„Dosadašnji uspjesi, ubrzana dinamika pregovaranja i isporučenost gotovo svih zahtjeva EK, daju razloge za optimizam“, rekla je Gorčević
Izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata nijesu uslov za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), ali bi rješavanje tih pitanja pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora.
To je u intervjuu agenciji MINA ocijenila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Evropska komisija (EK) nedavno je poručila da bi Crna Gora, nakon najnovijeg oglasa, trebalo da izabere predsjednika Vrhovnog suda, ali i ukazala na neophodnost brzog napretka u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
Gorčević je rekla da poruku EK smatraju ohrabrenjem da Vrhovni sud i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u što skorijem roku adresiraju ta pitanja.
Ona je kazala da su u komunikaciji s EK ustanovili da će pojedini elementi iz poglavlja 23 iz objektivnih razloga djelimično ostati neispunjeni i pretočeni u završna mjerila, uz opredijeljenost crnogorskih institucija da sačine mape puta i konkretne korake da se ova mjerila u najkraćem roku ispune.
Među njima su, kako je navela Gorčević, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, kao i izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
„Imajući u vidu ostvarene rezultate u svim privremenim mjerilima, uključujući i mjerila čiji su elementi ova pitanja, vjerujemo da ona sama po sebi nijesu uslov za dobijanje IBAR-a, ali da bi njihovo rješavanje pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora“, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da Ministarstvo evropskih poslova redovno razmjenjuje informacije sa nadležnim državnim organima, ima intenzivan dijalog i ukazuje na prioritete, pogotovo u odnosu na pitanja koja su ključna u trenutnoj fazi pregovora.
Prema riječima Gorčevič, održavaju konstruktivnu saradnju sa Vrhovnim sudom, ali i Sudskim savjetom.
Govoreći o razlozima za neuspjele oglase za izbor čelnika Vrhovnog suda, Gorčević je rekla da je očigledno da nije postojala dovoljna saglasnost povodom izbora nekog od dosadašnjih kandidata na Opštoj sjednici tog suda.
Kako je navela, izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama adresiraće taj problem i olakšati proceduru predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, tako što će se umjesto jednog kandidata na osnovu dvotrećinske podrške, sada moći predlagati do tri kandidata, na predlog polovine glasova na Opštoj sjednici.
„Što se tiče ovog oglasa, ne bih prejudicirala sa komentarima, već ostavimo relevantnim sudskim instancama da sprovedu oglas do kraja, vjerujući da će ovog puta ishod biti uspješan“, kazala je Gorčević.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Gorčević je istakla da je za izmjene izbornog zakonodavstva potrebna kvalifikovana većina, što znači širok konsenzus između političkih partija po tom pitanju.
„Dosadašnji uspjesi, ubrzana dinamika pregovaranja i isporučenost gotovo svih zahtjeva EK, daju razloge za optimizam“, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se u Odboru nalazi nova konstelacija političkih partija, pred kojim je veliki izazov, ali da vjeruje da on ima snage da svoj posao odradi kvalitetno.
Gorčević smatra da pitanje izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne treba rješavati van Odbora.
„Mislim da je potrebno da za sada naprave mapu puta, nakon čega će stvari biti jasnije. Pred njima je jedan od ključnih izazova u daljem toku pregovaračkog procesa, ovo je novi Odbor i treba im dati šansu da izvrše reforme u domenu izbornog zakonodavstva“, poručila je Gorčević.
Ona je kazala da još čekaju mišljenje EK na zakone iz oblasti pravosuđa i set medijskih zakona.
„Očekujemo povratne informacije ubrzo utoliko što nam je evropska strana svoje kapacitete stavila na raspolaganje i što je primjetan njen optimizam“, rekla je Gorčević.
Kako je navela, Vlada će postupiti shodno komentarima koje dobije od EK, a onda sve zavisi od Skupštine prilikom rasprave o predmetnim zakonima.
„Evropska integracija je zajednički proces sve tri grane vlasti pa duboko vjerujem da je Skupština uvidjela važnost ovog pitanja i da i sama osjeća odgovornost da se ono riješi“, dodala je Gorčević.
