Predsjednica Skupštine Ana Brnabić donijela je odluku da se prihvati zahtjev opozicije da se svi lokalni izbori održe u istom danu sa beogradskim izborima, 2. juna. Odluku je donijela uz konsultacije i savjet predsjednika Republike Aleksandra Vučića.
“Time sam prihvatila prijedlog “Srbije protiv nasilja” i koalicije NADA, rekla je ona i dodala da to iziskuje promjenu zakona o lokalnim izborima u članu 35 te da je važno to učiniti čim prije.
„Moja molba svim poslaničkim grupama je da to završimo danas popodne“, navela je.
Očekuje da se sa tim prijedogom izmjene ide zajedno kako bi se pokazalo jedinstvo u teškom trenutku za Srbiju i građane.
Nada se da će zakon biti usvojen u subotu, a lokalni izbori raspisani u nedjelju.
Vlada Crne Gore dostaviće Informaciju o korišćenju usluga lobiranja za potrebe bivše vlade Dritana Abazovića Specijalnom državnom tužilaštvu, naglašavajući da su u tom pravnom poslu počinjene ozbiljne zloupotrebe. Informacija će, kako saznaje portal RTCG, biti usvojena na današnjoj sjednici Vlade. Po tom dokumentu, u arhivi generalnog sekretarijata Vlade nema originalno potpisanog i pečatiranog dokumenta, s tim da je ugovor potpisan u decembru 2022. godine a saglasnost Vlade data je tek 26. januara 2023. godine.
Vlada Crne Gore, na čelu sa tadašnjim premijerom Dritanom Abazovićem, kompaniju za lobiranje u SAD-u unajmila je u periodu od 23. decembra 2022. godine, pa do kraja maja prošle godine kada je raskinut ugovor s kompanijom „Bipartizan solutions“, američko-izraelskog političkog analitičara Mičela Baraka.
Prije izvjesnog vremena, aktuelna Vlada premijera Milojka Spajića dostavila je Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije dokumentaciju o Sporazumu o korišćenju usluga lobiranja između Vlade Crne Gore i kompanije Bipartizan Solution Inc. iz Vašingtona, koja, kako tvrde, dokazuje da je Vlada Dritana Abazovića za lobiranje nezakonito potrošila 350 hiljada eura. Abazović je te optužbe odbacio.
Prema informaciji Vlade, provjere su pokazale da se Zakon o javnim nabavkama, u ovom slučaju nije primjenjivao. Zaključkom 43. Vlade određeno je da se radi o usluzi.
U dokumentu se navodi da Planom javnih nabavki nije bilo planirano sprovođenje navedene usluge, kao nisredstva Budžetom za sprovođenje navedene usluge krozjavne nabake, već retroaktivno je tražena saglasnost za sredstva nakon zaključenja ugovora. Ugovor je zaključen 13. decembra 2022. godine, a Vlada je dala saglasnost za sredstva na sjednici od 26. januara 2023. godine. Potpisan je ugovor bez procedure javne nabavke, a samim tim je prekršen Zakon o javnim nabavkama u dijelu čl. 3 1 84, kao i u dijelu člana 8 (načela konkurentnosti).
Pored ovih nepravilnosti, kako je pokazala analiza Vlade, nije obezbijeđena ni konkurencija između lobista (zaključio je ugovor bez omogućavanja učešća drugih pravnih lica registrovanih za lobiranje na teritoriji SAD-a), te je izbjegnut postupak javnih nabavki u smislu Zakona o javnim nabavkama, čime je na nezakonit način omogućeno sticanje 350.000 iz tekuće budžetske rezerve, kompaniji iz Vašingtona.
Iz Vlade napominju da se sam sporazum sakompanijom za lobiranje „Bipartizan solutions“ ne može naći u arhivi Generalnog sekretarijata Vlade, već da su sporazum i dokazi o uplatama pribavljeni od Ministarstva finansija.
Odredbom iz člana pet Uredbe o Vladi Crne Gore uređen je položaj predsjednika Vlade, a odredbama člana 8,9 i 10 način donošenja odluke Vlade Crne Gore.
