Nakon što je sudija za istragu Goran Šćepanović odredio pritvor u trajanju od 30 dana bivšem Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, on je prebačen u Istražni zatvor gdje prema informacija portala Standard i dalje štrajkuje glađu i odbija da uzme terapiju.
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su portalu Stadnard saopštili da se prema svim osobama kojima je određen pritvor postupa se u skladu sa odredbama Pravilnika o bližem načinu izvršavanja pritvora kojima su, između ostalog, propisani smještaj, ishrana i zdravstvena zaštita pritvorenih lica.
Iz UIKS-a su istakli da u slučaju poput ovog kada pritvorena osoba odbija da uzima hranu, nadležni su sud i predsjednik suda koji su ovlašćeni da vrše nadzor nad pritvorenom osobom.
Navode i da zatvorski ljekari vrše konstantno praćenje opšteg zdravstvenog stanja pritvorenih osoba kao i u slučaju Milivoja Katnića.
Kako portal Standard nezvanično saznaje zbog njegovog zdravstvenog stanja koje je pogoršano zbog štajka glađu i odbijanja da uzme terapiju porodica je dostavila njegovu zdravstvenu dokumentaciju kako bi nadležni u UIKS-u imali kompletan uvid.
„Glasaću u ime onih koji su mi dali glas“, poručila je Vukićević i ukazala na značaj Kosova za sve Srbe, „bez obzira gdje žive“
Poslanica Demokratske narodne partije (DNP) i šefica crnogorske delegacije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) Maja Vukićević rekla je danas na sjednici PSSE da će glasati protiv članstva Kosova u toj organizaciji.
Kazala je da iako je Crna Gora priznala Kosovo, svi imaju pravo na svoje mišljenje.
„Glasaću u ime onih koji su mi dali glas“, poručila je Vukićević i ukazala na značaj Kosova za sve Srbe, „bez obzira gdje žive“.
Ponovila je da aplikaciju Kosova za članstvo u SE vidi problematičnom iz više razloga, a prvi je “što se radi o teritoriji koja je još sporna”, jer je ne priznaje više od polovine zemalja članica Ujedinjenih nacija, a takođe ni nekoliko zemalja EU, poput Grčke, Španije, Kipra, Rumunije i Slovačke.
Poslanik Pokreta Evropa sad i stalni član delegacije Crne Gore u Savjetu Evrope, Vasilije Čarapić, podržao je, uoči glasanja u Savjetu Evrope, amandman Italije koji podrazumijeva prvo ispunjenje uslova oko zajednice srpskih opština, pa tek nakon toga prijem Kosova u Savjet Evrope.
Amandmanom delegacije Italije prijem Kosova u Savjet Evrope odlaže se do formiranja Zajednice srpskih opština.
To je obaveza Vlade Kosova koja proizilazi na osnovu sporazuma iz Brisela i Ohrida, koji su usaglašeni između Kosova i Srbije, uz podršku EU.
Čarapić istovremeno nije za amandman delegacije Srbije na Mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo u Savjet Evrope, kojima se predlaže Savjetu Evrope da Kosovo ne bude primljeno u članstvo ove organizacije.
„Crna Gora je priznala Kosovo kao državu i to se neće promijeniti, ali kao što i Crna Gora mora da ispuni jako zahtjevne uslove za ulazak u EU, tako očekujemo i od Kosova da ispuni uslove za ulazak u Savjet Evrope, u korist svih žitelja Kosova“, zaključio je Čarapić.
Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić govori pred poslanicima Spoljnopolitičkog odbora EP (AFET), 16. aprila u Briselu, na poziv predsjedavajućeg AFET-om Davida Mekalistera i u saradnji sa koopredsjedavajućim Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje sa Crnom Gorom (POSP) Vladimirom Bilčikom.
Spajić je kazao da ima zadovoljstvo da predstavi niz pozitivnih iskoraka i pomaka na putu ka EU. On je rekao da je parlament danonoćno radio da ostvari izbor nove vlade i spovede ključna imenovanja.
„Ti iskoraci su nam omogućili da opet preuzemo ulogu najnaprednije države kandidata za članstvo u EU“, kazao je Spajić.
On je kazao da se nada da će Crna Gora napraviti ozbiljan pomak na putu ka EU u junu, a jedan cilj je i da se omogući snažan ekonomski napredak zemlje. Podsjetio je na rezoluciju Evropskog parlamenta o zabrinutosti zbog političkih tenzija i podjela u Crnoj Gori.
