Državljanka Srbije V.S. (75) poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jutros u Budvi, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije.
Nezgoda se dogodila jutros oko osam časova, u ulici Jadranski put, kada je V.S. koja je bila pješak oborilo vozilo.
Istraga je u toku.
Ukoliko ste za praznike ipak odlučili da putujete kroz Crnu Goru, morate kod Auto moto saveza provjeriti kakvo je stanje na putevima i ima li zastoja jer su rekonstrukcije širom zemlje u toku. Naša ekipa obišla je nedavno radove između Ribarevina i Berana. Angažovan je veliki broj radnika i mašina, ponegdje se saobraća i jednom trakom. Iz Uprave za saobraćaj kažu da sve ide po planu, a rok za završetak radova je avgust 2025.
Kreni – stani. Tako cijelom trasom od Ribarevina do Berana. Ako niste obaviješteni o vremenu potpune obustave saobraćaja onda vas ta vijest dočeka blizu tunela Tifran od 9 do 11 i od 14 do 17 sati. Ipak, ono što je najvažnije jeste da se na rekonstrukciji radi intenzivno.
Vladan Keković iz Uprave za saobraćaj navodi da se trenutno izvode radovi na spoljašnjoj odvodnji, odnosno propusti i rigole, takođe i potporne konstrukcije, te da je sanirano par klizišta.
Prilikom izvođenja građevinskih radova bitne su dvije stvari: kvalitet i da budu u roku završeni.
Najvažniji podatak na tabli koja se nalazi iza mene, nalazi se u njenom donjem desnom uglu, a to je rok do kada radovi treba da budu završeni. Najčešće u Crnoj Gori imamo da se taj rok prekorači. Piše da će do avgusta 2025, godine biti završena rekonstrukcija puta od Ribarevina do Berana.
Dionica je dugačka 32 kilometra. Obično se pređe za nekih pola sata. U sadašnjim uslovima to je sat i po vožnje.
Na mnogim mjestima put je sužen na jednu saobraćajnu traku. Jedva se prolazi. Radnici fizički zaustavljaju saobraćaj i to sve otežava kretanje automobila ovom trasom.
Dolazi turistička sezona i vidjećemo kako će biti organizovan saobraćaj ali ako bude organizovan ovako kako je sada trenutno to će biti veoma teško prohodno i jako će dugo trajati taj put posebno kada gužva bude mnogo veća nego što je sada.
„Što se tiče ljetnje turističke sezone trudićemo se kao i u prethodnim godinama da bude smanjen intenzitet radova u zavisnosti naravno od vrste radova koji se budu izvodili“, kazao je Keković.
Za sada se ne kasni sa radovima.
Keković kaže da je trenutna dinamika radova ispred dinamičkog plana.
„Imali smo zimski period koji je bio takav da nije zahtijevao prekide radova“, naveo je Keković.
Vrijednost radova je 36 miliona eura bez PDV-a. Sredstva su obezbijeđena kod Evropske investicione banke.
SAOPŠTENJE DEMOKRATSKE NARODNE PARTIJE
(22. MAJ 2024.)
Izjava ministra pravde Andreja Milovića o „brzopletosti“ i „nedržavotvornosti“ ideje za glasanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu zaslužuje koliko danas da bude smijenjen. Na stranu što je to ideja i inicijativa premijera Spajića i poslaničkog kluba PES-a koji je istu i napisao, mnogo je ozbiljnije Milovićevo negiranje i nipodaštavanje genocida počinjenog nad preko 700 hiljada Srba, Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jasenovac.
Sudeći po Milovićevoj „ekspertizi“, počinjeni zločin u Srebrenici je mnogo veći i strašniji od genocida u Jasenovcu i čitavoj NDH gdje su sistematski uništavani Srbi, Jevreji i Romi. Finalno rješenje u NDH je bilo zasnovano na sljedeći način: 1/3 Srba ubiti, 1/3 Srba protjerati a 1/3 Srba pokatoličiti. I ovaj genocidni model Nezavisne Države Hrvatske počeo je da se primjenjuje prvi u pokorenoj Evropi, jer je do genocida u Babijem Jaru ( Ukrajina ) koji predstavlja uvod u Holokaust nad Jevrejima, došlo krajem septembra 1941.
Naravno, i ovaj bivši Srbin iz Kuča (Andrej Milović), poznat po svojim vezama sa OKG i BIL licima o čemu je javnost upoznao i sef SPO Predrag Šuković, minimizira i povređuje sjećanje na stradanje srpskog naroda u NDH-a.
