Podgoričko osnovno državno tužilaštvo (ODT) odredilo je zdržavanje do 72 časa J.B. osumnjičenom da je počinio krivično djelo seksualno uznemiravanje.
“J.B. se sumnjiči za krivično djelo seksualno uznemiravanje, učinjenog na štetu maloljetnika starog 16 godina”, objavljeno je na sajtu ODT Podgorica.
Više detalja nije saopšteno.
Ovim povodom se Uprava policije nije oglašavala.
U Crnoj Gori danas učesnike u saobraćaju očekuju povoljni uslovi za vožnju. Dodatna pažnja se preporučuje na dionicama koje prolaze kroz usjeke kao i na putevima gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova svakodnevno će se obezbjediti slobodno odvijanje saobraćaja u zoni gradilišta SOKOLOVINA na regionalnom putu R -10 Đurđevića Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.
Do 31. maja u terminima od 10.00 do 16.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje –Špiljani odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Do 31. maja u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00. do 17.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnom puta M-2 dionica Poda – Berane odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. maja saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja.
Do 31. maja odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije magistralnog puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad.
Zbog izvođenja minerskih radova u okviru izgradnje puta Čekanje-Čevo, na dionici regionalnog puta R-17 Čekanje-Resna dolaziće do totalne obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 16.00 sati do 18. maja.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje-Njeguši promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova. Privremeno se do 31. maja odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00-11.00 i od 13.00 -15.00 časova zbog izvođenja radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog radova na održavanju autoputa zatvorena je traka za spora vozila neposredno prije mosta Moračica iz pravca Mateševa prema Podgorici.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00 sati dolazi do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmerni zbog izvođenja asfalterskih radova do 25. maja.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvođenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvođenja radova.
Do 12. maja promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na dionici magistralnog puta M-5 dionica Berane-Rožaje i na regionalnim putevima R-2 Berane-Andrijevica-Plav-Gusinje -Grnčar, R-5 Rožaje -Kula -Stupica i R-6 Most Zeleni-Vuča u vremenskom terminu od 07.00-19.00 zbog izvođenja asfalterskih radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na magustralnom putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Zbog snimanja dugometražnog igranog filma Vidra na magistralnim i regionalnim putevima može dolaziti do kraćih obustava ne dužih od 15 minuta do 16. maja.
Danas će doći do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvodjenja radova u terminu od 13.00 do 16.00 sati na magistralnom putu M-1 dionica Budva-Petrovac.
Dana 11.05 i 12.05.2024 godine zbog organizacije brdske auto trke na magistralnom putu M-6 dionica Šavnik –Jasenovo Polje ,doći će do potpune obustave saobraćaja u terminu od 10.00 do 15.00 sati.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 11 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna zadobila teže povrede, a osam lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Advokat Đukanović je rekao da postoji plava torba.
„Snimak plave torbe postoji, vidio sam ga i što se tiče momenta objavljivanja, moje stanovište je bilo da kada su se pokrenule promjene da ga treba prikazati. Moje stanovište je bilo u velikoj manjini, možda čak i jedino. Svi advokati iz Velike Britanije su smatrali da se to treba kako Duško kaže i kako oni kažu, nakon rješavanja statusa. Uvjeravao sam Duška da sam na terenu sve vrijeme i da mogu bolje da ocijenim koji je momenat ispravniji. Na kraju odluku donosi Duško, ne ja“, rekao je Đukanović.
Advokat je rekao da je Kneževićev odgovor bio da torbu čuva za kraj.
On je kazao da je kraj po Kneževićevom mišljenju momenat kada se rješava njegov status i kada je politička situacija u Crnoj Gori takva da se može voditi pravičan postupak.
Knežević je 2019. kazao da je nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i Demokratske partije socijalista Milu Đukanoviću dao novac koji se nalazio u plavoj torbi, što je Đukanović demantovao.
U južnim predjelima Crne Gore danas će biti promjenljivo oblačno, prijepodne se očekuje više sunčanih perioda, a popodne je ponegdje moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom. Jutarnja temperatura od pet do 18, a najviša dnevna od 13 do 25 stepeni.
Na sjeveru Crne Gore umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša. Na planinama i u centralnim predjelima sjeveroistočni vjetar umjeren do jak. Na jugu promjenljivo, popodne mjestimično uslovi za prolaznu kišu ili pljusak, ali uglavnom suvo.
Na jugu promjenljivo, popodne mjestimično uslovi za prolaznu kišu ili pljusak, ali uglavnom suvo. Vjetar umjeren, na krajnjem jugoistoku pojačan do jak, sjeverni i sjeveroistočni.
