Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Bijelom Polju odredio je zadržavanje do 72 sata D.Z. osumnjičenom za nasilje u porodici.
Iz bjelopoljskog ODT-a su saopštili da im je mojkovačka policija u nedjelju dostavila krivičnu prijavu protiv D.Z. iz koje proizilazi osnovana sumnja da je izvršio dva krivična djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
“Iz krivične prijave i priloga uz istu, proizilazi da je osumnjičeni D.Z, u nedjelju u porodičnoj kući u Mojkovcu, u alkoholisanom stanju, više puta prijetio braći Z.Z. i V.Z., da će ugroziti njihov život i tijelo, nakon čega ih je fizički napao”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je osumnjičeni prijetio i u prostorijama Suda za prekršaje u Mojkovcu.
„Državni tužilac je u nedjelju, nakon saslušanja osumnjičenog, donio rješenje kojim mu je određeno zadržavanje u trajanju do 72 sata“, kaže se u saopštenju.
„Kao diplomatski službenik, Eskobar je na svojoj sadašnjoj funkciji bio tri godine, a trebalo bi da pređe na svoj sljedeći zadatak u narednim nedjeljama“
Stejt department je demantovao da je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar razriješen dužnosti, navodeći da će Eskobar u narednim nedjeljama, u okviru redovne rotacije, dobiti novu funkciju, piše Tanjug.
Portparol Stejt departmenta je, u odgovoru na pitanje Tanjuga da li može da potvrdi vijest koju je objavio portal Frontlajner da je Eskobar razriješen dužnosti, istakao da su navodi urednika tog portala Vudija Džimšitija lažni i da Eskobar nije razriješen sa funkcije.
„Sve karijerne diplomate u inostranstvu rotiraju se svake jedne do četiri godine, što je redovna praksa. Kao diplomatski službenik, Eskobar je na svojoj sadašnjoj funkciji bio tri godine, a trebalo bi da pređe na svoj sljedeći zadatak u narednim nedjeljama. Do zakazane tranzicije, on ostaje na dužnosti zamjenika pomoćnika sekretara u kancelariji za evropska i evroazijska pitanja, kao i specijalnog izaslanika za pitanja zapadnog Balkana“, navedeno je u odgovoru Stejt departmenta Tanjugu.
Umjesto što nemušto i nevješto taktizira, a kad već nema hrabrosti da se nađe u društvu nekoliko desetina država koje su kosponzorisale Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici, Vlada da stisne petlju i da konačno saopšti svoj jasan stav na ovo, ne političko, nego etičko pitanje, poručio je lider Socijaldemokrata (SDCG) Damir Šehović.
“Svako dalje političko prenemaganje i predlaganje amandmana o stvarima koje se u Rezoluciji uopšte ne pominju, predstavljalo bi ponižavanje ne samo Vlade, nego države koju predstavlja, a koja je svoj odnos prema ovoj temi već saopštila 2021. godine u Skupštini Crne Gore usvajanjem Rezolucije o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, čiji sam jedan od potpisnika za zadovoljstvom bio”, naveo je Šehović u saopštenju za medije.
Tada je, podsjeća, tokom skupštinske rasprave kazao, a sada opet ponavlja da “nema genocidnih naroda”.
“Što inače niko normalan nikad nije ni tvrdio, ali ima genocidnih politika, odnosno pojedinaca koji u istoriji moraju ostati upisani kao ratni zločinci, a ne heroji i idoli, kakvima neke retrogradne strukture, koje su i danas vitalne u Crnoj Gori, uporno žele da ih predstave”, zaključio je Šehović.
Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović pitao je premijera Milojka Spajića hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Ibrahimović će to pitanje postaviti Spajiću na sjednici Skupštine posvećenoj premijerskom satu, u četvrtak.
“Hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera”, navodi se u pitanju Ibrahimovića.
On je, kako je saopšteno iz BS, pitao da li će Crna Gora podržati Rezoluciju i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava.
“I potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civiliziranog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formalno”, dodao je Ibrahimović.