Pošto smo uvjereni da premijer Spajić neće smijeniti ministra Milovića zbog njegovog skandaloznog stava o Jasenovcu, pozivamo nadležne organe Republike Srbije i Republike Srpske da Andreju Miloviću zabrane ulazak na njihovu teritoriju. I ne samo Miloviću, nego svima koji podržavaju ovakav narativ o Srbima kao genocidnom narodu. Za takve individue nema veće kazne od zabrane ulaska u Srbiju, ali i isključenja iz crkve, jer svi treba da budu svjesni kad bace kamen genocidnosti na srpski narod i SPC, onda moraju da znaju da će im biti uzvraćeno i od naroda i od crkve.
Prema podacima Uprave za statistiku, ukupan broj prijavljenih maloljetnih učinilaca krivičnih djela u 2023. godini iznosio je 196, a optuženih 128.
Najčešće su to bili dječaci. Zbog krivičnih djela je tokom protekle godine prijavljeno devet maloljetnica, optuženo je 11, a osuđeno 10 njih.
Krađa, prevara, razbojništvo, zelenaštvo – samo su neka od krivičnih djela protiv imovine, a upravo su ta protiv imovine bila najbrojnija u strukturi onih koja su činili maloljetnici.
Bilo je osuđenih i zbog najtežih krivičnih djela, onih protiv života i tijela, u koja se, između ostalog, ubrajaju ubistvo, tuča, lako i teško povrjeđivanje…
Struktura krivičnih djela zbog koji su prijavljeni, optuženi i osuđeni maloljetnici, izvor: Monstat/Adria
Iz Uprave policije su nedavno za portal Adria kazali da maloljetnička delinkvencija preuzima primat po važnosti u odnosu na druge društvene probleme današnjice, posebno jer su u centru pažnje i interesovanja najranjivije grupe – djeca.
Mnogo je, istakli su, faktora koji utiču na njen razvoj, a neki od glavnih su emocionalne karakteristike, dezorganizovana i disfunkcionalna porodica, obrazovani sistem, socijalni faktori, negativni uticaji društvenih mreža, kao i lični faktori.
“Faktor koji ima značajnu ulogu u razvoju delinkventnog ponašanja kod pojedinca jeste primarno porodica, koja ključnu ulogu ostvaruje u ranom djetinjstvu, a kasnije i obrazovne ustanove, gdje veoma bitnu ulogu igra nastavno osoblje za razvoj djeteta van porodične sredine”, rekli su iz UP.
A prevencija je primarno usmjerena na blagovremeno prepoznavanje faktora rizika kriminaliteta, gdje je, zaključili su, neophodan multidisciplinaran pristup – uključujući porodicu, školu, državni i nevladin sektor, medije, sportske kolektive i druga udruženja i subjekte.
U Crnoj Gori dana se saobraćaj obavlja po mjestimično mokrim kolovozima. Savjetuje se oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja. Na dionicama gdje se izvode radovi obavezno je poštovanje privremeno postavljene saobraćajne signalizacije, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina zbog sanacije obustavljen je saobraćaj za sve kategorije vozila. U intervalu od 12.00. do 14.00 časova svakodnevno se obezbjeđuje slobodno odvijanje saobracaja u zoni gradilista SOKOLOVINA na regionalnom putu R -10 Đurđevica Tara –Mojkovac u mjestu Sokolovina.
Do 31. maja u terminu od 10.00 do 16.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-5 dionica Rožaje –Špiljani odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Do 31. maja u terminima od 08.00 do 11.00 i od 14.00. do 17.00 časova zbog izvođenja radova u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Poda – Berane odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić-Kuside do 31. maja saobraćaj će se obustavljati za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 i od 14.00 do 16.00 sati. Nedjeljom nema obustava saobraćaja. Zbog praznika neće dolaziti do totalnih obustava saobraćaja za dane 21.i 22. maja.
Do 31. maja odobrava se potpuna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 11.00 časova i od 14.00 do 16.00 časova osim nedjelje na magistralnom putu M-3 dionica Jasenovo Polje –Nikšić u okviru rekonstrukcije mag puta Plužine-Nikšić –Danilovgrad. Zbog praznika neće dolaziti do totalnih obustava saobracaja za dane 21.i 22. maja.
Do 17. juna odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova, a povremeno dolazi do totalne obustave saobraćaja ne duže od 30 minuta na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac –Ribarevina –Poda –Berane na lokalitetima Lepenac –Ribarevina Ribarevina-Poda i Poda-Berane.
Na regionalnom putu Cetinje-Njeguši do 26. maja odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 10.00 do 16.00 časova časova zbog izvođenja asfalterskih radova u okviru rekonstrukcije regionalnog puta Cetinje –Njeguši dionica od supermarketa Voli do Bajičke crkve II faza Bajička ulica.
