U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po mjestimično mokrim i klizavim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da su na dionicama koje prolaze kroz usjeke mogući sitniji odroni.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije obustavljen za sva vozila, osim od 12 do 14 sati kada će u zoni gradilišta, u mjestu Sokolovina, biti obezbjeđeno slobodno odvijanje saobracaja.
Saobraćaj na putu Poda – Berane obustavljen je od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Saobraćaj na putu Rožaje – Špiljani će zbog rekonstrukcije za sva vozila biti obustavljen od osam sati i 30 minuta do 11 sati i 30 minuta i od 13 sati i 45 minuta do 16 sati i 45 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje – Nikšić, u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine – Nikšić – Danilovgrad, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati.
Zbog miniranja u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna, saobraćaj će biti obustavljen za sva vozila od osam do 16 sati.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na tom putu, od supermarketa Voli do Bajićke crkve, saobraćaj je obustavljen za sva vozila od devet do 11 i od 13 do 15 sati.
Zbog radova na održavanju autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mateševa prema Podgorici.
Saobraćaj na putu Šavnik – Kruševice zbog radova je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, od osam do 11 sati i od 12 do 15 sati.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva saobraćaj je zbog asfaltiranja promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni od sedam do 19 sati.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Vozila će naizmjenično saobraćati i na putu Lepetani – Tivat, na mjestima radova.
Zbog asfaltiranja je, od sedam do 19 sati, promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični na magistralnom putu M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje-Grnčar, R-5 Rožaje-Kula-Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča.
Na magistralnom putu M-3 Danilovgrad-Podgorica, na lokalitetu kružni tok Komanski most, promijenjen je režim saobraćaja preusmjerenjem sa dvije saobraćajne trake na jednu lijevu u intervalu od sedam do 18 sati.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
U Odovićevom predlogu je, saznaju „Vijesti“, navedeno da je, prema tvrdnjama zamjenice sefa misije pri EU, Đurišić u Briselu imao sastanke s kojima nisu upoznati misija, ambasada i ministarstvo, te da se ne zna kakva je svrha tih susreta
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, predložio je juče Vladi da razriješi Koču Đurišića s pozicije vršioca dužnosti (v. d.) direktora Uprave za državnu imovinu, saznaju nezvanično „Vijesti“.
Prema informacijama „Vijesti“, Odović je u predlogu dostavljenom Vladi naveo da je Đurišić, bez platforme i obavještavanja ministra i izvršne vlasti, službeno bio u Briselu od utorka do danas, i da nije prisustvovao jučerašnjem sastanku zakazanom zbog pitanja adaptacije zgrade Misije Crne Gore pri EU. Đurišić navodno nije obavijestio Odovića, ambasadu i šefa misije o tome zašto nije došao, niti je navodno bilo moguće stupiti u kontakt s njim ili njegovom saradnicom kako bi se dogovorio novi termin susreta.
U predlogu je, saznaju „Vijesti“, navedeno da je, prema tvrdnjama zamjenice šefa misije pri EU, Đurišić imao sastanke s kojima nisu upoznati misija, ambasada i ministarstvo na čijem je čelu Odović, te da se ne zna kakva je svrha tih susreta. To je, kako je ocijenio Odović, suprotno diplomatskom protokolu i zakonima o vanjskim poslovima i drżavnim službenicima i namještenicima. Ministar je naveo da neizvršavanje ili nesavjesno obavljanje službenih obaveza spada u teže povrede dužnosti.
Odović je u obrazloženju naveo i da uprava kojom upravlja Đurišić još nije dostavila ministarstvu izvještaj o radu. Time su se, kako je navedeno, stekli uslovi za primjenu odredbi Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojima je propisano da ministar podnosi Vladi predlog za razrješenje starješine organa uprave kad podaci iz redovnog godišnjeg izvještaja o radu tog organa i stanju u oblastima rada za koje je osnovan, odnosno posebnog izvještaja organa o preduzetim mjerama i njihovim rezultatima, ukazuju na nepravilnosti u radu.
Đurišić je početkom februara izabran za v. d. direktora Uprave za državnu imovinu.
On je u aprilu 2022. godine izabran za direktora Uprave za katastar i državnu imovinu, ali mu je početkom ove godine, razdvajanjem tog organa (na Upravu za državnu imovinu i Upravu za katastar) prestao mandat na toj poziciji.