More malo do umjereno talasasto. Bura tokom dana umjerena, ujutru i naveče jaka, na jugoistoku s udarima do 35 čvorova. Temperatura mora 18 stepeni.
Narednih dana na sjeveru, u subotu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima uz umjeren do pojačan sjeveroistočni vjetar. U nedjelju promjenljivo oblačno i uglavnom suvo uz smirivanje vjetra. Jutarnja temperatura u padu, dnevna bez bitnijih promjena – do 21 stepen.
Na jugu za vikend promjenljivo oblačno, u subotu više sunca nego u nedjelju. Vjetar još u subotu umjeren do pojačan, ujutru sjeveroistočni, tokom dana sjeverozapadni, krajem dana u smirivanju. Temperatura do 25 stepeni.
Izgradnja utvrda na obalama Lima u Beranama i Bijelom Polju, čime će djelovi naselja uz tu rijeku biti trajno zaštićeni od poplava, biće započeta u ponedjeljak, najavljeno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
Iz tog Vladinog resora su istakli da će obaloutvrde značajno doprinijeti boljem vizuelnom izgledu i atraktivnosti Bijelog Polja i Berana.
Navodi se da su tim povodom u Beranama danas boravili ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, šef kancelarije Svjetske Banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu sa saradnicima Kristofer Šeldon.
Iz MPVŠ su kazali da su radovi vrijednu 8.601.787 eura, bez poreza na dodatu vrijednosturačunatog PDV-a.
Kako su naveli, za radove u Beranama je opredijeljeno 4.414.469 eura, a u Bijelom Polju 4.187.315.
Joković je zahvalio Svjetskoj banci, ističići da je početak izgradnje od izuzetnog značaja za Ministarstvo koje implementira projekat, kao i za Crnu Goru kao državu.
“Najvažnije od svega, građani i lokalne samouprave će imati najveću korist od ove investicije”, kaže se u saopštenju.
Joković naglasio da će izgradnjom obaloutvrde i modernih šetališnih zona Lima u Beranama i Bijelom Polju građanima i turistima biti omogućen prijatan boravak i rekreacija uz rijeku.
Iz MPVŠ su kazali da je danas izvršen obilazak terena, a početak radova je planiran za ponedjeljak.
Glavni projekti regulacije rijeka Lim i Grnčar sprovode se kroz regionalni Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP), koji predstavlja jednu od najvećih inicijativa Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama, ukupne vrijednosti 330 miliona EUR, sa akcentom na infrastrukturni razvoj i zaštitu od poplava”, kaže se u saopštenju.
Iz perspektive Vlade je 2026. godina bitna za Crnu Goru jer do tada želimo da završimo obaveze prema Evropskoj uniji i da budemo spremni za ulazak, a onda čekamo politički signal naredne dvije godine za tako nešto, poručio je u intervjuu povodom Dana Evrope na Televiziji Crne Gore premijer Milojko Spajić.
On je građanima čestitao 9. maj. – Dan Evrope i kazao da je ovaj datum bitan jer Crna Gora baštini antifašističku tradiciju kao malo koja država u Evropi.
“Dan Evrope je simboličan događaj koji nas usmjerava u pravom pravcu. Mi mo sledeća buduća članica EU, a to ne kažem ja, to je svima jasno i to kažu zvaničnici sa najviših nivoa država članica i EK i to je fakat koji smo uspjeli da nametnemo u proteklih pola godine. Kada je u putanju datum postoje zvaničnici koji pominju čak 2026. godinu i to je dijapazon mogućnosti koji je pred nama”, naveo je Spajić.
Kaže da je Bundestag kao jedna od najkonzervativnijih institucija što se tiče proširenja koja je bila bauk za sve buduće članice upravo nama predvidjela najambiciozniji datum.
“Onda je jasno koliko je Crna Gora uspjela da probije sve barijere u EU. Puno je zadataka, ne plašimo se rada i kada sam se vidio za komesarom Johanesom Hanom koji je sada zadužen za budžet, on mi je kazao da je Crna Gora ranije, u njegovo vrijeme, imala zadatke na novu A4 papira, a sada je to drugačije, imamo više obaveza koje smo za kratko vrijeme uspjeli da završimo u odnosu na svoje prethodnike”, naveo je Spajić.
EU vrednuje rezultate
Na konstataciju novinarke da su potrebne dvije godine za ratifikaciju i pitanje imamo li dovoljno kapaciteta da zatvorimo sva poglavlja, Spajić ambicizno navodi da je 2026. godina iz njhove perspektive jako bitna.