„Takođe, nadležnosti Vlade uređene su Ustavom Crne Gore, u kojem se članom 100 propisuje da je ona kolegijalni organ i da kao takav donosi odluke. Postupak donošenja odluke je definisan Poslovnikom Vlade Crne Gore na način što se materijal kandiduje na sjednici Vlade, i donose se odluke o istom. Uvidom u dokumentaciju konstatuje se da je predmetno pismo o angažovanju zaključeno između Bipartizan Solution Inc. iz Vašingtona i Dritana Abazovica, dana 13. decembra 2022. godine, u ime Vlade Crne Gore, a za čije zaključenje pravnog posla prethodno nije data njena saglasnost, tačnije gdje nedostaje akt koji bi predstavljao osnov zaključivanja ugovora sa pravnim dejstvom u odnosu na Vladu. Iz prednje navedenog zaključuje se da je došlo do pogrešne primjene obavezujćih pravnih propisa prilikom pristupanju ovom pravnom poslu od strane 43. Vlade“, piše u dokumentu.
Navodi se i da je Vlada Crne Gore nakon potpisivanja Ugovora o lobiranju (ugovor je potpisan dana 13.12.2022. godine) na sjednici od 26. januara 2023. godine donijela Zaključak kojim je usvojila Informaciju o Sporazumu o korišćenju usluga lobiranja za potrebe Vlade od strane kompanije Bipartizan Solution Inc.
Jasno je u zaključku Vlade navedeno da se radi o „usluzi“, čime je potrebno bilo sprovesti postupak shodno Zakonu o javnim nabavkama gdje je u clanu 1 propisano da: „ovim zakonom uređuju se pravila postupaka javnih nabavki radi zaključivanja ugovora ili okvirnog sporazuma o javnoj nabavci robe, radova ili usluga, zaštita prava u postupcima javnih nabavki“, navedeno je.
(Foto: Guliver/AP Photo/Mariam Zuhaib)
Nadalje, član 3 Zakona o javnim nabavkama propisuje da: „javna nabavka je skup poslova i aktivnosti koje sprovodi naručilac, u skladu sa ovim zakonom radi nabavke robe, vršenja usluga ili izvodenja radova, za koje su obezbijeđena sredstva, bez obzira da li robe, usluge ili radovi imaju javnu namjenu.
„Treba napomenuti da Zakon o javnim nabavkama pravi izuzeća za nabavku usluga i takođe izdvaja jednostavne nabavke ali se iznos od 350.000 dolara nije mogao sprovesti kroz jednostavne nabake već je postupak nabavke usluga trebalo ići shodno Zakonu o javnim nabavkama. Član 8 Zakona o javnim nabavkama propisuje da „naručilac je dužan da u postupku javne nabavke obezbijedi konkurenciju između privrednih subjekata, u skladu sa zakonom, i da Naručilac ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju između privrednih subjekata, a naročito ne smije da onemogući učešće privrednog subjekta u postupku javne nabake neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili primjenom diskriminatornih uslova i kriterijuma ili mjera kojima se favorizuju pojedini privredni subjekti“, navodi se u dokumentu Vlade.
Takođe, član devet Zakona o javnim nabavkama propisuje da je naručilac dužan da postupke javnih nabavki sprovodi na transparentan način i da Transparentnost ostvaruje se objavljivanjem u ESJN dokumentacije neophodne za sprovođenje i realizaciju postupka javne nabake, u skladu sa ovim zakonom“.
Povodom navoda iz aktuelne vlade o ovom ugovoru, oglasio se nedavno i bivši premijer i predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović. On je, gostujući na Jutarnjem programu RTCG-a, kazao da postoji dokument, ali da trenutni sastav Vlade ne želi da ga vidi.
„Što se tiče lobiranja fasciniran sam neznanjem ove vlade. Ne mogu da vjeruje da ljudi sjede u Vladi i misle da nešto može da se naplati iz budžetske rezerve bez akta. Postoji dokument, ali nijesu htjeli da ga vide. Što se mene tiče, kao i druge stvari neka pokrenu proces, ali kada se to završi onda ćemo i mi pokrenuti proces“, rekao je Abazović.
