Musić uz inženjere: Gavra Dedića, Mladena Terzića i Rada Draškovića iz različitih oblasti inženjerstva zavisno od faza i vrste izgradnje.
Ovom prilikom Mitropolit Joanikije je zablagodario i izrazio veliku zahvalnost svima koji daju nesebičan doprinos i koji pomažu izgradnju ovog najmodernijeg školskog kompleksa u Crnoj Gori, posebno ističući impresivnu dinamiku radova budući da će svi grubi radovi na Gimnaziji biti završeni do 1. maja tekuće godine, a grubi radovi na Hramu Svetog Save do kraja jula mjeseca.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao je, komentarišući situaciju oko stabilnosti i funkcionisanja Vlade u svijetlu sporenja PES-a i Demokratske Crne Gore o sektoru bezbjednosti, da nije zabrinut za stabinost Vlade.
“Mislim da smo se svi okupili oko većeg cilja, a ne kakva će biti kadrovska politika. Cilj nam je da promijenimo Crnu Goru, da unaprijedimo život građana, uspostavimo vladavinu prava. Da Crna Gora bude srećnija zemlja nakon završetka mandata 44. Vlade. Zato nijesam zabrinut za stabilnost 44. Vlade. Da li su svi pojedinci spremni da prate taj veliki cilj? Uvjeren sam da jesu. Vjerujem i da će Vlada koju predvodi Milojko Spajić očuvati povjerenje koje joj je narod dao i da će trajati do kraja mandata, kako bi na nekim narednim izborima mogli da se predstave sa konkretnim rezultatima“, rekao je Mandić za RTVNK.
Na pitanje o rekonstrukciji Vlade, Mandić je kazao da ,,čvrsto vjeruje da će biti u junu“.
„Rekonstrukcija bi trebalo da doprinese još većoj stabilnosti i okupljanju svih snaga koje su potrebne za realizaciju dogovorenog programa i cilja. Ona je planirana godinu nakon uspostavljanja Vlade iz prostog razloga jer smo računali da nam za ciljeve koje smo uspostavili treba godinu. S obzirom na to da smo mi već za prva tri mjeseca riješili te ciljeve, inicirali smo ranije pitanje rekonstrukcije.
Očekujemo da će nakon jednog velikog iskoraka Crne Gore, dobijanja IBAR-a, doći do rekonstrukcije, kako bi postavili novi cilj. A to je da budemo prva naredna članica EU. Ide nam mnogo brže i mnogo bolje nego što smo planirali“, poručio je Mandić.
Policija je u Podgorici uhapsila S.P. (34) kod kojeg su pronašli marihuanu, kokain i novac, a na taj način je kako navode u Upravi policije spriječena i dalja uličnu distribuciju narkotika. Od osumnjičenog su oduzeta i dva vozila radi dalje provjere.
Službenici Sektora za borbu protiv kriminala, shodno naredbi nadležnog sudije, izvršili su pretres dva objekta stanovanja u Podgorici, kao i dva vozila, koje koristi S.P. (34) iz Podgorice.
„Pretresom je pronađena i oduzeta biljna materija za koju se sumnja da je marihuana, težine oko 10,4 kilograma, manja količina praškaste materija za koju se sumnja da je kokain, 1.050 eura za koji se sumnja da je stečeno prodajom narkotika, kao i mobilni telefon, dvije vage za precizno mjerenje, aparat za vakumiranje“, saopštila je Uprava policije.
Od osumnjičenog su oduzeta i dva vozila radi dalje provjere, od kojih je jedno visoke klase.
„Preduzetim aktivnostima spriječena je dalja distribucija opojne droge kokain i marihuane putem ulične prodaje i krijumčarenje marihuane“, navodi se u saopštenju.
Komisija za sprovođenje izbora uskoro će utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uslove, nakon čega će biti sproveden intervjui
Na konkurs za člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) javilo se devet kandidata i to Dragana Šuković, Veselin Vujanović, Miodrag Martinović, Ljubiša Konatar, Mehmedin Tahirović, Slavica Mirković, Mladen Tomović, Kalina Adrović Vulić i Milica Milutinović.
Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta uskoro će utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uslove, nakon čega će biti sproveden intervju.
Tomović je advokat, a nekada je bio načelnik u Agenciji, pomoćnik direktora, koordinator Sektora za prevenciju korupcije, integriteti lobiranje. U njegovoj javno dostupnoj biografiji stoji i da je bio koordinator Uprave za antikorupcijsku inicijativu, član Radne grupe za pripremu pregovora za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju za poglavlje 23, rukovodilac Sekretarijata Nacionalne komisije za monitoring sprovođenja Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala…
Konatar je, prema dostupnim podacima, dugo radio u Upravi policije (od 1996. do 2010. godine). Od 2021. godine bio je na čelu Direktora direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje u Ministarstvu urbanizma, a za državnog sekretara imenovala ga je Vlada Milojka Spajića u novembru prošle godine. Razriješen je na lični zahtjev u januaru ove godine.