Đurišić je funkcioner Nove srpske demokratije. Ta partija dio je aktuelne vladajuće većine, ali još nije dio Vlade Milojka Spajića.
Generalna skupština UN je 2. maja trebalo da se izjasni o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, ali je glasanje odloženo, potvrdio je za N1 Sarajevo ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.
“U ovom trenutku znamo da sednica neće biti 2. maja, zbog toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju, ukoliko zemlje članice UN imaju još neke predloge na tekst. Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja, zavisno od rasporeda sednica, što ćemo znati u utorak. I misija BiH u UN je učestvovala u ovoj odluci, kako bi se onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije” kazao je Lagumdžija.
„Neko je rekao od azijskih predstavnika juče da nikada UN nisu bile u takvom neredu i da ne znaju šta se zbiva pred izglasavanje rezolucije 2. maja. Mi smo uspeli da malo stvari zakomplikujemo, ali svesni smo da ne možemo da pobedimo. Amerika podigne obrvu, a onda ostali skoče da glasaju. Ali da budem fer, nisu oni bili kolovođe, glavnu ulogu su preuzeli Nemci i oni su ti koji direktno vode kampanju u UN i van svim njihovim partnerima“, rekao je predsednik Srbije i dodao da „sada sve vri kao u košnici“.
Vučić je rekao da je situacija oko nacrta rezolucije o Srebrenici nije jednostavna, da je ostalo još mnogo posla da pokušavamo i da se borimo da uzdignute glave izađemo iz ove situacije.
On je novinarima u Njujorku na kraju posete rekao da smatra da su ljudi svesni, da kako god glasali, da ovo nema veze sa pravdom i međunarodnim pravom, već geopolitičkim odnosima.
Vučić je u Njujorku u ponedeljak uveče predstavljao Srbiju na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj je predstavljen šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN Antonija Gutereša o radu Unmika.
Predsednik je tokom boravka u Njujorku, pred sednicu Generalne skupštine na kojoj se početkom maja razmatra predlog rezolucije o Srebrenici u sedištu UN održao niz konsultacija sa predstavnicima zemalja članica UN, kako bi im objasnio poziciju Srbije o najavljenoj rezoluciji.
Iz Osnovnog suda u Podgorici saopšteno je da je sudija za istragu odbila predlog za određivanje pritvora osumnjičenima koji se terete za primanje mita, jer se radi o licima koja ranije nisu osuđivana
Uhapšenim graničnim policajcima Nikoli Janičiću, Igoru Živkoviću, Dragomanu Miloševiću, Ivanu Boljeviću, Vasu Radunoviću i Enveru Drešaju određena je mjera nadzora – zabrana napuštanja stana, zbog mogućnosti da mogu ponoviti radnje koje im se stavljaju na teret.
Iz Osnovnog suda u Podgorici saopšteno je da je sudija za istragu odbila predlog za određivanje pritvora osumnjičenima koji se terete za primanje mita, jer se radi o licima koja ranije nisu osuđivana, „a okolnosti koje upućuju na mogućnost ponavljanja djela nisu takvog stepena da mogu opravdati određivanje pritvora, kao najrepresivnije mjere koju zakon propisuje“.
„Međutim, cijeneći činjenicu da postoji realna mogućnost da, ukoliko se nađu na slobodi, mogu u slučaju povratka na svoje radno mjesto do donošenja odluke poslodavca o njihovoj suspenziji, ponoviti radnje za koje su osnovano sumnjivi da su izvršili u smislu krivičnog djela primanje mita, to je istima izrečena mjera nadzora zabrane napuštanja stana“, rekli su iz Osnovnog suda.
Graničari sa Božaja uhapšeni su 23. aprila.
Sumnja se da su uzimali mito tako što su od stranih državljana prilikom vršenja granične kontrole, primali novac kako bi izvršili radnju koja je inače iz oblasti njihove nadležnosti, kao što je kontrola i unos podataka u elektronske evidencije.
„Takođe se jednom od osumnjičenih stavlja na teret da je primio mito kako ne bi izvršio službenu radnju koja je iz oblasti njegove nadležnosti. Navedena mjera je izrečena zbog opasnosti da osumnjičeni mogu ometati vođenje krivičnog postupka ukoliko se nađu na slobodi, budući da isti nijesu suspendovani sa svojih radnih mjesta“.