Objašnjava da smo bili jedina zemlja bez angažovanih lobista i da je taj ugovor od 350.000 najmanji mogući, te i da kada se uporedi sa zemljama regiona – to je desetostruko manje.
„Svaka vlada treba da ima ovakve ugovore i da izabere firme koje smatra da će najbolje raditi u našem interesu u Vašingtonu. U tom periodu kada smo stali na stranu Alijanse u ratu u Ukrajini morali smo da imamo veću vidljivost u Vašingtonu. Ali ovo su gluposti, jer sve je odrađeno po propisima. Zadovoljan sam šta je sa tim novcem urađeno, jer smo zemlja koja je u skromnim uslovima pokazala agilnost i naši partneri su to umjeli da cijene“, izjavio je Abazović u Jutarnjem programu RTCG.
Crna Gora je bez prestanka imala lobiste u SAD pune dvije decenije, od 1995. do 2015. godine.
Ugovori o lobiranju su uobičajena praksa u SAD, a detalji o njima objavljuju se na internet stranici Akta o registraciji stranih agenata (FARA) pri američkom Ministarstvu pravde.
Podgorica je za usluge lobističke kompanije „Orion Strategies“ za prvih šest mjeseci 2010. godine, platila više od 452.000 dolara, objavilo je tada Ministarstvo pravde SAD. Shodno ugovoru, potpisanom prvi put 14. novembra 2008. godine, Crna Gora je za ove usluge godišnje plaćala pola miliona dolara.
Krajem 2010. godine Crna Gora je produžila ugovor o pružanju savjetničkih usluga sa pravnom kancelarijom „Pejdž Ref“ na još dvije godine, do 15. novembra 2012. godine, za ubrzanje napredovanja Crne Gore ka NATO-u. U tom periodu, Crna Gora je toj lobističkoj kući isplatila milion dolara.
Međutim, nije moguće precizno utvrditi koliko novca je potrošeno na lobiranje jer su ugovori bili podložni promjenama.
Izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci
Rožajac A.L. (28) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je u ranim jutarnjim časovima u Ulcinju, nakon što su mu službenici policije saopštili da je neophodno da se podvrgne testu na narkotike, odbio testiranje.
“On je odbio i da se podvrgne laboratorijskoj analizi urina u nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Dežurna sutkinja odjeljenja u Ulcinju Anka Kekić mu je izrekla i zabranu upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i 3 kaznena boda”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Ðukanović.
Jako nevrijeme praćeno pljuskovima sa grmljavinom pogodilo je danas Dubai u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog čega je i aerodrom bio pod vodom. Na društvenim mrežama pojavili su se mnogobrojni snimci kiše i poplave, a Dušan iz Srbije koji živi tamo već 20 godina je za MONDO ispričao da nikada ovakva kiša nije pala tamo.
Kako kaže Dušan, velika količina vode nalazi se na ulicama. On je jedva uspio da se izvuče iz tržnog centra kako bi stigao do svog smještaja, navodi da je voda skoro metar visoka u nekim dijelovima grada.
U tržnom centru u kojem je on bio je poplava u donjem dijelu, na prizemlju objekta. Radnje su se zatvarale jedna po jedna.
Jaka kiša je u Dubaiju počela da pada u toku prethodne noći, a vjetar je samo pogoršao situaciju. Kako pišu strani mediji, vlasti su morale hitno da organizuju vojsku koja je izvukla cisterne na ulice i autoputeve da bi se voda ispumpala.
Pet odbornika i članova Privremenog odbora Nove srpske demokratija Budva zvanično su napustili partiju i podnijeli ostavke na članstvo u Privremenom odboru NSD Budva.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:
Ne želimo da imamo nikakve veze više sa strankom i rukovodstvom na čelu sa Andrijom Mandićem koji je instalirao „privremeni“ odbor po staljinističkom modelu i predao sudbinu stranke u ruke Mladenu Mikijelju i Nemanji Kuljači koji su po njegovom diktatu iz Podgorice srušili vlast u Budvi.