On je podsjetio da su Rezoluciju do sada kosponzorisali Sjedinjene Američke Države, Francuska, Turska, Velika Briatanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Regionalna deponija “Možura” iz Bara dvojici direktora isplatila za otpremnine 96 hiljada eura. CDT-u podatke dostavila samo 24 preduzeća i organizacije, od 140 kojima su traženi
Lokalna preduzeća i turističke organizacije bivšim direktorima su za otpremnine i naknade po prestanku radnog odnosa u posljednjih 15-ak godina isplatili više od 734 hiljade eura – pokazuju podaci Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je, preko aplikacije “Pitajte institucije” Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tražio na 140 adresa podatke o otpremninama koje su isplaćene izvršnim direktorima po prestanku funkcije, u skladu sa zaključenim ugovorom o radu.
Podatke su dobili od 24 preduzeća i turističke organizacije iz Bara, Budve, Cetinja, Herceg Novog, Igala, Kolašina, Kotora, Nikšića, Pljevalja, Podgorice, Rožaja, Tivta i Žabljaka.
Najviše otpremnina isplaćeno je od 2020. do ove godine, jer je smjena nekoliko vlasti izazavala i promjene “po dubini”, odnosno – razriješeni su dužnosti i direktori državnih i lokalnih preduzeća i institucija.
Najviše iznose otpremnina, od ukupno 96.800 eura, isplatilo je preduzeće Regionalna deponija “Možura” iz Bara, i to 2020. i 2021. godine. “Možura” Bar je isplatila otpremnine dvojici direktora zbog prijevremenog prestanka funkcije – Draganu Simoviću 51.358 eura i Zoranu Pajoviću 45.442 eura.
Podatke je dostavila i Turistička organizacija (TO) Bar, koja je bivšoj direktorici Nedi Ivanović 2018. isplatila 18.962 eura na ime otpremnine, a bivšem direktoru Emilu Kukalju 20.590 eura 2021.
U Budvi je najviše dobio bivši izvršni direktor Otpadnih voda Goran Pejović, koji je od marta 2021. do marta 2022. primao mjesečnu naknadu u visini zarade koju je primao prije prestanka funkcije, što je ukupno iznosilo 23.671 euro.
Bivša vršiteljka dužnoti (v. d.) izvršne direktorice Mediteran reklame Budva Ljubica Strugar, primila je 2015. na ime otpremnine 19.980 eura.
Bivši v. d. direktor Radio Televizije Budva Dragan Klarić primio je 16.877 eura otpremnine. To mu je, prema podacima dostavljenim CDT-u, isplaćeno u ratama tokom 2017. i 2018.
Na Cetinju je bivša izvršna direktorica Vodovoda i kanalizacije Cetinje Njegosava Vujanović primila otpremninu od 28.800 eura. Ona je otpremninu naplatila 2016, nakon odluke suda kojem je podnijela tužbu zbog naplate otpremine.
Cetinjski Vodovod je bivšem direktoru Miloradu Musi Mrđenoviću 2010. isplatio otpremninu od 18.840 eura, dok je bivši direktor Miloš Ražnatović ostvario pravo po osnovu prestanka funkcije direktora da mu se 20 mjeseci (od marta 2018) isplaćuje mjesečna naknada u visini od 1.200 eura – ukupno 24.000 eura.
Bivšem v. d. direktoru TO Cetinje Oskaru Huteru, aktuelnom poslaniku DPS-a, isplaćena je otpremnina od 20.984 eura 2022. Bivšoj v. d. direktorici TO Cetinje Ani Ivanović 2021. je odobreno da godinu po prestanku funkcije prima naknadu u visini zarade koju je primila u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, što ukupno iznosi 13.527 eura.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog je bivšem direktoru Slobodanu Popoviću 2015. godine isplatila otpremninu od 22.521 euro.
Bivšim direktorima TO Herceg Novi isplaćena je naknada po prestanku funkcije, i to Bojani Blagojević 9.632 eura (2016/17), Pavlu Obradoviću 16.330 eura (2022/23) i Bogdanu Kočetanoviću 15.047 eura (2017).
Po prestanku funkcije v. d. izvršnog direktora Sportskog centra Igalo Zoran Odalović ostvario je 2017. pravo da mu se šest mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade prije prestanka funkcije, što je ukupno iznosilo 5.300 eura.