“Jer do tada želimo da završimo obaveze prema EU i da budemo spremni za ulazak u EU i onda čekamo taj politički signal, a treba dvije godine da se sve to riješi. Ako se zvijezde poklope možda možemo i ranije da dobijemo zeleno svijetlo ali ne treba prejudicirati i na nama je da damo rezultate i to će se vrednovati. Nije istina da oni ne vrednuju rezultate, naprotiv”, kategoričan je Spajić.
Na pitanje da li je trebalo da se desi rat u Ukrajini da bi se shvatilo koliko je stabilnost Zapadnog Balkana bitna za stabilnost EU, kazao je da je 80 odsto EU za proširenje bilo spremno i ranije ali da je bilo 20 odsto “nevjernih Toma”.
„Koji su bili razočarani rezultatima Zapadnog Balkana, imali su konzervativniji stav. Tu nije Ukrajina samo u pitanju nego i rezultati sa naše strane su pokazali da se vrijedi boriti. Smiješno je da je Crna Gora u centru Evrope, a da smo dugo vremena bili odsječeni ekonomski potpuno od iste te Evrope. Nama su infrastrukturu finansirale zemlje koje su van EU. Turisti su nam takođe bili iz dalekih zemalja, ekonomija nam je bila kao da smo u Centralnoj Aziji. Ne možete održati diskrapanciju da politički gledate u Brisel, a ekonomski prema Istoku. Mi smo i geopolitički i ekonomski orjentisani ka Zapadu pripadamo mu i dio smo njega”, zaključuje Spajić.
Amandmani na rezoluciju obesmišljavaju narativ da su Srbi genocidan narod
Spajić poručuje da glasanjem za rezoluciju o Srebrenici ne osuđujemo srpski narod, Srbiju, niti Republiku Srpsku, a predloženi amnadmani upravo obesmišljavaju narativ da su Srbi genocidan narod.
„To ne postoji, nijedan narod nije genocidan, nijesu ni Njemci“, ističe Spajić u intervjuu na Prvom programu TVCG.
Kazao je da će Vlada na čijem je čelu osuditi sve genocide i sve zločine. Amandmani na rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kako navodi, nijesu usmjereni protiv bilo koga već su tu da smire političku situaciju.
“Amandmani postoje mi smo u neformalnoj komunikaciji razgovarali sa predlagačima rezolucije, razgovarali sa međunarodnim partnerima i saveznicama. Crnoj Gori nijesu potrebni posrednici i jedna smo od najuvaženihih članica UN i Nato. Imamo veliki kredibitlitet naročito u smislu regionalnih pitanja. Kada NATO želi da sazna šta se dešava na primjer na Sjeveru Kosova, u Republici Srpskoj ili bilo gdje drugo u regionu, oni nazovu nas jer znaju da druge članice regiona možda imaju stav koji favorizuje nekoga, a mi ovdje imamo i Srbe, Bošnjake, Hrvate, Albance. Zato moramo da imamo izbalansiran stav kada je u pitanju regionalna politika”, pojasnio je Spajić.
Moramo da budemo oprezni i izbalansirani
Neke partije, uvjeren je, žele da se nastavi sa „njihovom lošom praksom“.
“Ali moramo biiti izbalansirani i oprezni jer ne trebamo da stajemo na bilo čiju stranu u regionu”, ističe Spajić.
Kako je kazao, jasan mu je zvaničan stav Srbije po pitanju toga što Vlada podržava rezoluciju, ali poručuje da “mi ne odgovaramo nikome”.
“Imamo razumijevanje za sve ali i vodimo svoju politiku, mi smo Švajcarska Balkana, Singapur Evrope. Ponašamo se kao članica EU i konsultujemo se na dnevnom nivou sa EK i američkim partnetrima koji su rekli da nam ne treba nikakvo posredovanje da bismo došli do bilo koje članice UN”, naveo je Spajić.
Na pitanje ako se ne usvoje amandmani hoće li Crna Gora glasati za rezoluciju on je rekao da Crna Gora pokušava da bude konstruktivna.
“Nećemo promijeniti ništa šta god da uradimo ali naš potez je napravio efekta jer velike države razgovaraju na tu temu. Amandmani su blagotvorni i pokušavamo da objasnimo zapadnim silama da Rusiji omogućavaju da se prikaže kao zaštitnik Srba na Balkanu. Ovim amandmanima izbijamo iz ruku adute geoplitičkim igračima ako žele da naprave haos”, kazao je Spajić.