Od trenutka pritvaranja našeg predsjednika Mila Božovića svjedočimo fatalnom pokušaju da se Budva stavi pod šapu centrale i da se vlast povjeri sumnjivim tipovima kako bi se ostvarivao lični interes. Mi smo u politiku ušli čistog obraza i ruku i tako ćemo i ostati. Naš grad je još jednom postao talac trgovine na centralnom nivou jer je Andriji Mandiću važnije bilo da zadrži fotelju predsjednika skupštine i da uđe u Vladu nego da stane iza svog prijatelja Mila Božovića.
Posebno je degutantno to što je isti, na godišnjicu pritvaranja predsjednika opštine, došao u Budvu i održao sjednicu Izvršnog odbora a da Mila Božovića nije pomenuo kao da nije ni živ. Čak se nije udostoji da mu ime spomene na Kongresu koji je organizovao po modelu Kim Jong Una niti da pozove nekoga od članova njegove porodice da prisustvuju, iako su jedni od osnivača stranke. Da je za njega Budva bila samo plijen vidjelo se po ćutnji onda kada je Vlada koju on drži na staklenim nogama atakovala na lokalni parlament i kada je htjela da nas raspusti i uvede odbor povjerenika. Ta ćutnja je rekla sve i svima je sve jasno.
Nismo dozvoli uvođenje prinudne uprave i instaliranje privremene vlasti po volji Andrije Mandića i Milojka Spajića i svoje odborničke mandate smo vratili građanima jer samo njima služimo. Nema tih funkcija sa kojima su mogli da nas korumpiraju niti da nas privole da budemo poslušnici nečijih ličnih interesa.
Imajući u vidu sve navedeno, odlučili smo da pristupimo izbornoj listi „Budva naš grad“ čiji je nosilac Nikola Jovanović predsjednik Skupštine opštine Budva jer je to jedini ispravni, časni i pošteni način zastupanja interesa naših građana. Lišeni svih partijskih stega i centralističkih interesa, kao slobodni pojedinci, svoje djelovanje nastavljamo sa istim onim ljudima sa kojima smo izvojevali važne pobjede u Budvu i pokrenuli talas promjena širom Crne Gore zaključno sa 30-tim avgustom.
Pozivamo sve slobodnomisleće građane Budve, koji žele odgovornu i poštenu vlast koja ne dijeli svoje građane i radi u opštem interesu, da nas podrže i da budemo zajedno u možda do sada i najvažnijoj borbi za Budvu, za naš grad.
Aleksandar Božović Milica Radonić Milijana Đukić Marijana Božović Milena Perović
Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, njenom sinu Milošu i ostalim pripadnicima kriminalne organizacije optužene za izvršenje više teških krivičnih djela ponovo je odloženo jer se nisu stekle procesne pretpostavke da se isto održi.
Naredni termini suđenja su 13. jun 18. i 19.jun i 2.jul.
Kako su stranke unaprijed obaviještene o odlaganju ročista, iz suda nam je saopšteno da su razlozi odlaganja nepravosnažno rješenje o suđenju u odsustvu u odnosu na okrivljenog Luku Bakoča, dok je i branilac okrivljenog V.P. tražio odlaganje i dostavio medicinsku dokumentaciju o zdravstvenom stanju okrivljenog.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv okrivljenih Miloša i Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić. Optužnica je podignuta za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
Nakon što je sud usvojio predlog odbrane, Vesni Medenici i suspendovanoj sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević sudi se u odvojenom postupku. Vlahović se tereti da je kao službeno lice i javni funkcioner, sudija Privrednog suda Crne Gore, krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice zloupotrebila službeni položaj.
Rubrika crne hronike u crnogorskim medijima i te kako je popunjena prethodnih dana zbog najnovijih hapšenja “krupnih riba”. Najnovije u nizu – lisice na ruke stavljene su juče direktorici ASK-a Jeleni Perović. Samo tri dana ranije, uhapšeni su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Hapšenja koja su obilježila prethodne dvije godine
Prvo u nizu “velikih hapšenja” svakako je privođenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Ona je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) uhapšena 17. 04. 2022. na aerodromu Golubovci u Podgorici. Samo mjesec dana kasnije, 25.05.2022. uhapšen je i njen sin Miloš Medenica.
