Home Blog Page 107

Mandić: Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni?

0

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić govorio je na Svečanoj akademiji povodom manifestacije „Mart – mjesec srpskog jezika i književnosti“, koji je organizovao Filološki fakultet u Nikšiću i tom prilikom, između ostalog, upitao “postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik”.

Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je srpski jezik duboko utkan u istoriju i kulturno nasljeđe Crne Gore, naglašavajući da pitanje jezika ne smije biti izvor podjela, već most razumijevanja među građanima.

Govoreći o periodu nakon referenduma i političkim procesima koji su uslijedili, Mandić je ocijenio da je bivši režim, vođen maksimom „prvo država, pa demokratija“, koristio identitetska pitanja kao sredstvo političkih podjela.

Foto: Opština NikšićFoto: Opština Nikšić

„Umjesto da nas različitosti zbliže, one su godinama korišćene kako bi se građani Crne Gore, koji su jedni drugima najbliži, što više udaljili“, poručio je Mandić.

On je podsjetio da se ove godine navršava dvadeset godina od referenduma, naglašavajući da istorija ne stoji i da su nove generacije pozvane da grade društvo na drugačijim temeljima.

„Kao što svijet nije stao ni u najtežim trenucima ljudske istorije, tako nije stao ni završetkom referenduma. Zajednica, poput rijeke, nastavlja da teče, a na nama je odgovornost da taj tok pratimo mudro i savjesno“, kazao je Mandić.

Istakao je da je Crna Gora nakon decenija autokratske vlasti prije nekoliko godina napravila drugačiji izbor, koji “predstavlja prvi veliki korak ka njenom demokratskom ozdravljenju i obnovi slobode kao temeljne vrijednosti”.

Kako se dalje navodi u saopštenju, Mandić se osvrnuo i na pitanje službenog statusa srpskog jezika.

„Postoji li država na svijetu u kojoj jezik kojim govori najveći broj građana nije službeni jezik? Kakvu poruku time šaljemo porodici razvijenih, demokratskih evropskih zemalja kojoj težimo?“ upitao je Mandić.

Kao primjer naveo je Finsku, ističući da je u toj državi švedski jezik službeni uz finski, iako ga govori znatno manji procenat stanovništva.

U završnom dijelu obraćanja naglasio je da ne govori kao lingvista ni pravnik, već kao neko čija je dužnost da sprovodi narodnu volju.

„Ne znam ja sve ono što znaju mudriji i edukovaniji o jeziku od mene, ali sam skupio hrabrosti da sa vama podijelim moje misli iz srca i svoje riječi iz najdubljih i najboljih namjera za više dijaloga, argumenata, trpeljivosti i razumnosti. To je put kako bi ova naša zemlja u pomirenju i razumijevanju čvrsto koračala naprijed u budućnost ljudskog i demokratskog napretka. Nadam se da ćemo zajedno uspjeti da ostvarimo ovaj plemeniti cilj i da će Crna Gora u budućnost zakoračiti kao dobar primjer stabilne, složne, ekonomski bogate zajednice srećnih i pomirenih ljudi“, zaključio je Mandić.

Podsjetimo, ranije je iz Opštine Nikšić saopšteno da su predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić govorili na svečanoj akademiji povodom otvaranja manifestacije „Mart — mjesec srpskog jezika i književnosti“, koju je organizovao Studijski program za srpski jezik i južnoslovenske književnosti u amfiteatru Filološkog fakulteta u Nikšiću.

“Želim da čestitam mjesec mart — mjesec srpskog jezika i književnosti i da zahvalim na prilici i časti da se na ovoj manifestaciji obratim u ime Opštine Nikšić, koja je teritorijalno najveća jedinica lokalne samouprave na svijetu u kojoj se većinski govori srpski jezik. Odajem priznanje Studijskom programu za srpski jezik i južnoslovenske književnosti, profesorima i studentima, koji su svjedočili jednu dublju istinu od one koja se može naći u knjigama, a to je zlatna nit trajanja našeg naroda i srpskog jezika u Crnoj Gori. Nije bilo lako u prethodnom periodu svjedočiti tu istinu, ali činjenica da ste uspjeli da opstanete govori i o tome da žrtva profesora Nikšićke gimnazije, koji su ustali u odbranu imena srpskog jezika, nije bila uzaludna”, kazao je Kovačević.