„Nasuprot toj sivoj slici, danas stvari stoje potpuno drugačije a snaga konsenzusa posebno je viđena u susret popisu“, rekao je Spajić.
On smatra da Crna Gora nije ista zemlja kao što je bila kada je počela pregovore sa EU prije 12 godina. On je rekao da je postignut napredak po pitanju borbe protiv kriminala i korupcije na visokom nivou. Napredak je, kaže, vidljiv i po pitanju finansijskih istraga i oduzimanja imovine stečene kriminalom.
„Hapšenja bivešg glavnog tužioca i nekadašnjeg šefa posebne policije širi neslavnu listu osoba uhapšenih zbog korupcije i kriminala“, rekao je Spajić.
Mekalister je rekao da EU cijeni crnogorsku posvećenost spoljnoj politici EU. Kazao je da je u posljednjih par5 godina EU proces u Crnoj Gori nazadovao i da od 2017. godine nijedno poglavlje nije zatvoreno. Izborom nove vlade, kazao je, dešava se pomak a posebno raduje izbor ključnih ljudi u pravosuđu.
„Raduje pozitivan iskorak“, rekao je Mekalister.
Najava sjednice
Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta (AFET) čini 79 članova koji doprinose definisanju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU.
Glavna zaduženja AFET-a su sprovođenje zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, nadziranje potrošnje sredstava EU, kao i potpisivanje međunarodnih sporazuma EU. Kada je u pitanju Crna Gora, zadatak AFETa je usvajanje izvještaja o našoj zemlji, a za koju je izvjestilac u ovom sazivu europoslanik Tonino Picula.
Značaj učešća Izlaganje pred poslanicima Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta predstavlja priliku da se europoslanici upoznaju sa aktuelnim momentom u eurointegracionom procesu Crne Gore.
Predsjednik Vlade Spajić predstaviće napredak koji 44. Vlada ostvarila od stupanja na dužnost, ali i iskoraka zemlje nakon održavanja MVK CG-EU, koja je održana 29. januara u Briselu.
Istovremeno, premijer Spajić će ukazati na značaj održavanja još jedne MVK tokom juna na kojoj bi Crna Gora trebalo da dobije pozitivan Izvještaj o realizaciji privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, što će otvoriti put ka završnoj fazi pregovora naše zemlje.
Spajić će, takođe, predstaviti stavove i ideje koji se tiču načina ubrzavanja procesa proširenja, značaja Plana rasta za region Zapadnog Balkana, ali i razmijeniti mišljenja sa europoslanicima o načinima na koji se može iskoristiti momentum za proširenje i za snaženje same Evropske unije.
Iz Vlade su istakli da je izlaganje na AFET-u prilika, nadalje, za razmjenu mišljenja koja se tiču uticaja geopolitike, te značaju i ulozi koji će izbori za EP koji se održavaju juna, imati na proces budućeg proširenja Evropske unije.
S obzirom da je većina građana Crne Gore proevropski orijentisana, a Vlada Crna Gore spremna da sprovede sve neophodne reforme kako bi ostvarili najvažniji strateški cilj – da postanemo naredna država članica EU, uzimanje učešća i izlaganje PV Spajića pred poslanicima AFET-a od izuzetnog je značaja za Crnu Goru.
“BIO SAM KLJUČNI FAKTOR ZA RUŠENJE MILA ĐUKANOVIĆA”
Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović sada je u opoziciji. Iako tvrdi da se van vlasti osjeća veoma komotno, suviše je mlad da se ne bi ponovo popeo na Lovćen, a dovoljno iskusan zbog teških poslova koje je obavio, piše Politika.
Abazović će u Beogradu u srijedu održati promociju knjige „Kritika globalne etike”.
Šta očekujete, hoće li na predstavljanju knjige biti više riječi o teoriji politike ili o praktičnom političkom djelanju autora?
Radujem se promociji u Beogradu. Knjiga je najljepši povod za okupljanje ljudi, a cilj je da razmijenimo ideje i mišljenja o globalnoj etici. Teorija uvijek prethodi praksi, zato vjerujem da bez obzira na djelimično idealistički pristup koji ova knjiga nesumnjivo nosi, nije isključeno da se isprati u elementima realpolitike. Intelektualni potencijal koji je prisutan u samom Beogradu i Srbiji zasigurno će dati dozu dodatne inspiracije za neka buduća djela svih onih koji budu bili na tom događaju. Tema nije lokalnog karaktera pa se na identičan način može tretirati u raznim djelovima svijeta.