Tada su presretnuti telefonski razgovori koji ga povezuju sa krijumčarenjem cigareta i trgovinom droge.
U njima Miloš navodi da je njegova majka Vesna upoznata sa njegovim poslovima i da će ih, ako zatreba, zaštiti.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv okrivljenih Miloša i Vesne Medenice i drugih za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.
Vesna Medenica se od 11. 11. 2022., nakon skoro sedam mjeseci provedenih u pritvoru Istražnog zatvora u Spužu, brani sa slobode.
Suđenje Medenici, njenom sinu i drugim optuženima odloženo je prije par dana po 15. put.
Dvadesetak dana kasnije, 09.05.2022., pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili su predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.
Njega SDT tereti da je organizator kriminalne grupe koja je prethodnih godina, zloupotrebom službenog položaja i drugim krivičnim djelima, oštetila državu za više desetina miliona eura.
Jovanić je na jednom od ročišta kazao da nije kriminalac te da optužnicom pokušavaju da mu oduzmu ugled.
On se od 29.12.2023. brani sa slobode.
Pritvor mu je ukinut nakon što je potvrđena odluka o prihvatanju jemstva. Za Jovanića je porodica ponudila jemstvo u iznosu od 768 hiljada eura u nekretninama.
Tri mjeseca kasnije 24.08.2022. uslijedilo je novo hapšenje. Tada je na “meti” SDT-a bila bivša izvršna direktorica kompanije “13. jul – Plantaže” Verica Maraš.
Kako je tada saopšteno iz SDT-a, Maraš je uhapšena zbog postojanja osnova sumnje da je u saizvršilaštvu učinila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju.
Procijenjena vrijednost štete koja joj se stavlja na teret je preko pet miliona eura.
Ona je 26.10 2022. puštena da se brani sa slobode nakon što joj je istekao dvomjesečni pritvor.
Funkciju izvršne direktorice Plantaža obavljala od 2008. do 2020.
Dva mjeseca nakon, 28.10. 2022. uhapšen je i nekadašnji direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević kada je došao na pretres u Viši sud u Podgorici gdje mu se sudi za zloupotrebu službenog položaja.
Kovačević je hapšen i 23. decembra 2020. godine zbog sumnje da je organizovao kriminalnu grupu koja je državno zemljište u zoni morskog dobra nezakonito upisivala na fizička i pravna lica, ali je 24. februara pušten na slobodu nakon što mu je istekao pritvor.
Nakon toga je pobjegao, a podgorički Viši sud je naredio da se za njim raspiše potjernica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja i iznuda putem podstrekavanja.
U decembru iste godine, 09.12. 2022., lisice na ruke su po nalogu SDT-a stavljene na ruke i bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
Sumnja se da je Čađenović, obavljajući funkciju specijalnog tužioca od sredine 2020. do 2022.godine, učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i više krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
“Njegova uloga i zadaci su bili da, kao specijalni tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu, a po uputstvima i naredbama organizatora, ne preduzima krivično gonjenje i ne pokreće krivične postupke protiv organizatora i članova kriminalne organizacije”, saopšteno je tada iz SDT-a.
Tužilački savjet je krajem 2022. donio odluku o privremenom udaljenju Čađenovića sa tužilačke funkcije.
Čađenović je i dalje u Spužu.
Hapšenja po nalogu SDT-a nastavljena su i u 2023. Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović uhapšen je 24.07.2023. u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
Tužilaštvo ga tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.
Navodno, u transkriptima sa Skaja tužioci su pročitali da je Veljović javio Mrkiću da će policija pretresati prostorije Muja Nikočevića, čime mu je pričinio korist u nelegalnom poslu – švercu cigareta.
SDT je tada saopštio da Veljovića sumnjiče za dva krivična djela – članstvo u kriminalnoj organizaciji i zloupotrebu službenog položaja.