Bivši direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović je po prestanku funkcije ostvario pravo da godinu prima naknadu u visini mjesečne zarade koju je imao, odnosno 930,28 eura, što je ukupno 8.372 eura. On je to pravo koristio devet mjeseci.
Bivši direktori Komunalnog preduzeća Kotor su po prestanku funkcije ostvarili pravo da im se 12 mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarada koju su primili – Zoran Mrdak je je po tom osnovu tokom 2019. i 2020. primio ukupno 22.039 eura, a Mladen Lučić ukupno 22.216 eura u periodu 2017/18.
I dvojica nekadašnjih direktora Vodovoda i kanalizacije Nikšić zaključili su sporazume o prestanku radnog odnosa i po tom osnovu im je isplaćena otpremnina – Momčilu Abramoviću 33.081 euro 2016. i Velizaru Vojinoviću 30.607 eura 2021.
Bivšem direktoru Komunalnog Nikšić Miloradu Milunoviću isplaćena je otpremninu od 23.106 eura 2011.
Bivšem direktoru direktoru RTV Nikšić Milutinu Stijepoviću prestao je radni odnos 2021. uz isplatu otpremnine od 30.564 eura.
Bivši direktori TO Nikšić primili su naknadu po prestanku funkcije – Dragica Popović 13.681 eura 2019, a Boris Muratović 12.545 eura 2021.
U Pljevljima je bivši direktor RTV Pljevlja Dejan Miličić po prestanku funkcije ostvario pravo da mu se 12 mjeseci (2023/24) isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade, odnosno 1.255 eura, što je ukupno 15.063 eura.
“Iz TO Pljevlja su nas obavijestili da do sada nijesu isplaćivali otpremnine po prestanku funkcije direktora, ali da je u toku sudski postupak po tužbi za isplatu otpremnine bivše v. d. direktorice Vanje Vukojičić”, rekli su “Vijestima” iz CDT-a.
Od lokalnih preduzeća u Podgorici, najveću otpremninu odobrili su Plodovi Crne Gore. Oni bivšem izvršnom direktoru Vojislavu Đuroviću isplaćuju (u 12 rata, isplata počela 2023) otpremninu u iznosu od 47.653 eura.
Za bivšeg izvršnog direktora Parking servisa Podgorica Nusreta Camovića prošle godine je donijeta odluka o isplati otpremnine od 25.785 eura. Isplata otpremnine u 12 rata počela je u septembru 2023.
Bivši izvršni direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada Dragutin Đeković prošle godine je primio otpremninu od 18.124 eura.
“Iz Deponije Podgorica su nas obavijestili da do sada nisu isplaćivali otpremnine svojim direktorima, ali da je bivši direktor Arsenije Boljević ove godine podnio tužbu za poništenje odluke odbora direktora kojom je odbijen njegov zahtjev za isplatu otpremnine”, naveli su iz CDT-a.
U Rožajama je 2016. bivšem izvršnom direktoru tamošnjeg preduzeća Vodovod i kanalizacija Safetu Redžoviću isplaćena otpremnina u iznosu od 21.000 eura.
Bivši direktor Komunalnog Rožaje Huzeir Nurković primao je, shodno odluci iz 2018, naknadu u visini zarade koju je ostvario u posljednjem mjesecu mandata, što je ukupno iznosilo 14.328 eura.
Bivši direktor Parking servisa Tivat Slaviša Ognjanović po prestanku funkcije je ostvario pravo da mu se 12 mjeseci isplaćuje naknada u visini mjesečne zarade, odnosno 1.556 eura, što je ukupno 18.677. Isplata naknade počela je u julu 2023.
“TO Tivat je navela da niti jedna od prethodnih direktorica nije dobila otpremninu, ali jeste naknadu u vidu mjesečnih primanja u trajanju od godinu nakon prestanka funkcije”, kazali su iz CDT-a.
Bivši v. d. direktor TO Žabljak Borislav Nikolić primio je 2016. otpremninu u iznosu od 5.444 eura.