Zato je, kako je rako, danas situacija nešto lakša, “ali srpski jezik u institucijama sistema i aktima ove države nema mjesto koje mu pripada”.

“Tako da je Crna Gora jedina država čiji službeni jezik nije onaj na kojem je donesena deklaracija o njenoj nezavisnosti 2006. godine. Ostaju još mnogi zadaci pred nama, a činjenica da danas obilježavamo mart kao mjesec srpskog jezika i književnosti govori u prilog tome da se stanje popravilo i da ćemo ga i dalje popravljati, u skladu sa voljom građana i sa kontinuitetom srpskog jezika kao jezika većine u Crnoj Gori“, poručio je Kovačević.

Mandić je kazao da je njegova misija i cilj da svako dijete koje je danas rođeno, bez obzira na to da li odrasta uz srpski ili neki drugi jezik, osjeća da je ravnopravan građanin ove zemlje.

“To je put kojim naša zemlja, u duhu pomirenja i međusobnog razumijevanja, može sigurno i odlučno koračati naprijed, ka budućnosti zasnovanoj na ljudskom i demokratskom napretku. Vjerujem da ćemo zajedničkim naporom uspjeti da ostvarimo taj cilj i da će Crna Gora u vremenu koje dolazi biti primjer stabilne, složne i ekonomski snažne zajednice zadovoljnih i pomirenih ljudi“, naveo je Mandić.

Na svečanosti su govorili i dekan Filološkog fakulteta, prof. dr Igor Lakić, rukovodilac Studijskog programa za srpski jezik i južnoslovenske književnost, doc. dr Jelena Gazdić, i doc. dr Goran Radonjić.

Upriličen je i prigodan kulturno-umjetnički program, u kojem su nastupili učenici Muzičke škole „Dara Čokorilo“.

Ivanović se sastao s Mitropolitom Joanikijem: Uloga vjerskih zajednica u evropskim integracijama

0

Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović sastao se s Mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, razgovarajući o prednostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i planu da se pregovarački proces završi do kraja godine, uz naglasak na ulogu vjerskih zajednica u evropskim integracijama.

On je na svom profilu na društvenoj mreži iks (X) podijelio svoje utiske o sastanku i istakao važnost uloge vjerskih zajednica u podršci evropskim integracijama Crne Gore.

„Susreo sam se danas s Mitropolitom crnogorsko-primorskim g. Joanikijem, s kojim sam razgovarao o prednostima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i namjeri da se pregovarački proces završi do kraja ove godine. Evropska integracija je pitanje od važnosti za cjelokupno društvo i sve njegove činioce, među kojima vjerske zajednice imaju značajnu ulogu“, poručio je Ivanović.

Ministar dijaspore Azemović: Hrvatska snažan oslonac Crnoj Gori na putu ka EU

0

Savez Crnogoraca Hrvatske organizovao je 28. februara u Zagrebu, u Kancelariji Evropskog parlamenta, diskusiju na temu “Hrvatska i Crna Gora jučer, danas i sjutra”, saopštili su iz Ministarstva dijaspore.

Kako navode, događaju je prisustvovao ministar dijaspore Crne Gore Mirsad Azemović sa saradnicima.

Azemović se kako dodaju, zahvalio organizatorima na pozivu ističući da takvi događaji dodatno unapređuju odnos između Crne Gore i Hrvatske.

“O odnosima Crne Gore i Hrvatske možemo govoriti afirmativno, imajući u vidu kontinuiranu i sadržajnu saradnju između dvije države, zasnovanu na međusobnom uvažavanju, dobrosusjedskim odnosima i zajedničkim evropskim vrijednostima”, istakao je Azemović.