Veljović je od ljeta 2007. do 2011. godine bio direktor Uprave policije, a potom je u periodu od 30. jula 2018. do 17. decembra 2020. godine u drugom mandatu bio prvi čovjek crnogorske policije.
Viši sud u Podgorici 25.12.2023. odbio je jemstvo njegove porodice od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se branio sa slobode.
Za četiri dana tri hapšenja
Bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšeni su 14.04.2024. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Na teret im se stavljaju djela stvaranje kriminalne organizacije i da su beogradskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću pomogli da uđu u Crnu Goru.
Njima je nakon saslušanja određen pritvor do 30 dana nakon čega je Katnić odlučio da štrajkuje glađu a odbija i da uzme terapiju.
SPO je hapšenje sprovelo u saradnji sa Europolom.
Najnovije u nizu hapšenja dogodilo se juče kada je, takođe po nalogu SDT-a, uhapšena direktorica ASK-a Jelena Perović.
Kako je saopštio portparol SDT-a Vukas Radonjić , Perović je uhapšena zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Nakon višesatnog pretresa kancelarija i službenog vozila Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), direktorica tog tijela Jelena Perović uhapšena je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj u produženom trajanju.
Nju su juče oko 13.30 časova iz zgrade ASK izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Perović će najvjerovatnije danas biti saslušana u SDT-u jer navodno sinoć nije bilo termina za to.
– Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Osumnjičena će biti sprovedena radi saslušanja u zakonskom roku – kazao je specijalni državni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić.
On je kazao da policija pretresa i njen stan i druge prostorije, radi pronalaska i drugih tragova i predmeta krivičnog djela. Iz SDT-a su kazali da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković preuzeo ovlašćenja glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića u predmetu protiv Perović. Nakon što je iz DPS-a saopšteno da su akcije koje SDT preduzima prema Perović nastavak progona koji sprovodi Novović, iz tužilaštva su naveli da glavni specijalni tužilac, u bilo kom smislu, nije postupao, niti će postupati u predmetu formiranom protiv direktorice ASK.
foto: najnovije.me
Pretres u ASK započeo je od jutarnjih sati, a Perović je, sa advokatom Nikolom Martinovićem, u jednom trenutku izašla ispred zgrade Agencije kako bi prisustvovala i pretresu službenog vozila „BMW“, koje koristi.
Nakon privođenja direktorke ASK, Martinović je saopštio da je Perović izgleda uhapšena jer je službeno auto koristila više nego što SDT misli da treba.
Sudila za koruptivna krivična djela, nagrađivana najboljim ocjenama
Perović je za direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije izabrana 24. jula 2020. godine. Na tu funkciju je došla s pozicije predsjednice Osnovnog suda na Cetinju. Prije toga, radila je kao krivični sudija u podgoričkom Osnovnom sudu, a u njenoj biografiji objavljenoj na sajtu ASK navodi se da je od strane Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta, kao sudija i kao predsjednica suda, ocjenjivana najboljim ocjenama.
foto: najnovije.me
U toku sudijske karijere, kako se navodi, sudila je u predmetima za koruptivna krivična djela. U okviru Kontinuirane obuke za mlade sudije i tužioce tokom 2016. bila je predavač za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanu, zloupotreba ovlašćenja u privredi i zloupotreba službenog položaja, koja se svrstavaju u koruptivna krivična djela.
Istražitelji, prema nezvaničnim saznanjima, provjeravaju dokumentaciju Agencije u periodu otkad je na njenom čelu Perović, a predmet istrage su i prijave o zloupotrebi službenog vozila koje koristi direktorica ASK, o čemu je takođe izuzeta dokumentacija.
Hapšenje Perović uslijedilo je nakon više krivičnih prijava protiv nje, ali i ponovljenih kontrola Budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja je utvrdila da je direktorica ASK, mimo zakonskih propisa, sebi u kontinuitetu dodjeljivala naknade za prekovremeni rad i varijabile. Perović je tvrdila da je to radila u skladu sa zakonom.
foto: najnovije.me
Nalazi budžetskih inspektorki završili su u SDT-u. Inspektorke su utvrdile da je Perović sebi pisala prekovremeni rad i varijabile, za šta je primila preko 13.000 eura, ali suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, te oko 8.700 eura za rad u Radnoj grupi za utvrđivanje liste javnih funkcionera.