Na zahtjev za slobodan pristup informacijama nisu odgovorili Agencija za izgradnju i razvoj Berane, Agencija za izgradnju i razvoj Ulcinja, Društvo za upravljanje sanitarnom deponijom “Lovanja” Kotor, Fudbalski klub Budućnost Podgorica, JP za uzgoj i zaštitu divljači Ulcinj, JP za uzgoj, zaštitu i lov divljači “Dr Zoran Kesler” Nikišić, Komunalno Danilovgrad, Pomorsko-turistička agencija “KotorMar”, TO Budva, TO Plužine.
U Crnoj Gori danas se saobraća po pretežno suvim kolovozima uz mjestimično smanjenu vidljivost. Duž klisura i usjeka skrećemo pažnju na moguće sitnije odrone. Savjetujemo maksimalno opreznu vožnju prilagođenu vremenskim i saobraćajnim uslovima, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do završetka radova na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova svakodnevno od 23. aprila obezbjediti slobodno odvijanje saobracaja u zoni gradilista SOKOLOVINA na regionalnom putu R -10 Đurđevića Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.
Privremeno se za period do 31.05.2024.god u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00. do 17.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda – Berane odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila. Zbog praznika neće dolaziti do totalne obustave saobraćaja za dane 3, 4. i 5. maja.
Privremeno se za period od 7. do 31. maja u terminima od 10.00 do 16.00 časova zbog izvođjenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje –Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Dana 04.05.2024. godine na ovom putnom pravcu saobraćaj će biti u prekidu od 10.00 do 16.00 sati zbog izvođenja asfalterskih radova.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. maja saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja. Zbog praznika neće dolaziti do totalnih obustava saobraćaja za dane od 1. do 6. maja.
Do 31. maja odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00. časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad. Zbog praznika neće dolaziti do totalnih obustava saobraćaja za dane od 1. do 6. maja.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 18. maja.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobracaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane. Zbog praznika neće dolaziti do promjene režima saobraćaja 3, 4. i 5. maja.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 31. maja odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajićke crkve II faza Bajićka ulica. Zbog praznika neće dolaziti do promjene režima saobraćaja 3, 4. i 5. maja.
Zbog radova na održavanju autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mateševa prema Podgorici.
Do završetka radova odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja u terminu od 08.00 do 11.00 i od 12.00 do 15.00 časova zbog izvođenja radova na magistralnom putu Šavnik –Kruševica lokalitet Kruševica.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00 sati dolazi do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmerni zbog izvođenja asfalterskih radova do 25. maja.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Do 12. maja promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na dionici magistralnog puta M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje -Grnčar, R-5 Rožaje -Kula -Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča u vremenskom terminu od 07.00-19.00 zbog izvođenja asfalterskih radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22.Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Vidra na magistralnim i regionalnim putevima može dolaziti do kraćih obustava ne dužih od 15 minuta do 16. maja.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvihe osobe zadobile teže, a dvije lake povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Poznati arhelog iz Berana Predrag Lutovac ocjenjuje da manastir Đurđevi stupovi u Beranama predstavlja jedan od tri najznačajnija konfesionalna arhitektonska objekta u Crnoj Gori i da njegova kulturna vrijednost prevazilazi granice samo jedne konfesije.
On je to kazao Portalu RTCG povodom Svetog Georgija, koji se danas, na Đurđevdan, obilježava kao slava ovog manastira.
„Ako bi mene pitali koja su tri najznačajnija konfesionalna arhitektonska objekta u našoj državi, ja bih bez dvoumljenja rekao – kotorska katedrala Svetog Tripuna za katolike, manastir Đurđevi stupovi za pravoslavce i Husein pašina džamija u Pljevljima za muslimane“, priča Lutovac.
On, međutim, naglašava, da preko osam vjekova njegovog trajanja pripada svim građanima Crne Gore, bez obzira na konfesionalnu ili nacionalnu pripadnost.
„Kulturno dobro je univerzalno dobro. Tu nema moje ili tvoje. Kod nas mora da se mijenja svijest o tome šta je kulturna vrijednost naroda. Mi smo građanska država. Kada dođe turista u Kotor, bilo odakle da stiže i koje da je vjere ili nacije, on prvo ide da vidi katedralu Svetog Tripuna. Tako mora biti i sa manastirom Đurđevi stupovi u Beranama. Svakom turisti u Beranama ovo treba da bude prvo mjesto koje će posjetiti“, objašnjava Lutovac.
