Opština Pljevlja pozvala je žene koje su bile na evidenciji Biroa rada u Pljevlja 8. marta ove godine da se prijave za jednokratnu novčanu pomoć, koje će im isplatiti lokalna uprava u iznosu od po 30 eura.
Pravo na jednokratnu finansijsku pomoć se ostvaruje podnošenjem zahtjeva, koji se popunjava na licu mjesta, uz obavezno dostavljanje kopije bankovne kartice i kopije lične karte.
Zahtjevi se podnose od 22. do 26. aprila u Domu Vojske Crne Gore u periodu od 10 do 14 časova.
Opština Pljevlja ove godine odlučila je da novac koji je opredjeljen ženama zaposlenim u lokalnoj administraciji i javnim ustanovama povodom 8. marta, daruje nepazposlenim Pljevljankama koje se nalaze na Birou rada u tom gradu.
Pravo na jednokratnu finansijsku pomoć u iznosu od 30 eura ima oko 1.300 nezaposlenih Pljevljanki, a Opština će za ove namjene izdvojiti 39.750 eura.
Ministar finansija Novica Vuković rekao je u intervjuu za Glas Amerike da je povećanjem penzija u Crnoj Gori početkom godine počela primjena programa Evropa sad 2, a da se za naredni period planira korekcija penzijskih doprinosa i reforma Fonda PIO.
Povodom hapšenja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović, na osnovu nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija koji je prosleđen Specijalnom državnom tužilaštvu, Vuković je rekao da je cilj inspekcije kontrola potrošnje budžetskih sredstava i da je ona u toku i u nekim ministarstvima.
Ministar finansija u Vašingtonu prisustvuje proljećnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke s čijim je zvaničnicima razgovarao o stanju crnogorske ekonomije.
“Crna Gora je pokazala u protekle dvije godine jedan stepen otpornosti. Samim tim kao jedna mala, otvorena ekonomija koja zavisi od međunarodnih turbulencija i svega onoga što se dešava u okruženju, ipak je uspjela da sačuva svoj makroekonomski okvir. Ono što je prednost Crne Gore su jake fiskalne politike koje donosi 44. Vlada i sve ono što se predviđa kroz fiskalnu strategiju koju treba da donesemo već krajem drugog kvartala. Sa druge strane sva pojačana potrošnja, dakle i skok zarada, penzija, turizam su uticali da je privredni rast Crne Gore jedan od najvećih u Evropi a takođe i od zemalja Zapadnog Balkana“.
Glas Amerike: Gdje vidite rizike za crnogorsku ekonomiju?
Vuković: Ono što bi javnost u ovom trenutku rekla da je rizik za crnogorsku ekonomiju jeste politička stabilnost i to možemo da prepoznamo negdje kao jedan od faktora koji je nužan da bi investitori došli u našu zemlju. Niz događaja koji su se desili i oni koji predstoje pokazuju da sada u ovoj fazi ne možemo govoriti o rizicima, već je itekako odličan period za ekonomski rast.
Glas Amerike: Ovdje ste razgovarali sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. Crna Gora do sada nije ulazila u aranžman sa MMF-om. Da li će to i dalje biti slučaj?
Vuković: MMF je svake godine prisutan u Crnoj Gori kroz konsultacije i kroz član 4 njihovog Statuta gdje taj artikal upravo šalje informaciju koja je jako važna za investitore, a i za sve nas u Crnoj Gori. Tako da pored te tehničke, ja bih rekao ekspertske pomoći koju imamo sa MMF-om i koju ćemo itekako nastaviti, nećemo u ovom trenutku koristiti neku drugu vrstu aranžmana, niti je to tema kada govorimo o kreditnom aranžmanu.
Glas Amerike: Kakva je saradnja Crne Gore sa Svjetskom bankom?
Vuković: Svjetska banka je jedan od vrlo značajnih partnera i toliko je otvorenih projekata sa njima. U Ministarstvu finansija govorimo o stvaranju baze gdje će se donositi fiskalne strategije i makroekonomske politike i tu nam je njihova ekspertska pomoć od najvećeg značaja. Takođe, veoma su nam od pomoći u procjeni rizika kada govorimo o preduzećima u državnom vlasništvu. Sa dodatnim angažovanjem su prisutni i kroz izmjenu zakona i donošenje novog zakona o zaradama u javnom sektoru. I ono što smo svi uključeni u Ministarstvu finansija odnosno Direktoratu za poreski i carinski sistem zajedno sa mnom i novim menadžmentom u Poreskoj upravi jeste reforma cijelog poreskog sistema. I tu je nama Svjetska banka partner i u 2025. očekujemo finale.