Dodao je da je Hrvatska za Crnu Goru pouzdan partner i snažan oslonac u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

“Njeno iskustvo u pregovaračkom procesu, kao i kontinuirana ekspertska i institucionalna podrška, od velikog su značaja za uspješno sprovođenje reformi i ispunjavanje obaveza na evropskom putu. Zajedničko članstvo u EU biće povod za dodatno osnaživanje državnih odnosa kroz politički dijalog, pojačanu ekonomsku razmjenu, kao i partnerstvo u okviru evropskih i regionalnih inicijativa, kazao je Azemović.

Azemović je poručio dijaspori u Hrvatskoj da će u Ministarstvu dijaspore i u narednom periodu imati pouzdanog partnera i snažnu institucionalnu podršku.

Naglasio je da će kako dodaju, Ministarstvo nastaviti da unapređuje saradnju sa iseljeništvom, jača veze sa maticom i pruža konkretne programe podrške od značaja za očuvanje identiteta, kulture i ekonomskog povezivanja.

U uvodnom obraćanju predsjednik Saveza Crnogoraca u Hrvatskoj Ljubo Radović, naglasio je duboku isprepletenost kulturnih, istorijskih i prijateljskih veza između crnogorskog i hrvatskog naroda, ističući da su ti odnosi kroz vjekove građeni na međusobnom poštovanju i bliskosti.

Radović je takođe izrazio zadovoljstvo i ponos činjenicom da Crnogorci koji žive u Hrvatskoj uživaju status ravnopravnih građana države koja dosljedno čuva i njeguje sopstvenu istoriju, kulturno nasljeđe i nacionalni identitet.

Na skupu su govorili renomirani crnogorski književnik Milorad Mijo Popović i Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac, član Hrvatske demokratske zajednice, pravnik s doktoratom iz evropskog prava i docent na fakultetu. U toku trajanja diskusije upućene su snažne poruke ohrabrenja Crnoj Gori u susret daljem građenju evropske budućnosti, uz potvrdu podrške njenom reformskom i integracionom procesu. Hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol, najavio je nastavak podrške Crnoj Gori na njenom putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, zaključuje se u saopštenju.

Milatović zakazao hitan sastanak zbog situacije na Bliskom istoku

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zakazao je nastavak sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost za 9. mart u 11 sati, a imajući u vidu da predsjednik Vlade Milojko Spajić nije u zemlji ove sedmice.

Iz Kabineta Predsjednika podsjećaju da sjednica nije završena, te da je predsjednik države, u svojstvu predsjedavajućeg Savjeta, u više navrata inicirao njen nastavak, predlažući termine 30. decembra 2025. godine, 19. januara, 2. i 9. februara.

Naglašavaju da dalja odlaganja nijesu prihvatljiva, imajući u vidu, kako navode, značaj tačaka dnevnog reda.

„Dnevni red biće dopunjen informacijom o novonastaloj situaciji na Bliskom istoku i njenim bezbjednosnim i spoljnopolitičkim implikacijama po Crnu Goru. Dodatno, predsjednik je inicirao održavanje hitnog informativnog sastanka nadležnih institucija u srijedu, 4. marta, radi razmjene ključnih informacija i preliminarne koordinacije u svjetlu aktuelnih dešavanja na Bliskom istoku“, navodi se u saopštenu.

Na sastanak su pozvani: predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić, ministar odbrane Dragan Krapović, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i direktor ANB-a Ivica Janović.

„Očekuje se puna institucionalna odgovornost svih nadležnih aktera, kako bi se obezbijedilo stabilno i koordinisano funkcionisanje u složenim međunarodnim okolnostima“, zaključili su u saopštenju.

Podsjetimo, treći je dan napada na Bliskom istoku koji su počeli američko-izraelskim napadom na Iran u kojima je ubijeno istaknuto rukovodstvo Irana uključujući ajatolaha Alija Hamneija.