Na sjeveru Crne Gore danas promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz povremeno slabu kišu. Na jugu, umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima, ali i dalje s uslovima za kratkotrajnu kišu.
CRNA GORA – sjever
Na sjeveru Crne Gore, promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima, uz povremeno slabu kišu. Vjetar jugozapadni, uglavnom slab, samo na planinama umjeren. Temperatura do 16 stepeni.
CRNA GORA – jug
Na jugu, umjereno oblačno s dužim sunčanim periodima, ali i dalje s uslovima za kratkotrajnu kišu. Temperatura do 20 stepeni.
More malo talasasto. Vjetar slab, južni. Temperatura mora 17 stepeni.
CRNA GORA tri dana – sjever
Narednih dana na sjeveru, za vikend pretežno sunčano, samo još u subotu više oblaka. Oba dana ujutru može biti magle ili niske oblačnosti. Temperatura u porastu, do 22 stepena.
CRNA GORA tri dana – jug
Na jugu, i u subotu i u nedjelju pretežno sunčano i prijatno toplo. Temperatura u naglom porastu, u nedjelju do 27 stepeni.
Da do sada preduzete reforme u pravosuđu nijesu bile dovoljne da zaživi pravna država, ocjenjuje advokat Branislav Lutovac. Stoga poručuje da je krajnji trenutak za suštinske promjene.
„Po mom mišljenju, pravosuđe je toliko kontaminirano da su neophodne radikalne promjene, a po tim mislim da je neophodan veting i to ne samo u sudstvu, već i u tužilaštvu i organima bezbjednosti, jer jedino na taj način ćemo odvojiti žito od kukulja“, istakao je Lutovac.
Saglasan je i advokat Damir Lekić da su nam neophodne korijenite reforme u pravosuđu. Međutim, smatra i da se za uvođenje vetinga još nisu stekli uslovi.
„Zaista je neophodna i neprihvatljiva reforma i treba to postepeno raditi, lagano. Zaista jeste, zakon može biti i najbolji na svijetu, ako ga ne sprovodimo na onakav način kako je to njemu istaknuto, on ne proizvodi svoju suštinu. Znači, veting treba da se odradi postepeno, da se bira vrijeme, da se u određenim fazama odradi, ne bi on proizveo najbolji efekt u državu Crne Gore. Ako sad krenemo iz sve snage dok se bavimo tim institutom, mi ćemo možda ući u još veći haos, jer Viši sud i drugi sudovi rade u izuzetno teškim uslovima, čak se i malo kandidata javlja za pripravniku u sudstvu. Zaista sudstvo ima jedan crni oblak iznad svoje glave i mora neki način da se što prije riješi u korist svih nas građana“, kazao je Lekić.
A kako zbog uvođenja vetinga ne bi došlo do zastoja u pravosuđu, Lutovac predlaže da se taj institut sprovodi etapno. Navodi i primjer albanskog pravosuđa, koji pokazuje da je odmah nakon stupanja na snagu vetinga 40% nosilaca sudskih funkcija samoinicijativno podnijelo ostavke.
„Odstranjenje onog dijela nosilaca pravosudnih funkcija, koji brukaju takvu jednu važnu i uzvišenu profesiju, bio bi pogodak u srce pravde, što bi konačno dovelo da i Crna Gora izađe iz ovog pravnog galimatijasa i krene putem stabilnih demokratija. Da li ćemo u tome uspjeti, samo od nas zavisi“, kazao je Lutovac.
Podsjećamo, veting bi podrazumijevao kontrolu imovinskog stanja nosilaca pravosudnih funkcija, odnosno da li ona odgovara prijavljenim prihodima, kao i da li su u dosadašnjem radu pokazali profesionalizam, nezavisnost i integritet.
Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da se „pravi predstava“ od, kako tvrde, „namjerne pogrešne interpretacije“ intervjua bivšeg predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića, te da to predstavlja „novi primjer selektivnog i pristrasnog ponašanja“ tužilaštva.