Ima li u savremenim demokratijama mjesta etičkim principima u praktičnom političkom radu?
Živimo regresiju etike širom svijeta. Brojni događaji tome svjedoče, od Ukrajine pa do Gaze. Tehnološki razvoj ide mnogo brže nego moralni, pa stoga smatram da smo generalno u disbalansu. Demokratija na globalnom planu traži ozbiljno preispitivanje, nadogradnju i novu viziju. U suprotnom, rizikuje da se približi isteku roka trajanja, a to bi bilo jako opasno. Ipak, ostajem optimista jer na svaku krizu treba gledati kao na šansu.
Pročitao sam nedavno komentar da su najveća politička dostignuća tek pred vama. Šta vi kažete, da li je vaša karijera dugouzlazna ili dugosilazna?
Ne volim kocku niti klađenje, pa bih se zadržao na prostim činjenicama iz kojih je moguće izvući pouke. U politici sam već postigao mnogo više nego što sam očekivao i izuzetno sam ponosan na rezultate. Odnio sam pobjedu, zajedno sa svojim kolegama, u jedinoj pravoj istorijskoj bici za demokratiju, 30. avgusta 2020. godine. To je trenutak kad smo građanima vratili suverenitet, ali i nadu. Niko nije vjerovao da se bilo šta može promijeniti, niti da ću biti odlučujući faktor za rušenje Đukanovićevog režima. Nakon toga, kao neko ko dolazi iz reda manjinskog naroda, postao sam i vicepremijer, a onda i premijer. Tek je to bila naučna fantastika za Crnu Goru. Razbijanje mafije je počelo kad sam preuzeo sektor bezbjednosti, što je i najvažnije. Kasnije sam uspio da potpišem i Temeljni ugovor sa SPC, što je takođe jedna istorijska odluka. Ekonomski rezultati, dok sam vodio vladu, bili su najbolji od kada je Crne Gore, što je predstavila i Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju. Sada je ljestvica podignuta mnogo visoko, zato se mnogi čude zašto nam je toliko komotno u opoziciji. Razmišljam o novim velikim poduhvatima i smatram da se sve odvija upravo u željenom pravcu. Kako god na kraju bilo, naše rezultate teško neko može da ospori, a bojim se i da ponovi. Vlade su prolazne, a istorija pamti samo velike i teške odluke. U politiku nisam ušao da bih bio neko, već da bih uradio nešto. Smatram da sam uradio mnogo i nastavljam dalje.
Kada govorimo o onoj tridesetoavgustovskoj pobjedi, kako ste kao etnički Albanac građanista postali važan akter te avgustovske većine?
Odgovorno tvrdim da bez nas ne bi ni bilo 30. avgusta. Zašto? Zato što smo upravo mi svojim narativom o organizovanom kriminalu i korupciji motivisali dio glasača dotadašnje vlasti da promijeni stranu. Opozicija kao opozicija, ona tradicionalna, uvijek je imala sličan rezultat. Na taj način smo promijenili igru u potpunosti. Kao pripadniku manjinskog naroda bilo je neizmjerno teško odoljeti svim pritiscima tada, pokazati i dokazati da se može drugačije. Vjerovao sam od početka u pobjedu i ona se desila. Danas vidimo da nisu svi ostali na istim pozicijama niti da su im motivi za promjene bili pošteni, tako da ima još posla pred Crnom Gorom. Ali, biće upisano za vijek vjekova da smo doveli do prve demokratske smjene vlasti u istoriji naše države, na miran i dostojanstven način.
Kako ste i kada upoznali mitropolita Amfilohija i koji detalj vas najviše podsjeća na njega?
Mitropolita sam upoznao kad je bio aktuelan Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Stekao sam utisak da me nekako posebno cijenio. Na onom istorijskom sastanku pod Ostrogom, kad se dogovarala nova većina, ja i moj kolega stigli smo posljednji. Kada smo ušli sve sam pozdravio i krenuo da sjednem na neko upražnjeno mjesto. Mitropolit Amfilohije je tada rekao: „Ne, ne tamo, ovdje sam ti sačuvao mjesto, pored mene.” Kasnije me podržao i u onome što su bili moji predlozi. Ipak, najupečatljivija priča, makar za mene, došla je od jednog od njegovih najbližih saradnika. Nakon što je mitropolit preminuo, sreli smo se i rekao mi je: „Znaj da te je mnogo cijenio i volio mitropolit, pa nam je jednom prilikom, kad smo se dotakli teme politike, rekao: ’Dok je Dritan tu, ja se za Crnu Goru ne bojim.’” Kad god me je sretao pozdravljao bi me s „mirdita” (na albanskom to znači „dobar dan”). To su neka sjećanja na mitropolita oko koga postoje podijeljena mišljenja, ali je nesumnjivo da je za sobom ostavio veliki trag.