Dragana Šuković bila je načelnica Odsjeka za provjeru prihoda i imovinu u Agenciji za sprečavanje korupcije, a prema nezvaničnim saznanjima „Vijesti“, zaposlena je u Komisiji za antidoping.
Slavica Mirković sekretarka Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu u Sekretarijatu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
Veselin Vujanović dugogodišnji je sindikalni aktivista i nekadašnji generalni sekretar Saveza sidnikata Crne Gore. Zaposlen je u Fondu rada.
Miodrag Martinović nekadašnji je direktor Poreske policije, a prema podacima redakcije, trenutno je zaposlen u kotorskoj filijali Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje Crne Gore (Fond PIO).
Kalina Adrović Vulić dugo godina je bila zaposlena u Željezničkom prevozu Crne Gore, dok se kao posljednje radno mjesto Milice Milutinović pominje kabinet ministra bez portfelja Zorana Miljanića u 43. Vladi.
Tahirović je pukovnik u penziji, koji je obnašao više funkcija u Ministarstvu odbrane. Predavač je na Univerzitetu Donja Gorica, a slovi za dugogodišnjeg aktivistu Demokratske partije socijalista.
„Komisija…sačinjava listu od pet kandidata za izbor članova Savjeta, sa obrazloženjem. Komisija sačinjava listu iz stava 4 ovog člana, većinom od najmanje četiri glasa, u roku od 60 dana od dana isteka roka za prijavljivanje na konkurs. Komisija dostavlja listu kandidata iz stava 4 ovog člana nadležnom odboru, radi predlaganja Skupštini“, precizirano je u Zakonu o sprečavanju korupcije. Ukoliko nadležni odbor – Odbor za antikorupciju ne predloži Skupštini listu kandidata, postupak za izbor članova Savjeta se ponavlja.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede. Iz MANS-a poručuju da se time aboliraju i bivši i budući funkcioneri koji kriju stvarnu imovinu i prihode, ali i da im se daje na znanje da će izbjeći posljedice, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo
Svi javni funkcioneri koji uspiju da za pet godina “pobjegnu” nadležnima zbog skrivanja imovine, nakon tog perioda neće zbog toga odgovarati.
Abolirani će biti i svi oni koji su se ogriješili o Zakon o sprečavanju korupcije prije eventualnog stupanja na snagu novog propisa.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredaba tog propisa – sprečavanje sukoba interesa, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera “ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede”.
“Ovo znači da suštinski neće biti odgovornosti ni Mila Đukanovića, ni Veselina Veljovića, ni Vesne Medenice, ni Miomira Mugoše, ni Ivana Brajovića, a ni mnogih drugih visokih javnih funkcionera koji su krili svoju imovinu. Ovakvo zakonsko rješenje je direktno suprotno elementarnim principima vladavine prava i procesa evropskih integracija, i zato su izgovori da se ono donosi radi dobijanja IBAR-a krajnje licemjerni”, kazala je “Vijestima” direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
Ona je naglasila da Nacrt zakona, kojim se predviđa zastara u slučaju lažnog prijavljivanja imovine, predstavlja “veliko razočarenje i pokazuje nedostatk političke volje za stvarnu borbu protiv korupcije”.
“Zakonska rješenja kojima se aboliraju korumpirani funkcioneri nije se usuđivalo predlagati ni prethodni režim, a sada smo to dočekali od nove vlasti koja je tvrdila da će se obračunati sa korupcijom i kriminalom. Ovakvim izmjenama zakona se suštinski uvodi amnestija za sve one funkcionere koji su skrivali milione eura stečenih od korupcije i podnosili lažne podatke u svojim prijavama imovine”, rekla je Ćalović Marković.
MANS je na tu odredbu upozorio i Ministarstvo pravde, koje je rukovodilo pisanjem teksta Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije.
Istakli su da takva odredba ne postoji u Zakonu koji je na snazi od 2016. godine
Iz te NVO obrazložili su da se radi o “najproblematičnijem članu Nacrta, jer se njime neosnovano uvodi zastarelost od samo pet godina u slučaju kršenja zakona od strane javnih funkcionera koji su u prethodnom periodu skrivali svoju imovinu ili prihode”.