Glas Amerike: Crna Gora se u martu, emitovanjem državnih obveznica, zadužila za 750 miliona dolara. Na naplatu, kako i upozorava Svjetska banka u novom izvještaju, stižu i značajna stara potraživanja, a sve to u svijetlu postojećih visokih troškova finansiranja na globalnom tržištu. Da li će Crna Gora uspjeti da podmiri sve obaveze i ima li opasnosti da dug izmakne kontroli?
Vuković: Ono što je i bila preporuka MMF-a jeste izrada strategije za upravljanje dugom na srednji rok. Dogovorili smo partnerstvo a sve ono što je neophodno bilo od strane države i jedno odgovorno ponašanje kada govorimo o upravljanju dugom, jeste prvo izolovanje duga od valutnog rizika. Tako da smo prvo odradili hedžing aranžman gdje smo anulirali izloženost u valuti dolar, a onda smo kao odgovorni predstavnici u vladi i ministrastvu koje je zaduženo za servisiranje obaveza, mi smo u martu izašli na američko tržište, emitovali obveznice i to je najuspješnija emisija u istoriji Crne Gore sa najvećim bukom od 5 milijardi i moram naglasiti da ta sredstva koja smo tom prilikom prikupili za Crnu Goru su isključivo namjenjena za dugove koji dospijevaju i za razvoj i ulaganje u infrastrukturne projekte i u kapitalni budžet.
Glas Amerike: Na čemu zasnivate ocijenu da je to najuspješnija emisija obveznica u istoriji Crne Gore?
Vuković: Prvo interesovanje stranih investitora u ovom slučaju kada govorimo o američkom tržištu. Oni nisu tek onako odlučili da svoje plasmane upute ka Crnoj Gori. Stvorili smo jedan ambijent, Crna Gora je bila zemlja kojoj je prijetio Manival, to je jako važno kada govorimo o privredi. Mi smo to izbjegli, čak smo izbjegli period posmatranja od narednih godinu dana. A, onda kamatna stopa koja je reper pored uspješno obavljene emisije jeste i cijena po kojoj ste platili sredstva. U ovom trenutku na tržištu kakvo je stanje, mi imamo prvi put da u odnosu na referentnu kamatnu stopu EURIBOR koji je na nivou 4, imamo manje od dva procentna poena po onome što smo mi dobili kao konačnu izvedenu kamatnu stopu a to je 5, 88.
Glas Amerike: Da li će se Crna Gora ponovo zaduživati i kada se to može očekivati?
Vuković: Kroz prosto zakonsku obavezu, a to je donošenje zakona o budžetu za 2024. godinu, dokument koji prati zakon jeste odluka o zaduživanju. Kroz samu odluku je predviđeno milijarda i sto pedeset miliona koja je predviđena za servisiranje dugova koji dolaze na naplatu i za stvaranje fiskalne rezerve za naredni period i za infrastrukturne projekte. Ono što mi sa Svjetskom bankom već imamo kao aranžman koji traje više mjeseci je taj DPL gdje su razvoje politike dio tog kreditnog aranžmana. On je na nivou od 80 miliona, kada govorimo samo o Svjetskoj banci, prvi i drugi stepen i to je nešto što ćemo uzeti u obzir. Takođe, u toku godine uz odgovorno vođenje javnih finansija, negdje je plan da u ovoj ili sljedećoj godini razvijemo i sekundarno domaće tržište i da jednostavno građanima Crne Gore pružimo jedan projekat koji će se zvati ritejl bond, a to je mogućnost da građani Crne Gore investiraju u obveznice Crne Gore.
Glas Amerike: Svjetska banka ističe da je u Crnoj Gori neophodna snažna fiskalna disciplina i da ima vrlo malo fiskalnog prostora za bilo kakvu promjenu politike ili velike javne investicije. Šta vaše ministarstvo i vlada preduzimaju da situaciju drže pod kontrolom i da li će neki veći planirani projekti i politike biti na čekanju?
Vuković: Ne. Kroz samo formiranje budžeta za ovu godinu isključivo smo se odlučili za projekte koji su u fazi zrelosti. Dakle ono što može da se realizuje tokom ove godine bilo je isključivo predmet i samog uključivanja u proces realizacije. Sada smo takođe na ovim sastancima razgovarali na tu temu i negdje smo došli do toga da, kroz fiskalnu strategiju – koju ćemo kao dokument predstaviti Skupštini na kraju drugog kvartala – predviđeni su normativi i zakonski okviri. Sve izmjene koje su planirane u ovoj godini će biti potkrepljene i tu jasno definisane.
Glas Amerike: Crnogorski premijer najavljuje i novo povećanje plata u Crnoj Gori? Kada će se to dogoditi i da li ima novca za to?