Da li je vaša kravata vezana za Šestu flotu ili je stilizovana tako da njena dužina dopire do Beograda? Da prevedem: da li ste američki čovjek ili igrač Beograda?
Svoj sam čovjek, vjerujem autentičan, i ne bih se svrstao ni na čiju stranu, osim na stranu pravde. Navijam da cijeli region napreduje, volim naše ljude i branim njihova prava, bez obzira na vjeru, naciju i bilo koju specifičnost. Želim da vidim kako se zajedno razvijamo i uspijevamo da budemo poput naprednih zapadnih demokratija. Siguran sam da ćemo, ukoliko se oslobodimo nacionalizma i korupcije, postati najbolji dio Evrope. U to vjerujem i za taj tim igram. U tom kontekstu vidim uloge i Amerike i Beograda kao identične. Zajedno možemo sve! Treba da smo na istoj strani.
S obzirom na to da je vaša vlada potpisala Temeljni ugovor sa SPC pod veoma dramatičnim okolnostima, kako vam zvuči kad vas milovci nazivaju „četnikom”? I da li je dolazak patrijarha Porfirija i mitropolita Joanikija na Cetinje bio smrtonosno opasna operacija?
Ta odluka je zauvijek promijenila Crnu Goru nabolje. Pomirila je narod i natjerala sve političke aktere da danas pričaju o ekonomiji. Treba naglasiti da je ova odluka – iako se tako ne tretira – od regionalnog značaja, jer se pokazalo kako na osnovu zakona i pravnih akata možemo da unapređujemo međusobno poštovanje. Država je Crkvi garantovala prava i obaveze, Crkva je ušla u pravni sistem države i tako je stavljena tačka na ovo pitanje. Tako se zadesilo da su mnoge teške odluke savremene Crne Gore prešle preko mojih leđa. Vjerujem da sam izazovima odgovorio na pravi način i ponosan sam na to.
Kad je riječ o ustoličenju, bili su to najteži dani u mojoj političkoj karijeri. Zbog grupe neodgovornih političara povezanih s kriminalom bili smo na ivici građanskog sukoba, čije bi posljedice bile nesagledive. U zemlji u kojoj narko-karteli finansiraju političke kampanje i u kojoj je stepen političke kulture na jako niskom nivou, vrlo lako se uobičajeni i svečani vjerski rituali mogu pretvoriti u konflikt. Ipak, i tu najtežu operaciju, gdje su životno bili ugroženi patrijarh, sveštenstvo i svi građani koji su protestovali, sproveli smo profesionalno i odgovorno. Nadam se da se to nigdje i nikad više neće ponoviti. Crna Gora je multikulturalna država u koju su svi dobronamjerni ljudi uvijek dobrodošli! Žao mi je što je sve dobilo politički kontekst, ali je najvažnije da je to sada za nama.
Kao čovjek koji se bavio bezbjednosnim pitanjima pored vođenja vlade, kako živite danas, kao narodni poslanik? Imate li posebno obezbjeđenje? Kako se osjeća čovjek koji se toliko zamjerio moćnim narko i cigaret klanovima?
I dalje imam zaštitu države i pod pratnjom sam policije. Ne glumim nekog junaka, ali se nesebično žrtvujem i ne dozvoljavam da me pokolebaju. Nakon što se otvorila „Skaj” prepiska svako u Crnoj Gori je video kakvi monstrumi žive oko nas i kolika je stvarna snaga narko-kartela i švercera cigareta. Međutim, tog 30. avgusta, nakon pobjede, dao sam građanima besu, odnosno riječ – da mafija više neće upravljati Crnom Gorom. Ostajem pri tome, spreman da podnesem svaki pritisak, a ako treba i položim život za svoju zemlju. To je bila i ostala moja životna misija. I sad imam više informacija od ostalih i ne smeta mi da s drugih pozicija nastavim svoju bitku protiv mafije. Što bismo mi u Podgorici rekli – kokice su spremne, biće iznenađenja i u narednom periodu, u to sam sasvim siguran.
Kada dolazite u Beograd, da li, osim brata, viđate i Aleksandra Vučića? Kakvi su vaši odnosi s Vučićem?