Zbog redovnih radova na održavanju tunela Kosman na putnom pravcu Smokovac-Mateševo saobraćaj se obavlja jednom saobraćajnom trakom.
Na magistralnim putevima M-1 dionica Herceg Novi-Kotor, M-1 dionica Bar-Ulcinj i M-10 dionica Cetinje-Budva u vremenskom intervalu od 07.00 do 19.00 sati dolazi do promjene režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmerni zbog izvođenja asfalterskih radova do 25. maja.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most zbog radova promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.
Na magistralnom putu M-1 Lipci-Kotor u mjestu Dobrota zbog izvodjenja radova na adaptaciji trotoara saobraćaj se obavlja jednom trakom naizmjenično na mjestu izvodjenja radova.
Zbog izvođenja radova na izgradnji Bulevara Vilija Branta na mag.putu M-2 dionica Podgorica –Bioče (od ukrštanja sa Mosorskom ulicom do kružnog toka –skretanje za autoput) saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta .
U Budvi zbog rekonstrukcije ulica 22. Novembar i Mediteranske ulice na snazi je obustava saobraćaja. Predviđeno je da radovi traju 160 dana.
Na autoputu se saobraća bez izmjena u režimu saobraćaja.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe zadobile teže, a šest osoba lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i najmanje jednog besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 063239987.
Kuće su evakuisane, a mnoge škole zatvorene nakon što je talas zemljotresa pogodio oblast oko Napulja u južnoj Italiji.
U ponedeljak uveče i tokom noći zabilježeno je više od 160 zemljotresa.
Najjači, magnitude 4,4, dogodio se oko 20.00 po lokalnom vremenu u blizini grada Pocuoli. Italijanski nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV) saopštio je da je to najjači zemljotres u regionu u poslednjih 40 godina.
Gaetano Manfredi, gradonačelnik Napulja, priznao je da su stanovnici možda uplašeni, ali je rekao da zvaničnici „obraćuju pažnju“.
U Pocuoliju su podignute stotine šatora, a neki stanovnici ostali su na ulicama veći dio noći, dok su drugi odlučili da ostanu negdje drugde kod rođaka.
Lokalni mediji javili su da nekoliko porodica razmišlja o potpunom napuštanju tog područja zbog broja zemljotresa niskog stepena koji su se dogodili u poslednjih nekoliko mjeseci.
medij citirao je jednog stanovnika Napulja koji je rekao da nikada nisu osjetili tako jak potres.
-Ovaj put je bilo grubo, osjećalo se kao da se nikada neće završiti – rekao je jedan čovek za list Il Matino.
Iako nije prijavljena značajna šteta na građevinama, neke škole u Napulju ostale su zatvorene u utorak zbog inspekcije, a ženski zatvor u Pocuoliju je evakuisan iz predostrožnosti.
Manfredi je upozorio da bi u budućnosti moglo biti ozbiljnijih potresa i rekao da zvaničnici moraju da „upravljaju ovom vanrednom situacijom sa kojom će možda morati da žive mjesecima“.
Pocuoli se nalazi u blizini Campi Flegrei (Flegrejska polja), velike vulkanske kaldere – svojevrsne vrtače – koja je ostala nakon erupcije za koju se smatra da se dogodila prije desetina hiljada godina.
📌Hundreds of people were evacuated from the Italian Naples women's prison after the 4.4 magnitude earthquake in southern Italy #BreakingNews pic.twitter.com/otZxUGuIRP
— Vega (@Vega12991453) May 21, 2024
Italijanska vlada je nedavno ažurirala svoj plan masovne evakuacije za takozvanu „crvenu oblast“, koja bi bila najizloženija posledicama tamošnje erupcije.
Prema planu, 500.000 stanovnika bilo bi evakuisano autobusima, čamcima i vozovima u roku od 72 sata.
Međutim, jedan stanovnik Pocuolija rekao je italijanskim medijima da ljudi nisu informisani o planu evakuacije, što je dovelo do nekih „paničnih reakcija“ tokom zemljotresa u ponedeljak.
– Ljudi su izgubili razum. Počeli su da bježe na ulicu i što je najopasnije, ušli su u svoja kola, pokušavajući da pobjegnu – rekao je čovjek po imenu Đovani za Il Mesađero.
U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a najviša dnevna temperatura iznosiće 25 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, biće uslova za kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom u ranim jutarnjim ili popodnevnim satima.
Vjetar slab do umjeren, južnih smjerova.
U Podgorici promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, tokom dana uz uslove za kratkotrajnu kišu ili pljusak. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 17, najviša dnevna 24 stepena.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, najviša dnevna od 15 do 25 stepeni.