Uslijedili su iranski napadi širom zemalja Zaliva gdje Sjedinjene Države imaju baze.

U Kuvajtu je srušeno nekoliko američkih borbenih aviona. BBC prenosi navode američke vojske da se radi o „očiglednim incidentima“. 

U znak odmazde za napad Hezbolaha na Izrael, izraelska vojska napala je Liban pri čemu je poginula 31 osoba. Najmanje 149 osoba je povrijeđeno.

Iranski Crveni polumjesec kaže da je do sada 555 osoba poginulo u napadima u Iranu.

Nastavljaju se napadi Izraela na Teheran, ali i napadi Irana širom Bliskog istoka. Eksplozije su zabilježene u Bahreinu, Dubaiju, dok je u Saudijskoj  Arabiji pogođena naftna rafinerija. U napadu iranskim dronovima „šehid“ pogođena je britanska baza na Kipru.

Britansko ministarstvo saopštilo da premještaju članove porodica iz baze u alternativni smještaj.

Afirmacija borca protiv Crne Gore: Bivši konzul u Njujorku prisustvovao otvaranju ulice Ali-paše Šabanagića u tom gradu

0

Ali-paša predvodio oružani otpor protiv ulaska Plava i Gusinja u sastav Crne Gore, učestvovao i u drugoj vojnoj Omer-paše Latasa 1862. godine, kaže istoričar Nikola Zečević

Omeragić na Fejsbuku napisao da je otvaranjem ulice Ali-paše u Njujorku “ukazana velika čast Crnoj Gori”

Doskorašnji konzul nije odgovorio da li je korektno da državni službenik prisustvuje otvaranju ulice čovjeku koji se borio protiv Crne Gore, iz Ministarstva vanjskih poslova oćutali pitanje da li dijele Omeragićev stav

Potez doskorašnjeg konzula Crne Gore u Njujorku Adela Omeragića – da svojim prisustvom na ceremoniji otvaranja ulice Ali-paše Šabanagića u tom američkom gradu, afirmiše ličnost vojskovođe koji je kroz istoriju činio sve da Plav i Gusinje ne postanu dio crnogorske države – najblaže rečeno djeluje čudno i teško objašnjivo.

To je “Vijestima” kazao istoričar Nikola Zečević, komentarišući Omeragićevu prošlonedjeljnu objavu na društvenim mrežama, u kojoj je naveo da je otvaranjem ulice Ali-paše u Njujorku “ukazana velika čast Crnoj Gori”.

Omeragić, koji je prekjuče saopštio da je podnio ostavku na poziciju crnogorskog konzula u Njujorku, a da politički angažman nastavlja kao poslanik Bošnjačke stranke (BS), je 22. februara na Fejsbuku napisao da je “u srcu” njujorškog kvarta Astorije, svečano otvorena ulica Ali-paše Šabanagića Gusinjskog, koja, prema njegovim riječima, predstavlja simbol trajne veze između naše dijaspore i domovine Crne Gore.

“Imao sam čast da zajedno sa kolegama prisustvujem ovoj svečanosti, gdje je ukazano veliko priznanje Crnoj Gori, posebno Gusinju i Plavu, čiji su ljudi decenijama gradili mostove prijateljstva, rada i zajedništva u Sjedinjenim Američkim Državama. Ime Ali-paše Šabanagića ostaje trajno upisano u jednoj od najživljih zajednica Njujorka – kao podsjetnik na naše korijene, identitet i doprinos plavsko-gusinjske zajednice američkom društvu”, piše u objavi.

Naveo je da su “ponosni na naše ljude u dijaspori, na njihovu istrajnost i uspjehe, i na činjenicu da se ime jednog velikana iz naše istorije danas nalazi na mapi Njujorka”.

Omeragić nije odgovorio na pitanje “Vijesti” da li smatra da je korektno da državni službenik prisustvuje otvaranju ulice čovjeku koji se u više navrata borio protiv Crne Gore, dok su iz Ministarstva vanjskih poslova, kojim rukovodi Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), oćutali pitanje redakcije da li je stav doskorašnjeg konzula i zvaničan stav Ministarstva.