Vuković: Mi smo negdje startovali sa programom Evropa sad 2 koji je predsjednik vlade, gospodin Spajić najavio u svom ekspozeu. Već u januaru se dogodila realizacija tog programa kroz prvi stub, a to je povećanje penzija najranjivije kategorije u Crnoj Gori koja je najteže podnijela dio inflacije. Drugi dio je da stvaramo ambijent kroz fiskalnu strategiju kakav smo stvorili kroz set zakona za uvećanje penzija kao prvi korak. Kroz zakon o budžetu smo definisali vraćanje akciznog kalendara, uvođenje novih akciza na pića sa dodatkom šećera, sokove, bezalkoholna piva, igre na sreću – novi zakon koji je obezbijedio dodatne prihode. Upravo se u fazi fiskalne strategije će se ta odgovornost predstaviti parlamentu. I negdje taj program koji je najavljen, a to je olakšica u dijelu poreza i doprinosa kada govorimo o zaposlenima – gdje će stvoriti najkonkuretniju Crnu Goru u tom smislu kada govorimo o privrednicima i njihovim rashodima – biti potkrijepljen i novim izvorima prihoda.
Glas Amerike: Znači primjena programa Evropa sad 2 je počela?
Vuković: Povećanje penzija je dio programa, tako da možemo najaviti da je to početak programa Evropa sad 2.
Glas Amerike: A šta je još predviđeno tim programom?
Vuković: Kako je premijer rekao, u tom dijelu je to korigovanje kada je riječ o doprinosima, onima koji su na opterećenju poslodavca.
Glas Amerike: Govorimo o penzijskim doprinosima?
Vuković: Govorimo o čitavoj reformi penzionog sistema. Ministarka Naida Nišić radi set zakona. Kada govorimo o Fondu PIO, on nema ulogu fonda. On je prosto organ u dijelu javne administracije koji je evidencionog karaktera. Da bi smo imali pravi fond, mi moramo sprovesti reformu kako bi penzioni fond u pravom smislu te riječi obavljao svoju funkciju.
Glas Amerike: Šta podrazumijeva ta reforma?
Vuković: Ono što je bojazan i negdje što sam čuo u javnosti je: Pa ja neću imati penziju ili će se ona ukinuti. Ne naravno, imate slična rešenja u okruženju, recimo Sjeverna Makedonija to sprovodi unazad 15 godina, a to je da je prosto definisano kroz određene obrasce na koji način vi možete sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom da upravljate kada govorimo o penziji, a gdje se država brine da to zaista bude uređeno kroz zakonski okvir.
Glas Amerike: Da li to znači ukidanje Fonda PIO onakav kakav je sada?
Vuković: To znači njegovu reformu, odnosno da će zaista dobiti svoju ulogu kao fond.
Glas Amerike: A da li je dio toga ukidanje penzijskih doprinosa?
Vuković: Ne govorim o ukidanju, već o korekciji. Desiće se korekcija, a na koji će se način to sprovesti, to je upravo fiskalna strategija koja će definisati sve korake i gdje ni u jednom trenutku neće biti ugrožena stabilnost javnih finansija.
Glas Amerike: U izvještaju Svjetske banke se upozorava da bi svako smanjenje doprinosa, poreza na rad bez odgovarajući kompenzatornih mjera moglo da utiče na javne finansije Crne Gore. Da li brinete da će vaš plan uticati na javne finansije i da li ste ovim povodom u kontaktu sa međunarodnim finansijskim institucijama i šta vam oni kažu na to?
Vuković: Svakako da je to bila tema. MMF nam je bio u gostima u februaru i imali smo dvije nedelje intenzivnih razgovora o svim izazovima u Crnoj Gori i rešenjima koja (vlada) želi da ponudi građanima. Podsjetiću, kada je bila realizacija programa Evropa sad 1, takođe je postojala određena skepsa da taj program neće uspjeti. Međutim, on se negdje od svih zvaničnika, pa i partnera sa kojima razgovaramo, proglasio da zaista jeste postigao uspjeh. Postigao je uspjeh što smo smanjili sivo tržište rada, što smo pojačali samu potrošnju i uticali na taj ekonomski rast o kojem smo govorili na početku intervjua. Kako sam i naveo, sa svim izvorima prihoda koji će se definisati, može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima, a to će definisati da smo vrlo odgovorni da neće biti rizika po javne finansije.
Glas Amerike: A o kakvoj korekciji je riječ?
Vuković: U toku je izrada strategije i to je nešto što je plan do kraja ove godine, a najavljeno je tokom niz prethodnih izlaganja i nešto s čim je upoznata javnost.
Glas Amerike: U međuvremenu, inflacija u Crnoj Gori i dalje raste, iako svakako manjim tempom od vrhunca, i uprkos ograničavanju cijena nekih proizvoda, cijene u prodavnicama su i dalje velike za prosječne građane. Da li planirate još neke mjere da suzbijete posljedice inflacije po džepove građana?