„Dio intervjua bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u kome se on osvrnuo na pokušaj dehumanizacije i degradiranja ljudi kroz čin spektakularnih hapšenja, predmet je interesovanja tužilaštva koje pokušava da utvrdi da li su lokalni megafoni BIE u pravu kad tvrde da je Đukanović pozivao na osvetu. Nalog je izdala tužiteljka Irena Burić a potpisao ga je načelnik MUP Goran Jokić“, saopštio je Medija centar DPS-a.
„Dok tužilaštvo preslušava snimak intervjua i iz dijela u kojem je Đukanović praktično govorio o najpoznatijem univerzalnom moralnom pravilu – ne čini drugima što ne želiš sebi – pozivajući da se zaustavi vjekovima dug ciklus revanšizma i osvete, skrećemo pažnju tužilaštvu na veoma eksplicitne pozive Andrije Mandića na osvetu i nasilje koje su prije četiri godine prečuli, ili sve ovo vrijeme nijesu znali od koga da traže snimak. Možda je to bio razlog što nijesu reagovali. Zato im ovim putem šaljemo linkove iz kojih će i sami zaključiti da i ova predstava koja se pravi od namjerne pogrešne interpretacije Đukanovićevog intervjua, samo predstavlja novi primjer selektivnog i pristrasnog ponašanja ove institucije“, navodi se u saopštenju.
Specijalni tužilac saopštio da su prošle godine odbačene obje krivične prijave protiv Olivere Injac, kaže da će uskoro biti donijeta odluka u vezi sa krivičnom prijavom protiv Borisa Raonića
Specijalni državni tužilac i portparol Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić kazao je da se u procesu tog tužilaštva protiv bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića nema govora o osveti i revanšizmu.
„Da li se radi o pritisku nije na nama da cijenimo. Formiran je krivični predmet u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a u nadležnosti Tužilačkog savjeta je da obezbijedi samostalnost u postupanju državnih tužilaca i tužilaštava“, kazao je on u intervjuu za emisiju „Načisto“ na TV Vijesti.
„Za sada su sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete. Isto tako, prethodno je sud, a ne državni tužilac, donio naredbu o pretresanju njihovih stanova i drugih prostorija koje koriste, što znači da su u toj ranijoj fazi postupka postojali osnovi sumnje da su počinili krivična djela za koja se terete“, rekao je Radonjić.
Pojasnio je šta se Lazoviću i Katniću stavlja na teret.
„Okrivljenima se stavlja na teret da su, na nivou osnovane sumnje, počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i po dva krivična djela zloupotreba službenog položaja. Ta dva krivična djela zloupotreba službenog položaja za svakog okrivljenog ponaosob odnose se ne samo na dozvoljavanje ulaska u Crnu Goru dvojici člana kriminalne organizacije kojima je prethodno ulazak bio zabranjen, već i ne nepokretanje postupka prema određenom članu kriminalne organizacije, za kojeg su iz prikupljenih dokaza i obavještenja proizilazili osnovi sumnje da je počinio krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da je postupak protiv njega morao biti pokrenut. Svakako, još jedan dio istrage je i nepokretanje postupka protiv sad već bivših službenika Uprave policije, odnosno Agencije za nacionalnu bezbjednost, u krivičnom predmetu u kojem su određeni dokazi prikupljeni u postupku međunarodne krivično-pravne pomoći, koji je arhiviran, a ponovnom ocjenom tih dokaza, uz prikupljanje drugih dokaza, je doveo do toga da je protiv tih i drugih lica podignuto više optužnica od strane SDT-a, za više od 30 krivičnih djela, čini mi se da je optuženo više od 20 lica“.
Na pitanje da li pokušava reći da je dio dokumentacije Europola „čamio u fioci“, Radonjić je rekao da želi reći da ta dokumentacija nije cijenjena na pravilan način.
Radonjić je, upitan kakav je stav tužilaštva u vezi odbrane Katnića i Lazovića da je Petar Lazović tajni agent i da je dolazak Miljkovića i Belivuka bio dio legitimne policijske akcije, koja je koordinirana sa srpskom policijom i bezbjednosnom službama, rekao da je SDT provjeravao i tu činjenicu, i to u prvom postupku koji je pokrenut protiv okrivljenog Lazovića.