Zečević: Šabanagić bio proosmanski prvak

Zečević je kazao listu da je Ali-beg Šabanagić, poznat i kao Ali-paša Gusinjski, predvodio oružani otpor sprovođenju odluka Berlinskog kongresa iz 1878. godine, prema kojima su Plav i Gusinje trebali da uđu u sastav Crne Gore. Navodi da se vrhunac tog otpora ispoljio tokom Boja kod Novšića (Nokšića) u decembru 1879, kad su Ali-pašine proosmanske snage porazile crnogorske trupe pod komandom vojvode Marka Miljanova, koje su nastojale da uspostave kontrolu nad plavsko-gusinjskim krajem.

“Sukobi su nastavljeni i mjesec dana kasnije, u Murini, nakon čega je uslijedilo povlačenje crnogorskih snaga. Ishod tog otpora bio je politički dvojak – umjesto Plava i Gusinja, Crna Gora je tek u novembru 1880, kao kompenzaciju, dobila Ulcinj, dok su Plav i Gusinje ostali u sastavu Osmanskog carstva, odnosno Pećkog sandžaka, koji je potom povjeren na upravu – upravo Šabanagiću”, objašnjava on.

Velji rat, koji je Crna Gora vodila s Osmanskim carstvom od 1876. do 1878. prethodio je Berlinskom kongresu, na kom je priznata formalna nezavisnost Crne Gore, a država je dobila značajno teritorijalno proširenje – u njen sastav ušli su Nikšić, Kolašin, Spuž, Podgorica, Žabljak, Bar… Plav i Gusinje postali su dio Crne Gore 1912, po okončanju Prvog balkanskog rata.

Zečević podsjeća da je Šabanagić, pritom, bio jedna od važnijih ličnosti Prizrenske lige, naročito u okviru tzv. gusinjske kaze.

“Njegovo suprotstavljanje crnogorskom prodoru nije bilo ograničeno samo na krizu izazvanu odlukama Berlinskog kongresa – on se s crnogorskom vojskom sukobljavao i ranije, tokom druge Omer-pašine vojne 1862. godine”, kaže sagovornik.

Omer-paša Latas je 1862. predvodio sveobuhvatnu tursku ofanzivu na Crnu Goru, zbog podrške Cetinja hercegovačkim ustanicima.

Istoričar ukazuje da se Šabanagićevo protivljenje pripajanju Plava i Gusinja Crnoj Gori uklapalo u ranu programsku orijentaciju Prizrenske lige, čiji je inicijalni cilj, prema Zečevićevim riječima, bio očuvanje teritorijalne cjelovitosti Osmanskog carstva, uz nastojanje da se spriječi pripajanje krajeva s dominantno muslimanskim stanovništvom okolnim hrišćanskim državama.

Prizrenska liga bila je albanska politička i nacionalna organizacija koja je djelovala od juna 1878. do aprila 1881. Osnovana je kao direktna reakcija na odluke Berlinskog kongresa s ciljem da spriječi podjelu teritorija naseljenih Albancima između susjednih država i da se izbori za ujedinjenje četiri osmanska vilajeta u jednu autonomnu albansku jedinicu unutar Osmanskog carstva.

Iako je prvobitno imala podršku turskih vlasti, pokret je ugušen silom 1881, nakon što su zahtjevi prerasli u otvorenu borbu za nezavisnost.

Zečević ocjenjuje da je Ali-pašu vjerovatno najpreciznije razumjeti kao lokalnog proosmanskog prvaka i vojnog organizatora, “koji je branio vlastiti zavičaj, lokalno muslimansko stanovništvo, kao i politički poredak u kojem je djelovao”.

“Posmatrano iz tog ugla, nema sumnje da Šabanagić predstavlja značajnu istorijsku ličnost za plavsko-gusinjski kraj. Ipak, činjenica da je dosljedno i uporno djelovao protiv uključivanja tog prostora u sastav Crne Gore otežava da se, bez ozbiljnih ograda, tretira kao nekakav domovinski simbol Crne Gore”, podvlači on.

