Sudski savjet je na današnjoj sjednici zauzeo stav da pritužbu sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu na ponašanje predsjednice tog suda Mirjane Popović proslijedi predsjednici Vrhovnog suda na dalje postupanje, u skladu sa zakonom i Poslovnikom.
“Na sjednici je razmatrana pritužba sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu koja se odnosi na ponašanje predsjednice tog suda Mirjane Popović. Sudski savjet je zauzeo stav da se pritužba dostavi predsjednici Vrhovnog suda na postupanje, saglasno Zakonu o Sudskom savjetu i sudijama i Poslovniku Sudskog savjeta”, navodi se u saopštenju.
Na sjednici su razmatrani i predlozi za izmjenu i dopunu Zakona o Sudskom savjetu i sudijama koje su sačinili članovi Savjeta i Radne grupe za izradu izmjena, sudije Sanja Konatar i Rade Ćetković. Takođe, razmatrani su i predlozi Akcije za ljudska prava HRA.
“Postupajući po zahtjevu Centar za alternativno rješavanje sporova, a u skladu sa Zakonom o alternativnom rješavanju sporova, Sudski savjet je predložio sudiju Osnovnog suda u Podgorici Milenu Brajović za predsjednicu Etičke komisije Centra, dok je za zamjenicu predložena sudija Milica Radović“, naglašeno je u saopštenju.
Savjet je donio odluku da objavi interni oglas za popunjavanje jednog sudijskog mjesta u Višem sudu u Bijelom Polju, kao i javni oglas za jedno sudijsko mjesto u istom sudu u postupku napredovanja.
Istovremeno, biće raspisan i javni oglas za izbor deset kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije.
“Na sjednici je odlučeno i da se za vršiteljku dužnosti predsjednice Osnovnog suda na Cetinju imenuje sudija tog suda Marija Ćupić, do izbora predsjednika suda, a najduže šest mjeseci, u skladu sa članom 106a stav 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama”, zaključuje se u saopštenju Sudskog savjeta.
U našoj zemlji postepeno naoblačenje, temperatura do 20 stepeni.
Na sjeveru tokom dana postepeno naoblačenje, a u noći na četvrtak mjestimično slabe padavine. U nižim predjelima ujutru ponegdje kratkotrajno magla. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 18 stepeni.
U južnim i centralnim oblastima prijepodne pretežno sunčano uz malu do umjerenu, uglavnom visoku, oblačnost. Poslijepodne povećanje oblačnosti. Vjetar slab, promjenljiv. Temperatura do 20 stepeni.
More mirno do malo talasasto. Vjetar uglavnom slab promjenljiv.
U južnim oblastima u četvrtak promjenljivo oblačno, popodne duži sunčani periodi i uglavnom suvo. U petak sunčano i tokom dana toplo. Vjetar uglavnom slab, sjeveroistočni.
U centralnim predjelima u četvrtak promjenljivo oblačno, prijepodne uslovi za slabu kišu. U petak sunčano i tokom dana toplo. Vjetar uglavnom slab, pretežno sjeverni.
Na sjeveru u četvrtak pretežno oblačno s uslovima za slabu kišu povremeno, u prvom dijelu dana. U petak pretežno sunčano i toplo za ovo doba godine. Vjetar uglavnom slab.
„Ne želimo ništa da imamo sa Španijom“, rekao je predsjednik SAD
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Države prekinuti svu trgovinu sa Španijom.
Tramp je to kazao nakon što je Španija odbila da američkoj vojsci dozvoli korišćenje svojih baza za misije povezane s udarima na Iran.
„Španija je bila užasna“, rekao je Tramp novinarima tokom sastanka s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, dodajući da je naložio ministru finansija Skotu Besentu da „prekine sve poslove“ sa Španijom.
„Prekinućemo svu trgovinu sa Španijom. Ne želimo ništa da imamo sa Španijom“, dodao je.
– Pozdravljamo današnje jednoglasno usvajanje Rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Svaki politički konsenzus oko strateškog spoljnopolitičkog cilja predstavlja pozitivan signal i građanima i međunarodnim partnerima. Ipak, građani znaju da je vrijeme da se politička energija i institucionalni kapaciteti usmjere ka suštinskim pitanjima, a ne ka deklarativnim i formalnim odlukama o kojima u društvu već duže vrijeme postoji visok stepen saglasnosti – naglasio je Milatović.