„U tom postupku, koji je rezultirao podizanjem optužnice… U toj optužnici je jedan cijeli dio obrazloženja posvećen samo toj činjenici. Odnosno, utvrđeno je da u Sektoru za borbu protiv kriminala Uprave policije postoje dva odsjeka – za specijalne istražne metode i za kriminalstičko-obavještajne poslove. Utvrđeno je isto da ni jedan ni drugi okrivljeni nisu obavljali bilo kakve poslove u ta dva odsjeka. U nadležnosti upravo tih odsjeka je sprovođenje mjera tajnog nadzora, u okviru toga i angažovanje prikrivenog isljednika ili saradnika, odnosno prikupljanje, obrada i dostavljanje podataka od članova kriminalne organizacije. Pri čemu moram da ukažem da u periodu koji se okrivljenima stavlja na teret nije bilo ni zakonskog osnova, zato što je Ustavni sud ukinuo odredbe Zakonika o krivičnom postupku koje su omogućavale da se angažuje prikriveni isljednik ili saradnik. Tako da, nije bilo ni zakonskog osnova u tom momentu okrivljeni budu prikriveni isljednici ili saradnici, kako se želi javno predstaviti, a što se svakako obradilo i u okrivu istražnog postupka koji je prethodio podizanju optužnice“, kazao je specijalni tužilac.
Radonjić je, na pitanje da li će odluka Katnića da štrajkuje glađu uticati na buduće postupanje tužilaštva, rekao da postupanje pritvorenih lica u bilo kojem predmetu ne može uticati na rad SDT-a.
Ukazuje i da postupanje pritvorenika nije u nadležnosti SDT-a.
„Postupanje sa pritvorenim licima je u nadležnosti i kao ovlašćenje kontrole predsjednika nadležnog suda i sudije za istragu nadležnog suda, koji je eventualno odredio pritvor ili kojeg predsjednik suda ovlasti“, naveo je on.
Odbačene obje krivične prijave protiv Olivere Injac
Radonjić je saopštio da su prošle godine odbačene obje krivične prijave protiv bivše ministarke odbrane i aktuelne gradonačelnice Podgorice Olivere Injac, u februaru i decembru.
„O obje odluke obaviješten je njihov podnosilac, advokat koji je podnio krivičnu prijavu, a i Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, kao zakonski zastupnik oštećene Crne Gore“, rekao je on.
Uskoro odluka o Raoniću
Tri sudske instance, među kojima je i Vrhovni sud, odlučile su da je Boris Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, a nedavno je i Osnovni sud odlučio da je i reizbor Raonića bio nezakonit.
Radonjić kaže da je pisanim putem tražio od Osnovnog suda da mu se dostavi ovjereni prepis odluke i da će nakon njenog dostavljanja razmotriti samu izreku i obrazloženje odluke.
„Svakako će ta odluka suda biti od koristi za odlučivanje o krivičnim prijavama i umnogome ubrzava odlučivanje o krivičnoj prijavi“, rekao je Radonjić, odgovorivši potvrdno na pitanje da li se to ubrzo može očekivati.
Odluka suda u slučaju Mijajlovića „ukazuje na nejednako postupanje“
Bivši neformalni suvlasnik „Bemaksa“ Aleksandar Mijajlović, kojeg SDT sumnjiči da je na čelu organizovane kriminalne grupe koja se bavi švercom cigareta, braniće se sa slobode.
Radonjić kaže da ta odluka dovodi do pravne nesigurnosti, jer „ukazuje na nejednako postupanje sudova u istim ili istovjetnim slučajevima kao što je taj“.
„Nije na isti način postupano u svim predmetima u kojima su, recimo, članovi kriminalne organizacije nudili veoma velike iznose na ime jemstva, novčane iznose i iznose u nekretninama, pa nisu takva jemstva prihvaćena, dok je u predmetu koji pominjete, u kojem se okrivljenim stavlja na teret da je organizator kriminalne organizacije, prihvaćeno jemstvo na mnogo manji iznos“, rekao je on.
Upitan da li vuče paralelu sa slučajem Petra Lazovića ili nekim drugim slučajem, dodaje:
„Ima i tih slučajeva, ne pričam samo o Petru Lazoviću, to je javnosti najpoznatiji možda najpoznatiji slučaj. Imamo druge slučajeve gdje članovi kriminalne nude mnogo veći iznose nego što je u ovom predmetu ponudio organizator, pa su ti iznosi odbijeni, a za organizatora u ovom predmetu je prihvaćeno.“
Rekao je da ne želi govoriti o imenima. „Javnosti je to dobro poznato. Ne zato što se ustručavam od imena, nego nisu ni moji predmeti, nisam siguran ni koji su iznosi, ali sam siguran da je ovaj odnos takav“.