U tom smislu, Zečević ističe da Omeragić “nesumnjivo ima puno pravo” da, kao privatno lice, afirmiše Šabanagićev zavičajni značaj.

“Međutim, ukoliko to čini u svojstvu crnogorskog konzula, odnosno predstavnika države, onda se otvara legitimno pitanje političke i simboličke primjerenosti afirmacije ličnosti koja je istorijski činila sve da Plav i Gusinje nikada ne postanu dio Crne Gore i koja se toj mogućnosti otvoreno protivila i u konačnici suprotstavila oružjem. Najblaže rečeno, takav postupak djeluje čudno i teško objašnjivo”, poentirao je on.

Omeragić „mijenja način služenja državi“

Omeragić je prekjuče saopštio da je podnio ostavku na poziciju crnogorskog konzula u Njujorku, te da će svoj politički angažman nastaviti kao poslanik BS-a.

Poslaničko mjesto te partije u parlamentu ostalo je upražnjeno nakon ostavke Admira Adrovića krajem prošle godine.

“Služiti državi Crnoj Gori i njenim građanima je čast – bez obzira na poziciju s koje to činimo. Period koji sam proveo u Njujorku kao konzul Crne Gore dodatno me je uvjerio koliko je važno snažno i dostojanstveno zastupati interese naše države i naših ljudi, u zemlji i inostranstvu”, napisao je Omeragić u objavi na Fejsbuku.

Zahvalio je ministru vanjskih poslova i lideru BS-a Ervinu Ibrahimoviću na povjerenju i prilici da bude dio diplomatskog tima Crne Gore, rekavši da “to povjerenje nosi kao obavezu da i dalje radi principijelno, odgovorno i posvećeno”.

“Zahvaljujem se i našoj dijaspori u Njujorku i širom SAD na otvorenoj i konstruktivnoj saradnji. Njihova posvećenost očuvanju veza s Crnom Gorom, kao i spremnost da doprinesu njenom razvoju, predstavljaju snažan oslonac našoj državi. Bilo mi je zadovoljstvo da zajedno radimo na jačanju tih veza i unapređenju komunikacije”, dodao je.

Omeragić je poručio da je odlučan da u parlamentu bude “snažan glas politike ravnopravnosti, multietničkog sklada i evropskog puta Crne Gore”.

“Ne mijenjam služenje državi – mijenjam način na koji ću joj služiti. Posebna mi je čast što ću kao poslanik… biti tamo gdje se donose odluke koje određuju život ljudi i pravac države… U ovaj mandat ulazim bez kalkulacija i s jednim ciljem: da budem dostupan, principijelan i beskompromisno posvećen ravnopravnosti, dijalogu i evropskom putu Crne Gore”, naveo je on.

“Vijesti” su krajem januara pisale da će se Omeragić vratiti u državu na zahtjev BS-a, kako bi popunio upražnjeno poslaničko mjesto te partije u parlamentu. Izvor redakcije iz BS-a tada je tvrdio da zbog navodnih frakcija u toj stranci, Ibrahimović želi da upražnjeno mjesto, nakon ostavke Adrovića, popuni Omeragić, a ne Irfan Husović, koji je bio sljedeći na listi.

Inicijativa bošnjačke dijaspore Njujorka

Ali-paša Šabanagić dobio je ulicu u Njujorku zahvaljujući inicijativi tamošnje bošnjačke dijaspore.

Inicijativu su pokrenule “Bošnjakinje Njujorka” u ime organizacije “Kolektivan rad sestara”, čija je izvršna direktorica Zara Kandić.

Kandić je sredinom janurara saopštila portalu “CGDijaspora” da je proces od pokretanja inicijative do njenog usvajanja trajao osam mjeseci.