Ističe da ključno pitanje za Crnu Goru danas nije da li želimo članstvo u Evropskoj uniji jer je to nesporno.
– Ključno pitanje je kakva ćemo država biti kada postanemo članica. Da li ćemo biti posljednja po standardu, sa slabim institucijama i neefikasnim pravosuđem, ili razvijena, ekonomski stabilna, pravno uređena i solidarna država, sposobna da ravnopravno učestvuje u evropskim politikama i štiti interese svojih građana? Evropska unija nije politički cilj, već sistem vrijednosti i pravila. Bez snažnih, nezavisnih i funkcionalnih institucija nema stvarne integracije. Zato je izbor sudija Ustavnog suda obaveza od koje zavisi sigurnost, stabilnost političkog sistema i kredibilitet države na evropskom putu – dodao je Milatović.
Istovremeno, navodi, pitanje otvorenih lista, kao važan segment unapređenja izbornog zakonodavstva i jačanja demokratske odgovornosti, i dalje ostaje neriješeno.
– Ukoliko želimo istinsku evropsku demokratiju, onda moramo građanima omogućiti veći stepen uticaja na izbor svojih predstavnika i dodatno osnažiti povjerenje u izborni proces. Mi odlučujemo kakvu ćemo državu graditi, ne samo deklaracijama, već konkretnim reformama, odgovornim odlukama i spremnošću da jačamo institucije. Upravo zato, pozivamo Skupštinu da hitno pokaže istu vrstu odgovornosti i jedinstva kada je riječ o izboru sudija Ustavnog suda, reformi izbornog zakonodavstva i drugim procesima koji direktno utiču na vladavinu prava i kvalitet života građana – saopštio je Milatović.
Kazao je da su rezolucije važne kao politička poruka.
– Ali, budućnost Crne Gore u Evropskoj uniji gradi se djelima. Mi odlučujemo da li ćemo biti država formalnog članstva ili država stvarnih evropskih vrijednosti – zaključio je Milatović.
Klub poslanika Demokratske narodne partije (DNP) dostavio je Skupštini Crne Gore prijedlog zakona o amnestiji osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
“Dostavljen je u cilju stavljanja u skupštinsku proceduru. Saglasno članu 151 Poslovnika Skupštine Crne Gore predlažemo da se ovaj zakon donese po hitnom postupku“, piše u prijedlogu koji su potpisali poslanik i lider DNP-a Milan Knežević i njegove partijske kolege Jelena Kljajević i Vladislav Bojović, a koji je dostavljen predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću.
Prijedlogom zakona o amnestiji, u koji je portal Adria imao uvid, predviđeno je da se od izvršenja 15% izrečene kazne zatvora oslobađaju lica, koja su na dan stupanja na snagu tog zakona pravosnažno osuđena za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nalaze se na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori.
“Kao i lica osuđena stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj radi izvršenja kazne zatvora izvršen u drugu državu“, piše u prijedlogu zakona.
Osuđeni zbog krivičnih djela, a koji nijesu započeli izvršenje kazne zatvora, propisano je tim aktom, oslobađaju se od 10% izrečene kazne.
“Od izvršenja 5% izrečene kazne zatvora oslobađaju se lica koja su dva i više puta pravosnažno osuđena na bezuslovnu kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela“, predviđeno je prijedlogom zakona o amnestiji.
Članom 2 tog akta, ukoliko dobije zeleno svjetlo, prvi put pravosnažno osuđeni na kaznu zatvora u trajanju do tri mjeseca zbog krivičnih djela propisanih zakonima Crne Gore, a nijesu stupili na izdržavanje kazne na dan stupanja na snagu novog zakona, dobili bi uslovne osude.
“Izrečena kazna zatvora uzima se kao utvrđena i istovremeno određuje da se neće izvršiti ako u roku od dvije godine osuđeni ne učini novo krivično djelo. Licima, koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena prvi put na kaznu zatvora u trajanju od tri do šest mjeseci za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a nijesu stupila na izdržavanje kazne, izrečena kazna zatvora se uzima kao utvrđena i istovremeno se određuje da će biti izvršena u prostorijama u kojima osuđeni stanuje“, piše u prijedlogu zakona DNP-a.