Rekao je da rezolucijom o genocidu u Srebrenici zatvaraju priču još od 2009. godine te da je stav po tom pitanju isti i danas.
Nema političke nestabilnosti
Na pitanje kako komentariše to što DNP navodi da glasanje o rezoluciji nanosi “nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju”, Spajić navodi da to nije tačno te da nestabilnosti nema.
“Imamo veliki stepen plitičke stabilnosti zahvaljujući rezultatima i viziji i građanima koji podržavaju EU put. U DNP su ljudi koji su predstavnici Srba i saosjećaju sa njima ali ja ne strahujem od političke nestabilnosti i moramo da se uozbiljimo. IBAR je previsoka cijena za bilo kakve unilateralne poteze”, naveo je Spajić.
Kako je rekao, nikada nije slagao međunarodne partnere i zato ima kredibilitet kod njih.
“Do kraja ćemo da izgaramo za IBAR”, obećava Spajić.
Na pitanje kakve su reakcije iz Brisela na hapšenja u Crnoj Gori, kažu da navode da je sistem profunkcionisao.
“Hapšenja su jedan od znakova da je sistem funkcioniše. EU ne želi da se politički obračunavamo sa bilo kim. Samo želimo svi da pomognemo da se rasvijetle slučajevi i to EK cijeni”, smatra Spajić.
EK cijeni završene predmete a ne pojedinačna hapšenja
Kaže da su čestitke za hapšenja bile morbidnbe u nekom smislu i da EK ne cijeni samo hapšenje nego predmet koji je završen.
“Nijesam likovao na hapšenjima nego želimo da čestitamo samo SDT i SPO na sjajnom radu i daćemo im podršku. Sudski savjet je imenovan i to je dobro jer će postojati odgovornost za rad i nerad sudstva.
Zakon o sudskom savjetu će vrlo brzo biti u Parlamanetu. Policija mora da se reformiše i Njemačka će nam pomoći u tome”, ističe Spajić.
Na pitanje da li je sporno to što je pregovarač sa EU Predrag Zenović i nosilac liste u Budvi na izborima 26. maja, Spajić kaže da tu nema ništa sporno ni EU.
“Upravo je EU praksa je šarolika, a u većini slučajeva pregovarači imaju svoje političko mišlejnje. Zenović je nestranačka ličnost i on je iz Budve, stalo mu je da se tamo promijeni nešto. Njegovim političkim radom će pomoći da se situacija u Budvi poboljša”, uvjeren je Spajić.
Stalo nam je da Zenović ima podršku i za obavljanje funkcije glavnog ppregovrača.
Proširenje Vlade i relaksacija ministarstva koja su pod pritiskom
Rekonstrukcija Vlade ostaje nakon dobijanja IBAR-a i tu se ništa nije promijenilo.
„Jako je bitno da se proširenje Vade desi i relaksacija ministarstva koji su pod pritiskom. Posle pola godine ćemo uraditi internu evaluaciju da vidimo gdje šripi u Vladi i napraviti efikasniju Vladu proširiti je, a političke predstavnike etičkih grupa pojačati i ja podržavam takve inicijative“, naveo je Spajić.
Smatra da nema mimiolaženja naročito ne velikih.
„Potpisali smo koalicioni sporazum koji je njemačkog tipa. Gospodin Mandić nije blokirao odluke i nijesmo imali probleme što se tiče kredibilnog članstva u NATO i dobrosusjedske saradnje“, istakao je Spajić.
Demokratska narodna partija smatra da je današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društveno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.
Nažalost, kako su saopštili iz ove partije, ovim činom Vlada Milojka Spajića je ozbiljno poremetila odnose i sa Republikom Srbijom i Republikom Srpskom, svrstavajući se u podržavaoce teze i zlokobnog nauma o žigosanju srpskog naroda kao genocidnog.
“Takođe, konstatujemo da je ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima. Ako tome dodamo neumitnu i opterećujuću činjenicu, da niko od potpisnika koalicionog Sporazuma još nije vidio ekonomski program nazvan Evropa sad 2, koji je dominantno i opredijelio našu podršku Vladi Milojka Sapjića, a čija realizacija je u ovom trenutku veoma upitna, naša tvrdnja o ozbiljnosti društveno političkog trenutka dobija na težini”, naveli su u DNP-u.
Zato, kako dodaju, obavještavaju premijera Spajića da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje njihovu dalju podršku njegovoj Vladi.