“Proces je zahtijevao mnogo strpljenja, razgovora i papira, ali ništa nije bilo uzalud. Danas, nakon svega, osjećam zahvalnost, ponos i veliku odgovornost jer ovo nije kraj, nego početak”, navela je Kandić.

Šćepanović: Sutkinja mi rekla da su navodi o bjekstvu Medenice “čaršijske priče”

0

Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je da je ciljano tumačio zakon i pravo u metu.

“Oni koji nijesu ciljano tumačili zakon danas nijesu ovdje da se suoče sa pravnom argumentacijom”, istakao je Šćepanović.

Zato traži da Sudski savjet pokrene disciplinski postupak, odnosno preduzme etičke mjere i radnje u odnosu na predsjednika Višeg suda zbog javno izgovorene riječi.

“Kojom prilikom je u javnoj emisiji utvrdio da meni treba zabraniti da tumačim pravo i pravne norme”, kazao je Šćepanović.

Ponavlja da kršenje mjera nadzora ne predstavlja krivično djelo.

“Miloš Medenica je prekršio mjeru nadzora i pobjegao neefikasnim zakonskim rješenjima”, istakao je Šaranović.

Kazao je da se Miloš Medenica obraća preko određenih pr članova organizovanih kriminalnih grupa, preko određenih kriminalnih struktura bivšeg kartela policijske strukture koji mu to kreiraju.

“Blizu smo da lociramo i te sajtove. Nije bitno je li Miloš Medenica AI ili ne. Zvanična digitalna forenzika pokazuje da je ono vještaška inteligencija. Vidjeli ste kao je zaboravio da čita, ono što mu je napisao stručnu terminologiju određeni karteli iz policijsko obavještajnog sektora koji su procesuirani”, naveo je Šćepanović.

Kazao je da je u svim kontrolama Miloš Medenica bio u mjestu stanovanja.

“Ukoliko je postojao procesni rizik i bezbjednosna smetanja koja bi ukazivala da će pobjeći, sud je mogao da odmah donese nalog policiji da invazivno postupa i 24-no posmatra Medenicu. Svako dalje postupanje policije bi bilo suprotno svim sistemskim zakonima. Policija neće da radi u sivoj zoni”, kazao je Šćepanović.

Šaranović: 351 kršenje mjera nadzora prošlo bez kazne suda

0

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da je Uprava policije utvrdila 351 kršenje mjera nadzora i o tome obavijestila sudove, ali da nije bilo povratne reakcije, osim u četiri slučaja.

„351 je broj kršenja mjera nadzora koje je utvrdila Uprava policije i obavijestila sud i nismo imali povratnu reakciju. Samo u četiri slučaja su određene alternativne mjere“, rekao je Šaranović.

On je naveo da je sve to posljedica neizricanja prvostepenih presuda u roku od tri godine i da su zbog toga inicirali promjene zakona.

„Zakon nažalost nije dobio potrebnu većinu, zbog toga smo tražili da se prepozna kao krivično djelo kršenje mjera nadzora“, kazao je Šaranović.

Dodao je da su se, kako je naveo, potvrdile njihove sumnje i bojazni.

„Govorili smo da će svi članovi OKG uz ovakve neefikasne mjere postati meta suprotnih grupa ili povratnici u izvršenju krivičnih djela“, rekao je on.

Šaranović je kazao da na današnji dan ima oko 690 pravosnažno osuđenih lica koja još nijesu na izdržavanju kazne.

„Da li treba da ih učinimo štićenim ličnostima?“, upitao je Šaranović.

Medojević: Spajić poslušni teletabis globalnih satanista

0

Predsjednik Pokret za promjene (PzP), Nebojša Medojević, oštro je reagovao na nedavnu izjavu premijera Milojko Spajić, koji je osudio „ničim izazvane“ napade Irana na Ujedinjeni Arapski Emirati.

U objavi na društvenim mrežama, Medojević je kritikovao premijera, nazivajući ga i njegove saradnike „poslušnim teletabisima globalnih satanista“ i tvrdeći da su, po njegovim riječima, „uz dogovor Mila, Crkve i Vijesti“ postavljeni na vlast u Crnoj Gori.