Za prvi put pravosnažno osuđene na kućni zatvor od tri do šest mjeseci za krivična djela propisana zakonima Crne Gore, a koji nijesu počeli da izdržavaju izrečenu kaznu, novim zakonom je predviđeno oslobađanje od izvršenja kazne.
U slučaju da su osuđeni na zatvor od tri do šest mjeseci počeli da izdržavaju kazne, piše u prijedlogu zakona, izvršenje se obustavlja, a preostali dio zamjenjuje uslovnom osudom.
Na koga se amnestija ne bi odnosila
“Amnestija se ne odnosi na lica, koja su pravosnažno osuđena za krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, terorizam i trgovina ljudima, kao i za krivična djela protiv čovječnosti i drugih dobara zastićenih međunarodnim pravom. Ne odnosi se ni na lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena za teško ubistvo, silovanje, prinudu na obljubu ili protivprirodni blud, obljubu ili protivprirodni blud nad nemoćnim ili maloljetnim licem, protivprirodni blud zloupotrebom položaja, bludne radnje, podvođenje i omogućavanje vršenja bluda“, propisano je novim zakonom.
Amnestija se ne odnosi ni na, na dan stupanja na snagu tog zakona, pravosnažno osuđene za krivična djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, zloupotrebe ovlašćenja, službenog i položaja u privrednom poslovanju, prevara u službi, protivzakoniti uticaj, navođenje na protivzakoniti uticaj, primanje i davanje mita.
“Ne odnosi se ni za izvršioce krivičnih djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje i napad na službeno lice u vršenju službene, zatim ni na lica koja su na dan stupanja na snagu ovog zakona pravosnažno osuđena zbog zapuštanja i zlostavijanja maloljetnog lica, nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici i rodoskrnavijenje“, piše u prijedlogu zakona koji su dostavili poslanici DNP-a.
Tim aktom, pored ostalog, predviđeno je i da se amnestija ne sprovodi ni za lica koja su na dan stupanja na snagu tog zakona pravosnažno osuđena na kaznu zatvora od 40 godina, kao i za one za koje je naređeno raspisivanje potjernice.
Prenatrpanim zatvorima se ugrožavaju i ljudska prava i bezbjednost
“Donošenje zakona o amnestiji ima za cilj unapređenje sistema izvršenja krivičnih sankcija u Crnoj Gori u skladu sa savremenim standardima penologije i ljudskih prava. Zatvorski sistem Crne Gore suočava se sa ozbiljnim problemom hronične prenatrpanosti, koja ugrožava, kako osnovna ljudska prava pritvorenih i osuđenih lica, tako i stabilnost, funkcionalnost i bezbjednost samog sistema”, piše u prijedlogu poslanika Kneževićevog DNP-a.
foto: najnovije.me
U Istražnom zatvoru Podgorica, navode, broj lica lišenih slobode znatno premašuje raspoložive kapacitete.
“Čime se direktno narušava minimalni prostor po osobi, kao i uslovi boravka, koji dovode u pitanje poštovanje osnovnih ljudskih prava osoba lišenih slobode na šta su ukazivala kako relevantna domaća, tako i međunarodna tijela uključujući Ombudsmana, kao i Komitet za sprečavanje torture Savjeta Evrope – CPT. Zatvorsko osoblje je preoptereceno, a bezbjednosni rizici su povećani zbog nemogućnosti adekvatnog nadzora nad većim brojem lica”, upozorili su iz DNP-a.
Zamislite državu u kojoj Boris Bogdanović određuje, ko će da se hapsi, kad će da se hapsi, ko je mafijaš, ko nije mafijaš, ko je zlo, ko nije zlo, kazao je Piperović
Advokat Zoran Piperović kazao je ispred Višeg suda da protiv njegovog branjenika Aleksandra Mijajlovića nema nijedan dokaz i stiče se utisak da neko van institucija pravosudnog sistema debelo utiče i debelo određuje kad će ko da bude tužen, ko će da bude osuđen, a ko da bude pritvoren.