“A to dalje podrazumijeva da je u pitanje dovedena i naša podrška eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu. DNP- u nije prihvatljivo da trguje ni sa sramnim etikitranjem srpkog naroda, ali ni sa žrtvama Srebrenice, kako bi zauzvrat dobio ministarske pozicije u Vladi. Svakako, konačnu odluku o daljoj podršci vladi Milojka Spajića donijeće Predsjedništvo i Glavni odbor u doglednom vremenskom periodu”, zaključuju iz DNP-a.
Od 1. septembra 2024. godine ukupno uvećanje neto zarade u kumulativnom iznosu biće najmanje 17 odsto
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Radomir Božović potpisali su danas Izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora kojim se zarade zaposlenima u prosvjeti uvećavaju za 10 odsto počev od 1. jula 2024. godine, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Kako se navodi u saopštenju, kako bi se dodatno unaprijedio status zaposlenih u oblasti prosvjete, a u skladu sa dogovorom postignutim između Vlade i Sindikata prosvjete, od 1. septembra 2024. godine ukupno uvećanje neto zarade u kumulativnom iznosu biće najmanje 17 odsto (uključujući i povećanje od 10 odsto u bruto iznosu od 1. jula 2024.godine).
„Izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora podazumijevaju i obezbjeđivanje finansijske podrške za sve zaposlene u prosvjeti koji putuju na posao van svog mjesta prebivališta i to u iznosu do 50 odsto iznosa mjesečne karte. Najznačajniji cilj ove Vlade je unapređenje kvaliteta obrazovnog procesa na svim nivoima, tako da ćemo u narednom periodu intenzivirati i aktivnosti koje se, između ostalog, odnose i na kontinuirani rad na unapređenju položaja prosvjetnih radnika“, zaključuje se u saopštenju.
Najave DNP-a da će razmotriti podršku Vladi je apsolutno legitiman potez. Međutim, razlozi su jako upitni ako uzmemo u obzir da aktuelna Vlada ne vodi politiku ni protiv jednog naroda, a pogotovo ne djeluje protiv srpskog i crnogorskog, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.
„Amandmani u vezi Rezulucije o Srebrenici na kojima radi crnogorska Vlada i diplomatija upravo su usmjereni na individualizaciji zločina i afirmaciji poštovanja mirovnog sporazuma u Dejtonu, što takođe garantuje opstanak entiteta, računajući i Republiku Srpsku“, saopšteno je iz PES-a.
Stoga je, kako ističu iz PES-a, jasno da je Vlada svojim djelovanjem precizirala da se nijedan narod ne može smatrati genocidnim.
PES će, kako navode, podržati sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
„Takođe, podsjećamo da je program Evropa Sad 2 već počeo sa implementacijom povećanjem minimalnih penzija, a u toku su sve radnje u pravcu pune implementacije, odnosno povećanja minimalne i prosječne plate“, ističu iz PES-a.
Poručuju da smatraju da je apsolutno neutemeljena konstatacija u saopštenju DNP-a da PES krši Sporazum tako što potencira i otvara teme koje nas dijele po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima.
„PES je politička struktura koja jasno ističe da su prioriteti ubrzani evropski put, unapređenje životnog standarda i vladavina prava. U svim segmentima u rekordnom roku isporučeni su konkretni rezultati, a sa druge strane neki drugi politički subjekti, u nedostatku vizije, potenciraju one teme koje nas dijele i svađaju“, zaključuju iz PES-a.
Podsjetimo, Demokratska narodna partija ranije danas saopštila je da će današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.
Savjetnik predsjednika Crne Gore za regionalni razvoj Aleksandar Stijović podnio je ostavku na tu poziciju. Tu informaciju potvrdio je Stijović za Portal RTCG.
„Podnio sam ostavku. Razlozi su lične prirode, ne bih dalje komentarisao“, kazao je Stijović.
Stijović je imenovan za savjetnika predsjednika Jakova Milatovića od juna prošle godine.
Aleksandar Stijović je bio ministar poljoprivrede u kabinetu Vlade Zdravka Krivokapića do aprila 2020. godine.
Pored Stijovića, ostavku je podnio i Goran Delić savjetnik za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića.
Delić je napisao da iz ličnih razloga podnosi ostavku na to mjesto.
„Svim koleginicama i kolegama zahvaljujem na saradnji i želim puno uspjeha na ličnom i profesionalnom planu“, kazao je Delić.
On je na toj poziciji bio od sredine februara. U kabinet predsjednika došao je iz Centra za demokratsku traziciju (CDT).