„Nas niko ne mora da bombarduje. Mi ove poslušnike globalnih satanista sami biramo na izborima. I posle Mila – Milo-jko“, naveo je Medojević, aludirajući na, kako kaže, političku kontinuitet vlasti u zemlji.

Tokom vikenda uhapšeno 87 vozača, vozili pijani, drogirani, odbili aklotest…

0

U periodu od 27. februara do 1. marta 2026. godine na putevima u Crnoj Gori evidentirano je 45 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 10 osoba zadobilo teške, a 21 lakše tjelesne povrede.

Tokom prethodnog vikenda, kako kažu, od 27. februara do 01. marta 2026. godine, na crnogorskim putevima evidentirano je 45 saobraćajnih nezgoda, u kojima je 10 lica zadobilo teške, a 21 lice lakše tjelesne povrede.

„U istom periodu, službenici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 231 prekršajnu prijavu, izdali 1.956 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 32 para registarskih oznaka, a isto toliko vozila isključili iz saobraćaja“, navodi se u saopštenju.

Kako navode u saopštenju, uhapšeno je 87 vozača, od čega 40 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u organizmu u koncentraciji većoj od 1g/kg ili odbijanja alkotestiranja, 29 vozača zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci ili odbijanja podvrgavanja testiranju, 18 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

„Od ukupnog broja lica lišenih slobode, najviše je lišeno slobode u Podgorici – 29 vozača, devet u Danilovgradu, dok je po sedam vozača lišeno slobode u Kotoru i Pljevljima“, zaključuje se u saopštenju Uprave policije.

Acu Đukanoviću određen pritvor do 30 dana

0

Sudija za istragu Osnovnog suda u Nikšiću odredio je zadržavanje do 30 dana biznismenu Acu Đukanoviću, bratu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Kako je saopšteno, sudija za istragu je mišljenja da stoje okolnosti koje ukazuju da bi se osumnjičeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dati u bjekstvo i biti nedostupan državnim organima Crne Gore u daljem toku postupka.

„Na predlog Osnovnog državnog tužilaštvu u Nikšiću, određen je pritvor A.Đ. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.Pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva. Osnovano se sumnja da je A.Đ. u svojoj kući u Nikšiću, neovlašćeno držao oružje i municiju“, saopšteno je iz ODT-a. 

Iz Osnovnog suda saopšteno je da je rješenjem sudije za istragu određen pritvor protiv osumnjičenog A.Đ., zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 1 Zakona o krivičnom postupku.

„Naime, utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni A.Đ. izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, a što proizilazi iz odbrane osumnjičenog, kao i iz zapisnika, službenih zabilješki i foto dokumentacije Uprave policije Crne Gore. Sudija za istragu je u konkretnom mišljenja da stoje okolnosti koje ukazuju da bi se osumnjičeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao dati u bjekstvo i biti nedostupan državnim organima Crne Gore u daljem toku postupka, shodno čl. 175 stav 1 tačka 1 Zakona o krivičnom postupku. Okolnosti za navedenu odluku sudije za istragu date su u predmetnom rješenju“, kaže se u saopštenju.

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 24 časa od časa uručenja rješenja i o istoj odlučuje vanraspravno krivično vijeće ovoga suda.

Đukanoviću je prethodno određen pritvor od 72 sata nakon što je policija u njegovoj kući u Rastocima kod Nikšića pronašla više komada vatrenog oružja, municije i balističkih pancira.

Sudija za istragu ima rok do 02.30 sati poslije ponoći da donese odluku o eventualnom pritvoru za Đukanovića.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću saopštili su ranije da se sumnja da je Đukanović u svojoj kući u Nikšiću, neovlašćeno držao oružje i municiju.

„Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon saslušanja donio je rješenje o zadržavanju i podnio predlog za određivanje pritvora A.Đ. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Pritvor je predložen zbog opasnosti od bjekstva“, saopšteno je iz ODT-a.