“Poručujem onima koji kažu da je Mijajlović u tri organizovane kriminalne grupe da nemaju dokaz ni za jednu okg. Znate li kako utvrđuju fakat da je Mijajlović imao kriptu? Kažu da su svi korisnici kripte, jedino je Mijajlović osnovano sumnjiv da je imao kriptu. Ako je osnovano sumnjiv to nije fakat koji tvrđuje da se u realnom životu to zbilja desilo. A onda je na drugoj strani logično da je on imao kriptu i na jednom mjestu kaže da je definitivno to da on ima kriptu. On je tu od Aca do Šefa do Mikija, Novog Mikija, iako u aktima koju su dobili iz Francuske nigdje ne piše da je korisnik taj i taj. Da imaju pin koji govori da je to pin osobe XY. Ali za to je bila pauza u ovom predmetu na osam mjeseci dok su čekali rezultate na traženje njihovo da im dođu iz Francuske. I kad nijesu dobili ništa onda su ovo izlogicirali po znacima navoda. Mislim da je to evidento da je to očito. Ima tu još nekih stvari koje sada ne bi da otkrivam iz prostog razloga što ne bi želio da dam šansu onima koji su podigli optužnicu da se isprave”, istakao je advokat Piperović, prenosi Portal TVE.
On je očekivao da danas njegov branjenik Mijajlović iznese odbranu, prvo kratko.
“A kratko zato što iz samog spisa ne može da se dokaže, zapravo nijesu dokazali, iako guraju taj narativ, da je Aleksandar Mijajlović imao, kako se kaže kriptu. U ovoj optužnici, pola optužnice je neki prepis, između lica A i lica B na skaju, koji je tretiran i u optužnici zapravo u naredbu za kokain. I to je toliko evidentno, i to su uradili neskriveno, uradili su tako ladno, kao da je to normalno, kao da to neće niko da vidi, A to ne može”, decidan je advokat Piperović.
On je dodao da optužnici protiv Mijalovića nema ispravke, ali, kako je naveo, „opekao“ sam se u slučaju njegovog klijenta Zorana Lazovića i više ništa nije sigurno.
On se osvrnuo i na jučerašnje izlaganje poslanika Demokrata koji je saopštio da je 44. vlada uhapsila Zorana Lazovića.
“Mi znamo da ga je ona uhapsila, ali lijekovito je što je on priznao da ga je uhapsila. Dakle, poslanik koji u stvari rukovodi i Demokratama i sužbama bezbjednosti kaže 44 Vlada je uhapsila Zorana Lazovića. Zamislite u zemlji članici kandidatu za Europsku uniju gdje poslanik kaže da je on uhapsio neko lice, a onda kaže za to lice da je on izvor svog zla pa zbog toga i trebali da ga uhapse. Dakle, Zorana Lazovića da znamo, nije uhapsio ni tužilac, ni sud, uhapsio ga je Boris Bogdanović i njegova potička grupacija. To je juče kazao, u tome učestvuje izgleda i premijer Milojko Spajić kao presednik 44 Vlade. Eto to smo dobili juče direktnim priznanjem ko je uhapsio Zorana Lazovića”, istakao je advokat Piperović.
On je rekao da se zbog kompletne situacije morao osvrnuti na jučerašnje izjave. Piperović je saopštio da mu je Dritan Abazović u sudu, u prolazu u Ulcinju, rekao da je „Mijajlović šef svih mafija u Crnoj Gori“.
“To mi je rekao. Dakle, ne znam odkud im to, ali pošto izgleda da nemaju više na koga, mada oni vazda mogu, sad im je fokus na Aleksandra Mijajlovića”, kazao je Piperović.
Ako im je sve kao ove tri optužnice onda, prema njegovim riječima, mi nemamo problem. Problem je, kako dodaje, jedino taj što je Mijajlović u Spužu.
“A znate kako je u Spužu, znate koji sud određuje trojku i četvorku, znate da o tome već kruže legende, samo ne znam da li taj sud zna što mu priča stručna javnost. Kolege iste iz ove zgrade, skoro svi advokate i skoro svi ozbiljni pravnici sa Pravnog fakulteta. Oni ne znaju u kojem kontekstu oni pominju taj sud i njihovo dodavanje trojke i četvorke. Što ne postoji. Zato su svi tamo gdje su. Jer ovdje ako nema pritvora, nema predmeta, njima nije zanimljivo ni da tuže, ni da sude. Ako taj neki nije u pritvoru, otud upornost, po 150. put da se Ranko Ubović iz decembra vrati, evo proljeće u Spuž. To je taj narativ. Protiv kojega se mora boriti pravna država. A onaj ko se bori da se premjenjuje zakon, taj je sudija mafije, advokat mafije. Svi su mafija. Koji samo pokušava da kaže stanite ljudi ima zakon, samo poštujmo zakon i ništa više. Zamislite državu u kojoj Boris Bogdanović određuje, ko će da se hapsi, kad će da se hapsi, ko je mafijaš, ko nije mafijaš, ko je zlo, ko nije zlo”, upozorio je advokat Piperović.