Vuković: Donijeli smo odluku u okviru vlade da izvršimo korekciju, da na taj način jednostavno reagujemo kada govorimo o inflaciji. Inflacija je u februaru bila na nivou 4,5 odsto i ona je u silazećem trendu. Neki faktori koji su uticali jeste da sada ti stranci koji su povećali potrošnju, odnosno koji su na neki način već postali rezidenti u Crnoj Gori, jednostavno više nemamo taj priliv pojačane potrošnje kao što se dogodilo u prethodnom periodu. Tako da se na prirodan način, dodatno, inflacija suzbija, a priliv stranih državljana u Crnoj Gori je nešto što je dodatno pojačalo ekonomiju. Oni su prepoznali Crnu Goru kao svoje mjesto boravka, većina je otvorila firme i kroz tržište nekretnina ušla u kupovinu stanova i kuća gdje i žive. Tako da je njihov izbor da dugoročno ostanu.
Glas Amerike: A da li neki i odlaze?
Vuković: Mi imamo stalnu prisutnost i ukrajinskih, ruskih i turskih, njemačkih državljana. Sada ide i sezona i naša makroekonomska prognoza je da će turistička sezona biti negdje od 8 do 10 procenata uspješnija u odnosu na prethodnu godinu.
Glas Amerike: Samo da vas vratim na inflaciju, čini mi se da je u martu bio rast od 5,5 odsto. Kao što sam rekla cijene u prodavnicama su i dalje visoke. Da li očekujete da će se to zadržati u narednom periodu i šta se može učiniti da cijene budu na nivou prihvatljivom za građane?
Vuković: To je definitvno obaveza vlade i proces koji se mora pratiti i ne može izaći iz fokusa. U nekom socijalnom dijalogu sa privrednicima smo postigli to ograničavanje 500 artikala koji su od ključnog značaja i životne namirnice bez kojih stanovništvo ne može, a briga vlade je da taj proces prati i ograničava inflaciju kao faktor koji utiče na džepove građana.
Glas Amerike: Vaše ministarstvo se poslednjih dana pominje u kontekstu hapšenja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva koje je krivični predmet formiralo na osnovu nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija. Iz opozicije kritikuju hapšenje i navode da bi trebalo istražiti desetine hiljada novozaposlenih u državnoj upravi, višemilionske, kako smatraju fiktivne ugovore u Rudniku uglja, malverzacije u Elektroprivredi. Da li je nešto od toga u nadležnosti ministarstva i da li se sprovodi bilo kakva kontrola?
Vuković: Kada je 44. administracija krenula sa radom, budžetska inspekcija je postojala već 11 godina u nekim formama i oblicima, ali definitivno ne na nivou zadatka koji treba da obavlja. Nikada nije bilo u fokusu da budžetska inspekcija zaista bude instrument koji je od izuzetnog značaja ukoliko zaista želite da kontrolišete i pravno regulišete još jedan od mehanizama, potrošnju budžetskih sredstava. Sa velikom pomoći državne sekretarke Jovane Nišević, mojim učešćem i podrškom, timom Ministarstva finansija, generalnom direktoricom Radmilom Ivanović i budžetskim inspektorima koji su nezavisni u svom radu i inspekcijskom nadzoru, napravili smo program svih budžetskih korisnika za koje namjeravamo da izvršimo kontrolu za ovu godinu. Tu su se pored Agencije za sprečavanje korupcije našli Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo odbrane, zdravlja. Napravili smo set budžetskih korisnika za koje ove godine želimo da izvršimo kontrolu. Svaki građanin, ukoliko to želi, može da da inicijativu da neko uđe u program pregleda budžetske inspekcije. Budžetska inspekcija ne vrši kontrolu organa, ona vrši kontrolu potrošnje budžetskih sredstava. Ono što je nastavak i obaveza Ministarstva finansija jeste da, ukoliko se nađu nepravilnosti i ukoliko je kroz nalaz definisana potrošnja mimo zakona – nalaz koji vrlo transparentno i javno ministarstvo objavljuje na svojoj stranici – jeste da to obavezno dalje proslijedi nadležnim ogranima odnosno državnom tužilaštvu. Dalji dio postupka je na njima i oni su u tom slučaju ovako odlučili.
Glas Amerike: Da li su tokom dosadašnje kontrole budžetske potrošnje u ministarstvima koje ste pomenuli otkrivene neke nepravilnosti?
Vuković: U Ministarstvu zdravlja, što se tiče dijela samog ministarstva nisu pronađene anomalije, a Ministarstvima evropskih poslova i ministarstvo odbrane, u toku je kontrola.