Prema njegovim riječima poslije više od osamsto godina ovo arhitektonsko djelo pored svojih vjerskih atributa i značaja u tom smislu, izašlo je iz okvira vjerskog objekta i postalo obilježje čitavog naroda koji danas živi u Polimlju, pa i šire.
„Njegova starost i svjedočanstvo svih istorijskih i kulturnih dešavanja čine ga vanvremenskim objektom i obilježjem cjelokupnog naroda, jer je manastir kao takvo kulturno dobro postao nerazdvojivi dio života na ovim prostorima. Poslije stotine generacija, on je postao dio genetskog koda čitavog stanovništva. Ovaj spomenik kulture ili kulturno dobro mora da postane mjesto hodočašća, bez obzira na vjersku ili kulturnu pripadnost. Mora da se tretira kao međunarodni spomenik, jer sa preko osam vjekova, ovaj manastir to jeste“, kaže Lutovac.
On objašnjava da je manastir Đurđevi stupovi, uprkos nekoliko pohara, sačuvao svoju autentičnost.
„Bilo je pohara, paljenja ili djelimičnog oštećivanja, ali, na sreću, nikada nije u potpunosti oštećen, jer da je tako, danas ga ne bi imali u ovom obliku. Sva burna zbivanja proteklih vjekova nijesu uticala na njegov arhitektonski izgled, pa je manastir ostao izvoran, onakav kakav je građen prije 810 godina“, kaže Lutovac.
foto: najnovije.me
Poznati arheolog podsjeća da je crkva posvećena svetom Đorđu zadužbina Stefana Prvoslava, sina velikog župana Tihomira, najstarijeg brata Stefana Nemanje.
„Vrijeme građenja crkve nije poznato, ali istorijski izvori govore da je Budimljanska episkopija osnovana 1220. godine, a episkopsko sjedište je bilo u hramu Svetog Đorđa. Zato se pretpostavlja da je crkva podignuta u osmoj ili devetoj deceniji XII vijeka, oko 1170. godine, a da su zbog njene promijenjene namjene izvršene određene dogradnje početkom XIII vijeka. Budimljanska episkopija podignuta je na rang mitropolije najvjerovatnije u prvoj polovini XV vijeka, prije pada srpske despotovine pod vlast Osmanskog carstva. Mitropolija Budimlje postepeno se gasi poslije velike seobe 1690. godine. Posljednji put se u istorijskim izvorima pominje 1737. godine. Poslije više oštećenja kroz vjekove, crkva je nakon Drugog svjetskog rata, Zakonom o zaštiti spomenika kulture Crne Gore, upisana u registar i stavljena pod zaštitu“, objašnjava Lutovac.
On kaže da je crkva Svetog Đorđa složeno zdanje, sastavljeno iz tri jasno izdvojene cjeline.
„Ovim sukcesivnim narastanjem crkva Svetog Đorđa je dobila izgled izuzetno izduženog hrama, ali i pored toga, sva tri dijela čine organski skladnu cjelinu. Crkva je dugačka 29 metara, široka 9,5 metara, a širina na bočnim kulama je 12 metara“, pojašnjava Lutovac.
Prema njegovim riječima sve tri cjeline hrama imaju podove na različitom nivou, koji padaju prema oltaru. Podovi svih djelova crkve su urađeni od neobrađenih kamenih ploča, i rijetkih antičkih spolija, spojenih betonskim i krečnim malterom.
„Crkva je freskopisana u više navrata, ali je živopis vremenom stradao, tako da je danas ostao sačuvan u fragmentima. Uz južni zid naosa nalazi se zidani grob ktitora župana Stefana Prvoslava, ukrašen reljefnom pločom, slikanim soklom i ktitorsko-nadgrobnim natpisom“, opisuje Lutovac arhitektonska i enterijerska obilježja manastira.
On objašnjava da se na časnoj trpezi nalazi drveni prestoni krst, dok je stari, zlatni, izložen u manastirskom muzeju na Cetinju.