On je ukazao da je Bogdanović tako označio pola Crne Gore i to mu je dopušteno i to neko sluša i neko cijeni što je najgore. A najgore, prema riječima Piperovića, je kad to cijene pravosudni radnici, ljudi koji rade u Tužilaštu.
“To nikada u Crnoj Gori nije bilo. Zamislite u Bundestagu da neki poslanik odeđuje ko će da bude uhapšen. I da neki poslanik prijeti ko će da primi kiseonik i vitamin D i koga će gledati sunce ko neće i kako će da krenu na sudiju. Pa kaže poslanik Demokrata, kukala im majka kad mi krenemo na sud. I to neko sluša. I tome se neko divi. Imate pola medija da im je drago što to on kaže. Niko se ne pita čakaj da li je ovo normalno. Ne, bravo mu ga. E to je komentar. Dotle smo došli. I ja mislim da na duže staze ođe sreće nema”, zaključio je advokat Piperović.
Policija u Podgorici uhapsila je jednu osobu podnijela krivičnu prijava zbog nasilničkog ponašanja nakon incidenta na utakmici Budućnost-Dečić.
– Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica lišili su slobode M.V. (22) iz Podgorice zbog sumnje da je 1. marta 2026. godine, tokom odigravanja utakmice između FK Budućnost i FK Dečić, na gradskom stadionu pod Goricom u Podgorici, počinio prekršaj iz člana 11 Zakona o javnom redu i miru – omalovažavanje službenog lica prilikom vršenja službene dužnosti – saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su pojasnili, M.V. je navedenog dana, na tribinama stadiona, na javnom mjestu omalovažavao policijskog službenika koji je bio angažovan na poslovima održavanja stabilnog javnog reda i mira na navedenoj sportskoj priredbi, upućujući mu riječi uvredljive sadržine, nakon što je prethodno upozoren od strane policijskog službenika zbog verbalnog konflikta sa drugim licem prisutnim na tribinama.
– M.V. je takođe, upotrebom fizičke snage, polomio plastičnu stolicu sa tribine u namjeri da je baci u pravcu lica sa kojim je prethodno bio u verbalnom konfliktu. Nakon prikupljenih obavještenja, M.V. je lišen slobode zbog navedenog prekršaja, a protiv njega je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu – zaključuje se u saopštenju.
Pozdravljam akcije protiv Veselina Barovića i Aca Đukanovića, ali mislim da familiji Đukanović nijeste mogli da napravite veću uslugu.
To je poručio lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović čelnicima bezbjednosnog sektora na današnjoj zajedničkoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu i Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
„Trebalo je da odemo prema ljudima koji su odnijeli iz zemlje stotine miliona ili milijarde, a vi ste napravili akciju da oduzmete lovačke puške, municiju. Da sam Aco ili Milo Đukanović, bio bih prezadovoljan. Dobiće 30 dana, možda iviše, ali vi ste njemu kao onim ‘špricem’ oprali biografiju“, naglasio je Abazović.
Ističe kako će od sada „svaki naredni napad na njih biti manjeg intenziteta“.
„Prema mojim informacijama, a možda su netačne, tu se pokvarila veća igra koja je vodila ka mnogo značajnijem slučaju u odnosu na ovo što je bio predmet pretresa. Hoće li vrijeme to pokazati ili ne – ne znam, ali znam o čemu je riječ, to je slučaj iz prethodnog perioda“, dodao je.
Kazao je kako će Aca Đukanovića javnost percipirati kao čovjeka koji je ilegalno držao oružje.
„A to je tradicija kod desetina hiljada ljudi u Crnoj Gori – ne i kod mene. Ali to je neka tradicija – te lovac, te mu ostavio djed“, zaključio je on.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković pohvalio je hapšenje Aca Đukanovića, ističući da je ovo hrabar potez policije i jasna poruka da država više ne pravi razliku među građanima.
Istakao je da se radi o muzičkom producentu „teškom“ 285 miliona eura i da se možda upravo zbog toga na njega mora obratiti velika pažnja.