Na pitanje šta je razlog takve neujednačene prakse, kaže da to treba pitati sud.
„Nama ostaje da se prvo pravnim putem borimo protiv takvih odluka. Da eventualno razmotrimo inicijativu za zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv takve odluke suda, nakon što eventualno ta opcija bude moguća i dovede do određene odluke, onda ćemo odlučiti o daljim koracima“, zaključio je Radonjić.
Policijski službenici na graničnom prelazu Božaj, koji su uhapšeni juče zbog sumnje da su primali mito od stranih državljana, prema sumnjama inspektora, uzimali su od pet do 20 eura kako bi, uprkos nekim nepravilnostima, digli rampu na granici, saznaje „Dan“.
Policajci su juče saslušani pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Podgorici nakon čega je sedmorici određeno zadržavanje do 72 sata. U akciji su uhapšeni Nikola Janičić, Zoran Radonjić, Igor Živković, Enver Drešaj, Momo Popivoda, Ivan Boljević, Vaso Radunović i Dragoman Milošević. Radonjiću nije određeno tužilačko zadržavanje, potvrdio nam je advokat Nebojša Asanović.
Nakon saslušanja u tužilaštvu, sinoć su dva policajca saslušana kod sudije za istragu, nakon čega su pušteni na slobodu. Takođe, sudija za istragu jutros je saslušao još dvojicu osumnjičenih, i oni su nakon saslušanja pušteni da se u nastavku postupka brane sa slobode.
Kako „Dan“ saznaje od sagovornika iz istrage, policija je dobila informacije da policajci na granici uzimaju mito pa su postavljene i dodatne kamere kako bi se ti navodi utvrdili. Snimci s tih kamera glavni su dokazi u ovom slučaju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović prekjuče se obratio medijima tvrdeći da je akcija hapšenja pripadnika granične policije rezultat mjera protiv kriminala i korupcije.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici saopšteno je da su izdali nalog da se uhapse osmorica policajaca.
– U predmetu koji je u radu u ovom tužilaštvu zbog krivičnog djela primanje mita, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici izdalo je nalog Ministarstvu unutrašnjih poslova – Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije da se liši slobode osam policijskih službenika Sektora granične policije (J.N., R.Z., Ž.I., E.D., P.M., B.I., R.V. i M.D.) – saopštili su iz ODT-a u Podgorici.
Šaranović je saopštio da je jednom od uhapšenih pozlilo nakon što su kolege krenule da mu stave lisice na ruke. Taj policajac je transportovan u Klinički centar Crne Gore. Sedmorica policajaca uhapšeni su na radnom mjestu, a osmom su lisice na ruke stavljene u Danilovgradu.
– Jutros je realizovana višemjesečna akcija i utvrđene činjenice su ukazale na nezakonito postupanje osam policijskih službenika – kazao je Šaranović, navodeći da su više puta isticali da su fokusirani na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i da su zbog toga pokrenuli čitav set kontrolnih mehanizama.
Kazna za mito od dvije do osam godina
Osmorica uhapšenih terete se za krivično djelo primanje mita iz člana 423 stav 2 u vezi člana 49.
– Službeno lice koje neposredno ili posredno zahtijeva ili primi mito ili koje prihvati obećanje mita za sebe ili drugog da izvrši službenu ili drugu radnju koju bi moralo izvršiti ili da ne izvrši službenu ili drugu radnju koju ne bi smjelo izvršiti, kazniće se zatvorom od dvije do osam godina, propisano je Zakonikom o krivičnom postupku Crne Gore.
U istoj akciji Odjeljenje za unutrašnju kontrolu podnijelo je krivične prijave i protiv 27 državljana Albanije, Kosova i Turske koji se sumnjiče za davanje mita.
Akcija u kojoj su uhapšeni granični policajci trajala je pet mjeseci.
Šaranović je naveo da osumnjičeni policajci krivična djela nijesu činili pojedinačno, već organizovano.
On je ponovio da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije apsolutni prioritet.