Ranijom finansijskom kontrolom ASK utvrđeno je da je Perović za period od januara do juna prošle godine članovima bivšeg Savjeta uplatila na račun zarada najmanje 10.000 eura više u odnosu na ono što je propisano zakonom. Perović je nakon prve kontrole odbila da postupi po upozorenju inspektora, pa je sebi dodijelila naknade za prekovremeni rad i varijabilu i za mart. Nakon ponovne kontrole Budžetske inspekcije odbila je da u roku od tri dana ispravi to stanje i o tome ih obavijesti pisanim putem.
SDT već godinu istražuje da li je Perović zloupotrijebila službeni položaj korišćenjem službenih automobila mimo zakonske regulative. NVO MANS je početkom februara 2023. SDT-u podnijela krivičnu prijavu protiv nje zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj kako bi sebi i drugima pribavila korist. Oni su otkrili da je direktorica ASK donijela nezakonitu odluku o raspolaganju voznim parkom te institucije, tako što je sebi i svojoj pomoćnici Nini Paović dodijelila na stalno korišćenje dva putnička vozila koja pripadaju Agenciji.
Po vladinoj Uredbi o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Perović nije javni funkcioner koji može imati pravo na stalnu upotrebu službenog vozila.
Direktoricu ASK prijavilo je i više zaposlenih – članova Sindikalne organizacije ASK koji su je optužili za zloupotrebu položaja, prijetnje zaposlenima i članovima sindikata, a protiv više njih pokrenula je i disciplinske postupke.
U Crnoj Gori danas se saobraća po mjestimicno mokrim i klizavim kolovozima uz moguće sitnije odrone na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na putevima na kojima se izvode radovi izmijenjen režim saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila.
Privremeno se za period do 30. aprila u terminima od 08.30 do 11.30 i od 13.45. do 16.45. časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje – Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Za dane 21, 27. i 28. april saobraćaj će se obustavljati u terminu od 09.00 do 15.00 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 30. aprila saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Privremeno se do 6. aprila,odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00-11.00 i od 12.00-15.00 časova, zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru redovnog održavanja na regionalnom putu R-19 Matesevo-Andrijevica, na lokaciji od Mateševa do Trešnjevika.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 17. aprila.
Privremeno se do 15. aprila dobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promjenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 30. aprila odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog radova na razdjelnom pojasu auto-puta preticajna traka biće zatvorena poslije mosta Moračica (putni pravac iz Podgorice). Radovi će se izvoditi u obje kolovozne trake i neophodno je prilagoditi brzinu kretanja vozila u zoni radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično.
Zbog radova na održavanju u tunelima Sozina i Raš , u terminu od 22.00 do 06.00 sati, saobraćaj će se odvijati naizmjeničnim propuštanjem vozila, u zoni radova. Apeluje se na vozače da poštuju saobraćajnu signalizaciju.
Privremeno se do 30. aprila odobrava promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova na magistralnom putu dionica Lepetani – Tivat / kroz naseljeno mjesto Tivat Donja Lastva i Lepetane/.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Privremeno se za od 15. do 30. aprila odobrava promjena režima saobraćaja preusmjeravanjem sa dvije saobraćajne trake na jednu lijevu u vremenskom intervalu od od 07.00 do 18.00 časova na mag putu Danilovgrad – Podgorica lokalitet kružni tok Komanski most.