Vlada je na današnjoj telefonskoj sjednici imenovala Zvezdanu Janović za predsjednicu Upravnog odbora Javnog preduzeda za upravijanje morskim dobrom , sazanaje CDM. Podsjećamo, danas je na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade smjenjen predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeda za upravijanje morskim dobrom Blažo Rađenović.
Vlada je ujedno imenovala nova četiri člana Upravnog odbora Javnog preduzeda za upravijanje morskim i to su Nenad Kordić, Nikola Čepić, Špiro Vulović i Izet Draga.
Uhapšeni bivši tajni agent Petar Lazović ostaće u pritvoru pošto je Apelacioni sud potvrdio odluku kojom je odbijeno jemstvo u iznosu od skoro 9,3 miliona.
Prvostepenu odluku donio je Viši sud u Podgorici, koji je odbio predlog da se Lazoviću ukine pritvor uz davanje jemstva na ukupan iznos od 9.286.479 eura, koje se sastoji u upostavljanju hipoteke na nepokretnostima u svojini srodnika okrivljenog i trećih, pravnih lica.
Lazović je u pritvoru od sredine jula 2022. godine. Tereti se da je član kriminalne grupe koja je radila za “kavački klan”, odnosno njihovog navodnog šefa Radoja Zvicera. Specijalno državno tužilaštvo sumnjiči ih za više krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, šverc droge, nedozvoljeno držanje oružja, prebijanje… Petar Lazović se spominje i u novoj istrazi protiv kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov otac Zoran Lazović, a čiji član je navodno bio i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Predmet je formiran na osnovu “skaj” prepiski koje je dostavio Europol, a u kojima se uglavnom nalaze poruke koje je slao mlađi Lazović. U tim porukama on se dopisivao za Zvicerom, Darkom Šarićem, Ljubom Milovićem…
U prepiskama nema poruka koje je slao stariji Lazović, niti dokaza da je uopšte koristio kriptovani telefon. Sumnje u nezakonito postupanje uglavnom potiču iz poruka njegovog sina za koje istražitelji traže dokaze.
U jednoj od prepiski navedeno je da je Zvicer slao oružje Petru Lazoviću. Priča je počela kada je u januaru 2021. godine sada uhapšeni agent razmjenjivao poruke sa tadašnjim kolegom iz policije Ljubom Milovićem, koji je sada u bjekstvu.
U jednoj od poruka on Lazoviću govori i da je sa Zvicerom deset godina na vezi pa ga niko nije povezao. “I zadnju godinu sam se izofirao. Kad nijesi izofiran, onda možeš ić na pozicije. Čim si provaljen gubiš podršku sviju i ljudi oko sebe – navodi Milović.
Prema tužilačkim spisima, Lazović 31. januara 2021. Zviceru šalje fotografiju oružja i piše: “Brate, da kažem poručniku da si poslao jedan za njega kralju i tigru ću da dam od tebe, pa ću ja uzet kralju:) a moj dam poručniku, kažem da si po meni poslao”.
Zvicer: Ne, brate, daću ja njemu nešto drugo. Nije blinda, ali oću nešto da im poklonim.
P. Lazović: Jer k neće koristiti, ja ću mu ga uzet, a moj da dam poručniku
Zvicer: Pošto im to daš od mene čini što oćeš:)
P. Lazović: A ovaj jedan ću dati poručniku i reću da si poslao po meni jer voli on to.
Zvicer: Može, brate. Samo za samoodbranu neka koriste.
Bivši specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, saopštio je da je Balkan “bure baruta zahvaljujući nedostatku pažnje i liderstvu američkog predsjednika Džozefa Bajdena“.
„Zašto se ova rezolucija UN forsira 29 godina kasnije? Uz dužno poštovanje, to je samo dolivanje ulja na vatru. Sada nije vrijeme da se uradi tako nešto. Međunarodna zajednica ignoriše vrlo realne krize u regionu“, naveo je Grenel na platformi X, govoreći o rezoluciji o Srebrenici.
On je dodao da je potreban pritisak da se sprovedu raniji dogovori do kojih se teško došlo.
Pismo koje je Milivoje Katnić poslao porodici, a koje predstavlja svojevrsnu oporuku, ukazuje na njegovo alarmantno zdravstveno stanje koje može imati za posljedicu i smrtni ishod. Čovjek koji je obavljao jednu od najvažnijih državnih funkcija i koji je decenijama bio sudija Apelacionog suda – a potom i glavni specijalni tužilac, koji je duboko u sedmoj deceniji života, nije zaslužio ovakav tretman, navodi Danijel Živkovič, predsjednik DPS-a.
Ističe da je svjestan da Milivoju Katniću neće pomoći obraćanje predsjednika, “organizovane kriminalne grupe” kako neki od njegovih progonitelja nazivaju Demokratsku partiju socijalista.