U Beogradu imam puno prijatelja i rado se vraćam u ovaj grad. S brojnim političarima vlasti i opozicije sam u dobrim odnosima, to važi i za Aleksandra, koga doživljavam kao prijatelja, što je slučaj i s još nekim liderima iz regiona. Svi mi na neke stvari gledamo različito, ali vjerujem da su naš zajednički cilj i glavni interes mir, stabilnost i prosperitet regiona. Smatram da smo imali jako korektnu saradnju i međusobno uvažavanje.
Nije na nama da biramo vlast u Srbiji, niti na Srbiji da se miješa u crnogorsku politiku. Naša je obaveza da gradimo mostove i najbolju moguću saradnju u korist svih građana. Mislim da smo, dok sam bio premijer, zajedno s Vučićem, uradili dobre stvari za dvije države, relaksirali odnose i otvorili perspektivu za značajnije ekonomske aktivnosti u budućnosti.
Politička scena u Crnoj Gori opet je uzavrela sukobom između predsjednika Milatovića i premijera Spajića. Poslije afere „Do Kvon”, da li i dalje mislite da su Spajić i on imali tajni dil?
Siguran sam da Do Kvon u Crnoj Gori nije poznavao nikoga osim Spajića. Spajić je ranije i priznao da je imao neke poslovne veze s njim. Naše je bilo da ga procesuiramo kad smo ga zatekli u krivičnom djelu i Crna Gora je tu pokazala veliku agilnost. Uhapsili smo čovjeka koji se od strane američkih i korejskih vlasti tereti za prevaru vrijednu 40 milijardi dolara. Ostalo je sve na nadležnima da utvrde šta se zaista desilo. Međutim, jako je nekorektno pokušavati nekog drugog optužiti da je krivac za vaše probleme. Tu je Spajić najviše pao u mojim očima. Sve se ne može pravdati politikom, kampanjom, željom za vlašću. Mora uvijek postojati doza ljudskosti u svim situacijama. Da li su ga neki ljudi naveli na to, zaista ne znam, ali mislim da će na kraju zbog toga platiti visoku cijenu u politici.
Šta mislite o Milatoviću, šta o Spajiću, a šta o Zdravku Krivokapiću?
Milatović je ozbiljan političar i dobar učenik. Spajić je spekulant koji ne razlikuje dobro od lošeg, već samo korisno od beskorisnog, a Krivokapić je, na svu sreću, prošlost.
Kao jedan od najmisterioznijih ljudi na Balkanu, mislite li da je Milo Đukanović zauvijek penzionisan, i da nema šansi za političku reinkarnaciju, a da ste vi samo trenutno na klupi za rezerve?
Sa njim je u političkom smislu gotovo. Naravno, on će uvijek imati uticaj na svoju partiju, ali je sve to sad znatno umanjeno i bez većeg efekta. Diktatori se nikada i ne povlače, njima je opsjednutost vladanjem u krvi. U ovom slučaju situacija je malo drugačija jer su neki procesi još u toku. U tom smislu, moj dobronamjerni savjet njemu je da se drži političke penzije. Nisam siguran da se osjeća komotno kad se svaki dan objavljuju prepiske sa „Skaja”. A tek smo na početku…
Imate li regionalne političke ambicije?
Region je uvijek u mom fokusu i takozvani big dil koji trenutno idejno razvijam. Razlog je jednostavan: mi možemo da uspijemo samo zajedno. Sreća je najljepša kad se dijeli. Stoga ću nastaviti da propagiram politiku pomirenja. Znam da to nije popularno i profitabilno, ali je neophodno. Vjerujem da možemo biti najbolji dio Evrope, samo treba fokus sa prošlosti usmjeriti na budućnost. Sve smo probali samo nismo probali saradnju. „Big dil” za region znači: pomirenje Srba, Albanaca, Hrvata, Bošnjaka i Crnogoraca! To je istorijski cilj koji stoji pred nama!
Sloveniju je danas zahvatilo veliko nevrijeme, a u pojedinim djelovima te države pada i snijeg. Kako su izvijestili tamošnji mediji, dan je počeo lijepo, da bi se sve promijenilo za nekoliko sati.
Izrazito hladan ciklon stigao je do Slovenije i na sjeveru i sjeveroistoku te države došlo je do nepogoda.
Padala je jaka kiša, a potom grad, pa i snijeg.
Tokom dana se očekuje još sniježnih padavina, naročito u Koruškoj. Pritom, snijeg bi mogao padati i na mjestima koja se nalaze na 500 metara nadmorske visine.
Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, smatra portparol DPS-a Miloš Nikolić.
„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, kazao je Nikolić.
Kako dodaje, na ovakav zaključak jasno upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su, kako se navodi u saopštenju, hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.
„Indikativno je i nepostupanje Specijalnog državnog tužilaštva u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana, kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca“, kaže Nikolić.
Smatra da je očgledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako, kako dodaje, za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva.
„Činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar, da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je Nikolić.
Porazno je što pojedince koji su trebali sprovoditi zakon i pravdu sada gledamo iza rešetaka, zbog sumnje da su donijeli više koristi kriminalu nego građanima Crne Gore, kazala je za Adria Televiziju direktorica nevladine organizacije „Akcija za socijalnu pravdu“ Ines Mrdović, komentarišući hapšenje Milivoja Katnića i Zorana Lazovića.
Bivšem glavnom specijalnom državnom tužiocu Milivoju Katniću i nekadašnjem istaknutom policijskom funkcioneru Zoranu Lazoviću određen je pritvor do 30 dana nakon saslušanja kod istražnog sudije Višeg suda u Podgorici. Mrdović smatra da je ovim činom poslata poruka da više nema nedodirljivih.
„Specijalni tužilac Vladimir Novović ponovno je poslao jaku poruku ka crnogorskoj javnosti. Drugim riječima, poručio je da, izdajući naloge za hapšenja, trebaju da ga se plaše svi koji su se na neki način ogriješili o zakon, odnosno gdje postoji sumnja da su se ogriješili o zakon”, navodi ona.
Međutim, dodaje Mrdović, ovo je samo jedan dio borbe za pravdu.
„Tek predstoji potvrđivanje optužnice, i naravno ono što će nas građane najviše zanimati suđenje i epilog suđenja. Bilo bi jako loše za crnogorsku javnost da svi ovi napori Novovića u nekom času ne rezultiraju efektivnim isporučivanjem rezultata pred crnogorskim sudovima”, dodaje.
Ističe da činjenica što se vodeći ljudi pravosuđa i bazbjednosnog sektora nalaze iza rešetaka, predstavlja poraz za društvo i državu.
„Ljudi koji su bili zaduženi da isporučuju pravdu u ovoj državi i ljudi koji su bili zaduženi zakonima države da gone počinioce krivičnih djela. Mi sada njih gledamo iza rešetaka, a to je jasan pokazatelj koliko je bezbjednosni i pravosudni sistem bio na koljenima pred interesima kriminala”, pojašnjava Mrdović.
Smatra da ćemo svjedočiti hapšenjima i u narednom periodu.
„Za nas građane je najbitnije da se sve stvari maksimalno rasvijetle, da nema nedodirljivih. Ali mislim da građane više neće zadovoljiti to da s vremena na vrijeme vide nekog sa lisicama na rukama, već je potrebno da u nekom narednom periodu neko zaista i bude osuđen, odnosno da se znaju kazne za one koji nisu sprovodili zakone ove države. Odnosno, za one koji su bili više na usluzi kriminalu nego građanima ove države”, navodi ona.
Mrdović, ipak, nije optimista da ćemo uskoro svjedočiti presudama za okrivljene, budući da na neke pravne epiloge javnost čeka godinama, poput slučaja Vesne i Miloša Medenice, Blaža Jovanića, Saše Čađenovića.
Policija je uhapsila Lj.C. (22) iz Tuzi, kod kog je za pojasom pronašla pištolj sa municijom.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, postupajući po operativnoj informaciji, službenici Sektora granične policije su juče u rejonu Dinoša kontrolisali Lj.C, koji je vozio Mercedes.
Foto: UP
“Kontrolom lica, za pojasom, policijski službenici pronašli su vatreno oružje – pištolj marke „Crvena zastava“, kalibra 7,65 mm bez serijskog broja”, navode u UP.
Podgorička policija je potom obavila uviđaj i utvrdila da se u oružju nalaze i tri projektila pomenutog kalibra.
“Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu Lj.C. lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, dodaju u Upravi policije.
Na današnjoj sjednici Skupštine potpredsjednica Zdenka Popović obavijestila je poslanike i javnost da je DRI podnijela izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta, te da je sada na upražnjenom mjestu mandat započeo Marko Kovačević.
„Obavještavam vas da je DIK podnijela izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta sa liste Za budućnost Crne Gore, pa saglasno poslovniku konstatujem da je podnošenjem izvještaja započeo poslanički mandat Marku Kovačeviću“, rekla je Popović.