„Na desetak metara, zapadno od ulaza u crkvu, nalaze se arhitektonski ostaci manastirskih konaka. Ovaj objekt je bio ozidan od neobrađenog i pritesanog kamena slaganog u pravilne horizontalne redove spojene krečnim malterom. Dimenzije objekta su 34 x 8 metara, sa zidovima debljine 0,70 metara, i pruža se pravcem sjever- jug. Zidovi su očuvani u visini od 0,70 metara na istočnoj do 1,20 metara na zapadnoj strani konaka. Ostaci ovih konaka otkriveni su, 2008. godine, prilikom statičkog učvršćivanja temelja crkve i izrade drenaže i uređenja okolnog prostora“, priča arheolog Lutovac.
On podsjeća da je pored manastira i zgrada koja je podignuta 1860. godine, kao prva svetovna škola u Vasojevićima.
foto: najnovije.me
„Zgrada je više puta prepravljana. Posljednja adaptacija izvršena je za potrebe Budimljansko-nikšićke episkopije, kada je nadzidan još jedan sprat, rađen od sige. U prizemlju objekta nalazi se manastirska kuhinja i službene prostorije sveštenstva i episkopije. Na spratu je salon i rezidencija episkopa budimljansko-nikšićkog. Na zadnjem spratu su kelije i prostorije za smještaj sveštenstva i gostiju manastira Đurđevi Stupovi“, objašnjava ovaj erheolog.
Lutovac naglašava da je manastir Đurđevi stupovi jedan od svega tri ili četiri zakonom zaštićena spomenika kulture u beranskoj opštini, i da predstavlja monumentalno arhitektonsko djelo.
„Ko to ne zna, taj ne cijeni kulturno nasljeđe. Mi smo toliko mali, da moramo ove velike vrijednosti, kao što su manastir Đuređevi stupovi, katedrala Svetog Tripuna, Husein pašina džamija, da cijenimo i da poštujemo. Ne treba da se ponašamo kao da ćemo da živimo hiljadu godina“, smatra Lutovac.
Neko je, zaključuje poznati erheolog, živio tu prije nas i neko će živjeti poslije nas, i moramo našoj generaciji, za neke buduće, da usadimo osjećaj za poštovanje sakralnih objekata, kulturnih dobara i spomenika kulture.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, a najviša temperatura iznosiće 25 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru se tokom jutra po kotlinama očekuje magla, poslijepodne u kontinentalnim predjelima razvoj oblačnosti, a u planinama je lokalno moguća kratkotrajna kiša ili grmljavina.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od tri do 14, najviša dnevna od 15 do 25 stepeni.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku vjeru.
Praznik Svetog Georgija, obilježava se u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve.
Slavni svetitelj rodio se u kući bogatih roditelja u Kapadokiji. Kad mu je otac postradao kao hrišćanin, majka se preselila u Palestinu, gdje je dečak odrastao. Već u 20. godini dospio je do čina tribuna u službi cara Dioklecijana.
U to vrijeme, car je započeo veliki progon hrišćana, a mladi Đorđe je stupio pred cara i odvažno rekao da je i on hrišćanin. Time je započelo njegovo stradanje za vjeru.
Tamnica, okovi, krvave rane po cijelom tijelu i sva druga strašna mučenja nisu pokolebali mladića.
On se neprestano molio Bogu i Bog ga je isceljivao i spasavao smrti na veliko divljenje naroda. Kada je Đorđe molitvom vaskrsao jednog mrtvaca, mnogi su primili vjeru Hristovu, a među njima je bila i careva žena Aleksandra.
Sveti Georgije ubija aždaju
Car je najzad odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sječenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu prije pogubljenja, a Sveti Đorđe posječen je 303. godine.
Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odijelu, na konju, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Nešto dalje od njega, stoji jedna žena u gospodskom odijelu (vjerovatno carica Aleksandra). Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je „proždirala“ brojne nevine hrišćane.
Sveti Georgije ju je, po vjerovanju, pobijedio i svojom mučeničkom smrću zadao smrtni udarac „neznaboštvu“.
Pod pobjedom koju je Sveti Georgije odnio nad aždajom vjerovatno se misli na zaustavljanje progona hrišćana koji je sprovodio car Konstantin.