“Niti očekujem da će tužilaštvo nakon ovog reagovanja odustati od očigledne namjere da Katnića pritvore pa čak i po cijenu njegovog života. Ipak, ljudska je i lična obaveza svih da podignemo glas i ukažemo na nehuman odnos i tretman koji Katnić ima dok boravi u UIKS-u. Znam da su njegovo utamničenje priželjkivali mnogi u Crnoj Gori, posebno oni koji su se tada našli na meti rada tužilaštva kojim je rukovodio, a nije ih bio mali broj. Javnost pamti da je bivši glavni specijalni tužilac vodio i niz slučajeva koji su rezultirali lišavanjem slobode brojnih funkcionera DPS”, kaže Živković
Podsjeća da nijesu to nikada komentarisali – već su kroz poštovanje pretpostavke nevinosti ostavljali institucijama da rade svoj posao.
“Ipak, ne možemo zaboraviti najave Katnićevog hapšenja od strane tadašnje opozicije, a današnje vlasti, koji su se zaklinjali da će ga poslati u Spuž čim se domognu vlasti. To je očigledno cijena koju Katnić plaća danas. Cijenu političkih promjena koja u naletu bolesnog i ostrašćenog revanšizma nastoji suditi i presuditi svima koji su bili istaknuti državni funkcioneri prije političkih promjena.U toj računici, ipak, valjalo bi da svi oni koji postupaju po ovom planu imaju na umu i kompleksnu istoriju Crne Gore koja je prepuna međusobnih namirivanja i nadgornjava i u kojoj se često postupalo po principu beskonačnog međusobnog ćeranja”, navodi on.
Poručuje da bi baš u takvo ćeranje društvo moglo zapasti nakon niza incidenata – od kojih je posljednji hapšenje direktorice ASK-a uz, kako reče jedan član Vlade, cirkus koji je taj čin pratio, budući da je postalo jasno da se tužilaštvo pretvorilo u prijeke isljednike i gospodare života i smrti.
“Cilj akcija je da se ugrozi dostojanstvo pojedinca i da se napravi spektakl koji se sprovodi u koordinaciji sa privilegovanim medijima, pod dirigentskom palicom političara koji taj čin slavodobitno pozdravljaju prije nego što se i desio, uz dramatiku kojoj treba da doprinesu namrštena lica sa fantomkama. Stavljanjem lisica na ruke u Crnoj Gori, presuda je već ispisana, suđenje je nepotrebno, obrazloženje možemo čitati u novinskim zapisima. Tekstovi pojedinih medija i izjave političara na vlasti, crtaju metu, koju tužilaštvo instuticionalno pogađa”, kaže Živković.
Spirala revanšizma je pokrenuta, dodje on i navodi da svi koji misle drugačije, imaju svoj integritet i ne podliježu pritiscima mogu očekivati isti scenario kao i oni koji su meta pravosudnog isljedništva ambicioznih karijerista. Baš kao što i nosioci ovih procesa mogu očekivati odgovor onih koji su svoje dostojanstvo spremni da brane životom – poput Milivoja Katnića.
“Zbog toga, prije nego što bude prekasno, pozivam sve aktere da se vrate poštovanju vladavine prava i principu poštovanja dostojanstva svakog pojedinca. Ljudski je, časno i crnogorski. Sve drugo značilo bi guranje države u dramu koja može imati nesagledive posljedice jer se u Crnoj Gori uvijek znalo da glava bez obraza ne vrijedi te da se čast i ugled brane svim sredstvima. Zaustavimo se dok smo na vrijeme jer uskoro može biti kasno”, zaključio je on.
Pravda je spora, ali dostižna, toliko često to čujemo da već pomalo zvuči kao fraza. Ponekad pravda i ne stigne do onoga ko se o nju ogriješio, nekad se ispostavi da su nevini ljudi završili iza rešetaka, ali, sve u svemu, moćna Justicija nađe način da dopre do svakoga ko je pokušao da izigra zakon.
Od promjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020. godine, ruka pravde pokucala je na vrata mnogih bivših funkcionera, tužilaca, šefova policije, čelnika pravosudnih instanci… Da li su svi oni krivi, pokazaće vrijeme i sudski procesi, ukoliko do njih dođe. Svako je nevin dok se ne dokaže suprotno, ali će ipak ostati zabilježeno i u policijskim evidencijama i na stupcima crne hronike ko su državni funkcioneri i djelioci pravde za koje je postojala osnovana sumnja da su zloupotrijebili položaj ili da su se bavili nezakonitim poslovima. Trajno će ostati i fotografije s lisicama na rukama onih koji su, koliko juče, iz raznih fotelja i sa raznih funkcija vedrili i oblačili Crnom Gorom.
Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici lisice na ruke stavljene su 22. aprila 2022. godine na podgoričkom aerodromu zbog sumnje da je član kriminalne organizacije koju je navodno formirao njen sin Miloš. Oni se sa više lica terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Medenica je trenutno na slobodi, dok je njen sin i dalje u spuškom zatvoru.
Na slobodi je trenutno, uz jemstvo, i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koji je uhapšen 9. maja 2022. godine zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba u stečajnim postupcima.
Iza rešetaka je već duže bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, kome su lisice na ruke stavljene 24. jula 2023. godine zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i krijumčarenje.
Njemu se u spuškom zatvoru nakratko pridružio i Slavko Stojanović, takođe bivši šef crnogorske policije, koji je uhapšen 18. novembra 2023. po nalogu SDT-a zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta. Stojanović je trenutno na slobodi. Na slobodi je i Dejan Knežević, bivši pomoćnik direktora policije, kojeg su kolege uhapsile 22. marta prošle godine, a SDT ga sumnjiči za odavanje tajnih podataka pripadnicima „kavačkog klana“ koji se terete za šverc droge i pranje novca.
Počinje suđenje za aferu „Stanovi“, podignuta optužnica za Abu Dabi fond…
Funkcioneri bivše vlasti okrivljeni u aferi „Stanovi“ naći će se na optuženičkoj klupi podgoričkog Višeg suda 24. maja.
Optužnicom SDT-a u tom predmetu obuhvaćeni su Predrag Bošković (DPS), Ivan Brajović (SD), Damir Šehović (SD), Dragica Sekulić (DPS) i Suzana Pribilović (DPS). Pored njih, sudiće se i Budimiru Šegrtu, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Draženu Miličkoviću, Osmanu Nurkoviću, Jeleni Radonjić i Aleksandru Jovićeviću, takođe članovima nekadašnje vladine komisije za stambena pitanja funkcionera. SDT ih tereti za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju.
SDT je krajem decembra prošle godine podiglo optužnicu protiv bivših ministara poljoprivrede i ruralnog razvoja Petra Ivanovića i Budimira Mugoše. Tom optužnicom obuhvaćeni su i bivši direktor Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević, kao i Blagota Radulović, nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede. Oni se terete za zloupotrebu službenog položaja prilikom dodjele sredstava iz kredita Razvojnog fonda Abu Dabija.
Odnedavno je u istražnom zatvoru u Spužu i Zoran Lazović, koji je ne tako davno vodio glavnu riječ u policijskim krugovima. On je uhapšen 14. aprila ove godine. Lazović je dugo godina bio ključni operativac tajne policije, a od 2019. do marta 2021. bio je šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. SDT ga tereti za učešće i stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja istog dana su stavili lisice na ruke i bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, kojeg SDT sumnjiči da je po nalogu Zorana Lazovića štitio „kavčane“ od krivičnog gonjenja.
Katnićev nekadašnji zamjenik Saša Čađenović u pritvoru je od hapšenja 9. decembra 2022. godine, a i on je osumnjičen za saradnju sa „kavačkim klanom“.
Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović osuđena je u novembru prošle godine na sedam mjeseci zatvora jer je zloupotrijebila službeni položaj kada je primijenila institut odloženog krivičnog gonjenja. Trenutno je u toku žalbeni postupak pred Apelacionim sudom.
Specijalni policijski tim u srijedu je uhapsio direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelenu Perović zbog sumnje da je tokom prošle i do aprila ove godine učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Po optužbi za zloupotrebu položaja i nezakonito snimanje i praćenje više osoba sudi se bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću. Iza rešetaka je i bivši tajni agent Petar Lazović, koji je kasnije prešao u Odsjek za posebnu operativnu podršku kojim je rukovodio njegov otac Zoran.
Od „Plantaža“ do katastra
Bivša direktorica „Plantaža“ Verica Maraš uhapšena je 24. avgusta 2022. godine zbog sumnje u zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju. U istom predmetu bili su uhapšeni i bivši članovi odbora direktora tog preduzeća, među kojima i Veselin Vukotić, koji je slovio za ideologa ekonomske politike Mila Đukanovića i bio zagovornik neoliberalnog koncepta ekonomije. Bivši direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević napustio je prošle sedmice Istražni zatvor u Spužu, gdje je proveo 19 mjeseci zbog optužbe za nezakonito prisvajanje državnog zemljišta u zoni morskog dobra.
Iako se od predstavnika bivše vlasti, prvenstveno oličene u DPS-u, često može čuti da su pomenuta hapšenja rezultat revanšizma novih vlastodržaca, lisice na ruke stavljene su i dvojici visokih funkcionera partija koje su nakon 30. avgusta preuzele kormilo državne vlasti.
Predsjednik Opštine Budva Milo Božović, inače funkcioner nekadašnjeg DF-a, trenutno je u spuškom zatvoru, a uhapšen je 13. aprila prošle godine zbog stvaranja kriminalne organizacije i šverca droge.