Privremeno se od 15. do 21. aprila odobrava totalna obustava saobraćaja u jednoj kolovoznoj traci bulevara a saobraćaj se odvija dvosmjerno drugom kolovoznom trakom bulevara zbog izvođenja asfalterskih radova na magistralnom putu Golubovci obilaznica –Podgorica 1 od raskrsnice Zelenika do kružnog toka Voli.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 12 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teže, a šest lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Odnosi unutar parlamentarne većine biće preispitani. To je Televiziji E kazao poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj, nakon što je poslanik Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić, bio uzdržan tokom glasanja za prijem Kosova u Savjet Evrope. Insistiraće, kaže Camaj, i na odgovoru zbog čega je Čarapić u Strazburu promijenio mišljenje. Prijedlog o prijemu Kosova u Savjet Evrope usvojen je sa 131 glasom u Parlamentarnoj skupštini SE u Strazburu, a crnogorski poslanici glasali su različito. Osim uzdržanog Čarapića, Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je glasao za, a protiv je bila Maja Vukićević iz Demokratske narodne partije.
Kosovo je dobilo podršku za prijem u Savjet Evrope. No, crnogorski poslanici, nijesu bili ujedinjeni, a javnost, i neke koalicione partnere, najviše je iznenadila uzdržanost poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića. Televizija E pokušala je da kontaktira Čarapića, ali na pozive nije odgovarao. U nadi da će odgovoriti porukom, proslijeđenja su mu sljedeća pitanja:
Zbog čega ste u Savjetu Evrope bili suzdržani na glasanju za članstvo Kosova u ovoj organizaciji?
Da li na taj način kršite koalicioni Sporazum, jer su Vaši partneri iz albanskih partija već nezadovoljni?
Da li to što ste biti suzdržani znači da skrećete sa vanjsko-političkog kursa Crne Gore?
No, Čarapićev glas nije se čuo, ali je glasan i jasan bio poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj. Najavljuje preispitivanje odnosa unutar parlamentarne većine.
“Što se tiče nas, potpisano ili nepotpisano, nešto što se dogovorimo mi ćemo ispoštovati do kraja. Nećemo dozvoliti da ne budemo ispoštovani. Još sam u Strazburu i nijesam imao prilike da pričam sa Čarapićem, da vidimo koji su razlozi da mijenja mišljenje, jer je u Strazbur došao drugačijeg mišljenja. Tražimo da se objasni šta se u međuvremenu desilo,” ističe Camaj.
Svjestan je, kaže, da je srpska politika bila aktivna i prisutna, te da određeni pritisci postoje. Poručuje da se sa državnom politikom niko ne smije igrati.
“Valjda postoje neke obaveze u odnosu na potpisani Sporazum. Ja sam imao razumijevanje za glasanje Maje Vukićević zbog poznatih stavova, načina na koji je izlagala. Na kraju krajeva, glas poslanika treba da bude slobodan. Međutim, ovdje postoji druga priča i ne mogu imati nikako razumijevanja za takav način i odnos prema jednom bitnom vanjsko-političkom pitanju Crne Gore,” kaže Camaj.
Potpisani Sporazum je jasan, vanjsko-politička orijentacija 44. Vlade bće utemeljena na aktivnom i kredibilnom članstvu Crne Gore u NATO, punoj posvećenosti EU integracijama, razvijanju prijateljske saradnje sa susjednim državama koje je Crna Gora priznala, jačanju uloge Crne Gore u multilateralnim inicijativama i organizacijama.
Iz Vlade se, zbog stavova partijskog kolege nijesu oglasili. Nisu ni iz Ministarstva evropskih poslova.
Podsjetimo, ministarka Maida Gorčević je 29. marta, u Prištini, izjavila da će zvanična Podgorica podržati ulazak Kosova u Savjet Evrope kada o tome bude odlučivao Komitet ministara te organizacije. Premijer Spajić je istog dana poručio:
“Pravo glasanje će se desiti u aprilu kada ćemo imati plenarnu sjendicu i kada ćemo imati Ministarski savjet, kada ćete moći da vidite zvaničan stav države Crne Gore.”
Naredne sedmice, poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj, iniciraće razgovor i tražiti objašnjenje pred koalicionim partnerima za Čarapićev potez. Ističe da se potpisani Sporazum mora poštovati.
“Ko nije spreman to da učini, na Albanski forum ne može računati”, zaključio je Camaj.
(Foto: Guliver/AP Photo/Mariam Zuhaib)