„Možda četiri puške nijesu za nekoga arsenal, ali činjenica je da nemaju dozvole, a DPS sada pokušava da opravda porodicu Đukanović. Ovo je neka nova Crna Gora. Ovakva lica nijesu se mogla zaustaviti na ulici i izreći im bilo kakva kazna, pa ni saobraćajna“, kazao je Leković.
On je dodao da se danas jasno vidjela napetost ispred CB-a Nikšić: „Svi znaju, ko je Aco Đukanović – ne radi se o običnom čovjeku, nego o ozbiljnom čovjeku, ali neko je imao hrabrosti da ga nazove kriminalcem.“
Leković je istakao i koordinisane reakcije javnosti: „Zato danas imamo koordinisane napade na Lazara Šćepanovića, jer je pokucao na vrata i Aca i Mila Đukanovića, a pokazalo se da kada on pokuca, to ne bude zbog oružja i tek će se vidjeti šta se našlo kod Aca Đukanovića.“
„U Crnoj Gori dozvoljeno prijetiti ljudima u uniformi“
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata, Boris Bogdanović kazao je da ako institucije i javnost pređu preko prijetnji Edina Kolarevića, onda su svi poslali strašnu poruku da je u Crnoj Gori dozvoljeno prijetiti ljudima u uniformi, dozvoljeno je prijetiti onima koji sprovode zakon, ali samo ako prijeti neko iz sada već prilično oslabljene familije.
“Zamislite taj prizor, Acu Đukanoviću u lisicama aplaudira familija ispred marice, dok se izgovaraju riječi koje liče na ulicu, baš na onu ulicu sa koje smo ih u džemperima doveli u institucije sistema. A gdje su bile te “junačine” kad je Crna Gora pljačkana? Gdje su bili kad nam je oteto 10,5 miliona eura u aferi “Limenka”? Gdje su bili kad su se trajekti poklanjali, šume dijelile, Telekom rasparčavao, hidrocentrale i vjetroelektrane pretvarale u porodični bankomat, univerziteti u privatne prćije, a “ničija kuća” postajala svačija sramota”, zapitao je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, tada nijesu vikali “bez zakonskog osnova”, tada im je zakon bio privatna stvar, a država privatni posjed.
“I da budemo još precizniji: posebno su opasni oni koji danas pokušavaju da ovo opravdaju. Jedni, jer su godinama jeli mrvice ispod Acovog stola. Drugi, jer su legitimitet za vlast i mandat dobijali od njegovog brata, pa im je danas svaki pokušaj pravde “ekstremizam”, a svaka akcija institucija ‘osveta’”, kazao je Bogdanović.
Kako je saopštio, neće biti iznenađenje ako se sjutra organizuju da se svi pojave ispred marice.
“Ali neka znaju: vrijeme kada je marica bila simbol straha za građane, a komfora za kriminalce, završeno je. Zato danas tražimo odgovor. Kome je Kolarević prijetio? I zašto političari, pojedine NVO organizacije i pojedinci ćute? Jer ljudi koji prećute prijetnju policajcima nijesu neutralni. Ljudi koji ćute, staju na stranu prijetnje. I na stranu familije”, naveo je u saopštenju Bogdanović.
Да бисмо пружили најбоље искуство, користимо технологије попут колачића за чување и/или приступ информацијама о уређају. Сагласност са овим технологијама ће нам омогућити да обрађујемо податке као што су понашање при прегледању или јединствени ИД-ови на овој веб локацији. Непристанак или повлачење сагласности може негативно утицати на одређене карактеристике и функције.
Функционално
Увијек активан
Техничко складиштење или приступ је стриктно неопходан за легитимну сврху омогућавања коришћења одређене услуге коју изричито захтева претплатник или корисник, или за једину сврху обављања преноса комуникације преко електронске комуникационе мреже.
Преференце
Техничко складиштење или приступ су неопходни за легитимну сврху чувања преференција које не захтевају претплатник или корисник.
Статистика
Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у статистичке сврхе.Техничко складиште или приступ који се користи искључиво у анонимне статистичке сврхе. Без судског позива, добровољне сагласности од стране вашег Интернет провајдера или додатне евиденције треће стране, информације сачуване или преузете само за ову сврху се обично не могу користити за вашу идентификацију.
Маркетинг
Техничко складиште или приступ су потребни за креирање корисничких профила за слање реклама или за праћење корисника на веб локацији или на неколико веб локација у сличне маркетиншке сврхе.