Drugog dana oktobra 2022. godine lisice na ruke stavljene su i funkcioneru tada vladajućeg GP URA i direktoru Uprave prihoda i carina Radu Miloševiću, zbog sumnje da je bio dio organizovane grupe koja je krijumčarila cigarete zaplijenjene u Slobodnoj carinskoj zoni luke Bar. Milošević na slobodi čeka dalji ishod postupka.
Moguće da smo nenamjerno zaboravili da uvrstimo nekoga na spisak istaknutih državnih funkcionera i službenika koji su procesuirani zbog različitih zloupotreba. Jedno je sigurno, sva ova hapšenja i procesuiranja, uz ogradu zbog poštovanja pretpostavke nevinosti, svjedoče o zarobljenosti i kriminalizaciji crnogorskih institucija u dužem vremenskom periodu.
Izgleda da me je vrhovni komandant crnogorske vojske Jakov Milatović zamijenio sa vojnim kuvarom iz neke kasarne, i sad očekuje raport koliko će se još krčkati pasulj sa suvim rebrima i njeguškim kobasicama, pošto žuri na svečani bal pod maskama u neku od nama dokazanih prijateljskih ambasada, saopštio je predsjednik DNP-a i poslanik Milan Knežević.
On je to kazao nakon što je Milatović poručio da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i Knežević treba građanima Crne Gore da objasne zbog čega su juče prisustvovali vojnoj vježbi Vojske Srbije.
“Da je kojim slučajem Jevto Eraković ponovo tražio da mu objasnim šta ću na vojnoj vježbi na Pešteru, ne bi mi bilo čudno, jer Jevto ne bi bio u DPS- u da nije Jevto. Ali da to traži čovjek koji je dominantno zahvaljujući glasovima Srba iz Crne Gore pobijedio Mila Đukanovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, fenomen je dostojan filmskih junaka Živka Nikolića. A posebno legendarnog Žorža u Lepoti poroka, koji očekujući otkaz i iseljenje iz kuće, ipak dobija muštuluk da je izabran za novog direktora, na šta samouvjereno izjavljuje :” realno ja sam to i očekiva.” I kao što je Žorž postao direktor, tako je i Jakov postao predsjednik: očekivano”, naveo je Milatović u saopštenju dostavljenom medijima.
A kad se stvore očekivanja, dodao je, onda logično upadate u očekivane dijagnoze, “tako sam i ja znao da će vrhovni komandant dva dana posle pobjede na predsjedničkim izborima saopštiti da su Srbi genocidan narod, da je Kosovo nezavisna država, da je Rusija državni neprijatelj broj 1.”
“I nisam pogriješio, jer sam znao da nemamo što očekivati drugačije. Ali oni Srbi koji su glasali Jakova Milatovića tog 02. aprila, bili su u šoku, jer su naivno pomislili da su najzad dobili predsjednika koji neće ponavljati istu matricu koju je dvije decenije zastupao Milo Đukanović. I sad ako uporedimo stavove Jakova Milatovića i Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji, ne da nema razlike, nego je aktuleni vrhovni komandant crnogorske vojske još rigidniji i isključiviji od njegovog prethodnika. I ja Jakovu ništa ne zamjeram, on ima pravo da bude ono što jeste, ali imam problem kad Milatović želi da budem kao on”, kazao je Knežević.
On poručuje da je spreman da prvi da prisustvuje vojnoj vježbi crnogorske vojske kojom će komandovati Jakov Milatović, gdje će moći da vidi avione četvrte generacije, helikoptere MI 35P, modernizovane tenkove M – 84, raketne sisteme FK – 3, pancir S1, kao što sam to vidio Pešteru.
“Nažalost, crnogorska vojska na čijem je čelu Jakov Milatović, od sticanja nezavisnosti poznata je isključivo po tome što su njeni oficiri švercovali kokain na vojnom brodu “Jadran”, bivši zaposleni osumnjičeni za teška ubista u klanovskim obračunima, a vrhunac je kad je iz magacina VCG, dva dana izbore 30. avgusta podijeljeno 30 automata i preko 16.000 metaka ANB- u i ko zna još kome, kako bi pucali u lidere DF – a i narod koji ih podržava. I umjesto da kao vrhovni komandant istraži sve ove zloupotrebe, Jakov Milatović traži da mu objašnjavam šta sam radio na vojnoj vježbi meni najbratskije države. Jedini kome sam morao nešto da objašnjavam odavno nije među živima, tako da dobronamjerno savjetujem Jakovu Milatoviću da energiju napada na mene usmjeri na pravljenje urmašica na Instagramu, a u međuvremenu će i pasulj biti gotov”, zaključio je Knežević.