“Radi se o neopravdano kratkom ograničenju. Takvo kratko vremensko ograničenje za zastaru može biti neopravdano, posebno ako se uzme u obzir složenost procesa otkrivanja finansijskih nepravilnosti i prikrivanja imovine. Složeni slučajevi korupcije i prikrivanja imovine često zahtijevaju dugo vremena da se otkriju, pogotovo ako uključuju međunarodne transakcije ili složene finansijske sheme”, upozorila je Ćalović Marković.
Takva odredba, smatra ona, podsticala bi na nezakonito ponašanje.
“Postavljanjem kratkog perioda zastare, postoji rizik da se javnim funkcionerima pošalje poruka da, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo, izbjeći će pravne posljedice. Ovo može podstaći koruptivno ponašanje i smanjiti efikasnost zakonodavnog okvira u borbi protiv korupcije. To takođe onemogućava povraćaj javnih sredstava koja su možda nezakonito prisvojena, čime se šteti javni budžet”, naglašava Ćalović Marković.
Produženi periodi zastare, upozorava ona, posebno u kontekstu istorije selektivnog postupanja od strane oba direktora Agencije, doveli bi do toga da odgovornost ne bude utvrđena ni nakon što dođe do promjene u rukovodstvu Agencije.
“To bi omogućilo pojedincima da se oslone na zastarijevanje, kako bi izbegli istrage ili sankcije. Kratak period zastare favorizuje određene pojedince ili grupe, odnosno abolira sve funkcionere koji su sakrili svoje prihode ili imovinu prije 2019. godine, a nisu procesuirani od strane Agencije. Praksa selektivnog postupanja ukazuje na nužnost jačanja mehanizama kontrole i nadzora unutar Agencije. Produženi periodi zastare mogu pružiti dovoljno vremena da se takvi mehanizmi uspostave i primjene, čime se osigurava da nijedan slučaj korupcije ili nezakonitog ponašanja ne ostane neistražen zbog proceduralnih ograničenja”, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, usvajanje te odredbe će predstavljati signal javnosti da se ne preduzimaju konkretne mjere za borbu protiv korupcije.
“…Već se funkcioneri prethodnog režima koji su skrivali svoju imovinu aboliraju. Ovako kratka zastara pokazuje nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, što će još više erodirati povjerenje građana u vladavinu prava i pravednosti. Takođe, međunarodne organizacije i stručnjaci za borbu protiv korupcije zagovaraju strože mjere kada je riječ o finansijskom kriminalu, uključujući duže periode za zastaru. Postavljanje petogodišnje zastare je u suprotnosti sa ovim preporukama i najboljim praksama, čime se potencijalno kompromituje međunarodna slika zemlje u pogledu borbe protiv korupcije”, zaključila je Ćalović Marković.
Nacrt zakona o sprečavanju korupcije, koji je Ministarstvo pravde pripremilo i stavilo na javnu raspravu, pokazuje izostanak političke volje aktuelne Vlade da unapređenjem pravnog okvira doprinese borbi protiv te pojave.
To su juče saopštili iz nevladine organizacije Institut alternativa (IA).
Istraživačica javnih politika u IA Dragana Jaćimović kazala je da Vladin Nacrt zakona ne donosi bitna unapređenja, niti će, ukoliko bude usvojen, unaprijediti sprečavanje korupcije.
IA je predložio Vladi da, kao Predlog zakona, usvoji tekst koji je usaglašen u Radnoj grupi koju je 2023. godine formirala Skupština Crne Gore.
Jaćimović je podsjetila da je radna grupa Odbora za antikorupciju, u kojoj su učestvovali i predstavnici nevladinog sektora, tokom prošle godine pripremila Nacrt zakona o sprečavanju korupcije.
Takođe, kako je navela, taj Odbor je u maju prošle godine organizovao i okrugli sto na kojem je razmatran Nacrt zakona.
“Posljednja radna verzija, u koju je predstavnica IA u toj radnoj grupi imala uvid, predstavlja značajno kvalitetniji tekst, iako se i on mogao dodatno unaprijediti, budući da smo u odnosu na pojedine odredbe tog nacrta imali primjedbe i rezerve”, kazala je Jaćimović.
Posebno, ocijenila je ona, zabrinjava to što se u novom Nacrtu zakona nijesu našle odredbe koje propisuju obavezu članova komisija koje sprovode postupke javnih nabavki, privatizacija, javno-privatnih partnerstava i dodjele koncesija čija je procijenjena vrijednost veća od 100.000 eura, da dostavljaju izvještaje o prihodima i imovini.
Jaćimović je kazala da u Nacrtu zakona nema ni nadležnosti Agencije za sprečavanje korupcije da utvrđuje postojanje sukoba interesa u vršenju javne funkcije u oblasti prostornog planiranja, urbanizma, koncesija i javnih nabavki u skladu sa posebnim propisima koji uređuju te oblasti.