Pješak R. V. (49) povrijeđen je u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u 23 sata i 20 minuta u Ulici Jovana Tomaševića u Baru.
“Do udesa je došlo kada je na R. V. naletio automobil marke ‘Audi’, kojim je upravljala D. N. (23) iz Bara”, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.
Povrijeđeni je transportovan na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku uoči glasanja u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) o rezoluciji o Srebrenici da je Crna Gora odigrala „prljavu ulogu“ svojim amandmanima i da je pokretanje te inicijative napravilo razdor u regionu.
„Vrlo prljavu ulogu su odigrali crnogorski amandmani, ali tu nije kriva Crna Gora ona je samo nečiji potrčko jer je to rađeno po nečijem nalogu“, kazao je Vučić medijima iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dodajući da će biti razočaravajućih vijesti po pitanju još nekih država.
On je dodao da vjeruje da će mnogi koji će u četvrtak glasati za rezoluciju da se kasnije pravdaju da to rade za dobro Srbije i da će dati obrazloženje i ponavljati da ona ne označava kolektivnu krivicu srpskog naroda.
„Dobili smo podatke, biće razočaravajućih vijesti po pitanju stava nekih država od kojih nismo očekivali da nam zabiju nož u leđa. Očekivali smo pritiske i promjene stavova. Biće i onih koji su spremni da se bore za istinu i izdrže pritiske do kraja. Neki će ćutati i na kraju će se prikloniti onima koji su veliki i jaki“, kazao je predsjednik Srbije.
Vučić je rekao da je ironično i paradoksalno što će Njemačka jedina imati uvodnu riječ na sednici Generalne skupštine UN u četvrtak na kojoj će tražiti podršku za predlog rezolucije o Srebrenici.
„Kako poslije Prvog i Drugog svjetskog rata da nam Njemačka sudi uvodnim obraćanjem? Ali ja ću biti tu da odgovorim, iako će to za mene biti teško u smislu ostajanja poslije toga na vlasti“, kazao je Vučić.
Vučić je naveo da preispituje razloge zašto se eventualno donosi rezolucija, koja je namjera onih koji su je pokrenuli i koje su to države koje je podnose te da je zaključio da je rezolucija u stvari političko pitanje.
„Zašto u ovom trenutku donose rezoluciju. Hoće li to ujediniti bilo koga, ljude u BiH i u regionu. Ne, ništa nije više podijelilo region od ovoga. Nisu mogli goru odluku da donesu ni Njemci, ni ovi u Sarajevu. Šta žele da postignu time. Šta ćete raditi sjutra, pošto ste otvorili pandorinu kutiju“, ponovio je on.
Najavio je da će se večeras sastati sa predstavnicima Rusije i Kine pri Ujedinjenim nacijama i da je uveren da će Kina, kao veliki prijatelj, glasati protiv.
Vučić od ponedjeljka u Njujorku nastavlja kontakte uoči glasanja u četvrtak, 23. maja, u Generalnoj skupštini UN o predlogu za donošenje rezolucije UN o Međunarodnom danu promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
On se ranije danas sastao sa stalnim predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Ujedinjenim nacijama Muhamedom Abušahabom, zatim sa predstavnicima Ugande, Svete Lucije, Sent Vinsenta i Grenadina.
Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici uvršćen je u dnevni red 82. Plenarne sednice GS UN pod tačkom Kultura mira. Rezoluciju, kojom se osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, predložile su Nemačka i Ruanda, a među sponzorima je više od 30 država, uključujući zemlje Kvinte.
Crna Gora bi trebalo da se vodi sopstvenim i interesima svojih građana i evropskog puta, a ne neke druge države i ne bi trebalo da koristi određene rezolucije da bi relativizovala druge, poručio je u intervjuu za Glas Amerike ministar pravde Andrej Milović, komentarišući plan parlamentarne većine da usvoji rezoluciju o Jasenovcu.
Milović je istakao da podržava rezoluciju o Srebrenici o kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da se izjasni u četvrtak, ali da se crnogorska vlada odlučila da ne bude jedan od njenih sponzora i zbog odnosa sa Srbijom.
Milović boravi u posjeti Sjedinjenim Državama gdje se, između ostalih, sastao sa zvaničnicima Sekretarijata za pravosuđe i Federalnog istražnog biroa (FBI).
Glas Amerike: U Americi boravite u nedjelji u kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da razmotri prijedlog rezolucije o Srebrenici. Crnogorska vlada, koja je predložila dva amandmana, najavila je da će rezoluciju podržati, što je izazvalo oštre reakcije iz Srbije, između ostalog i ocjenu predsjednika Aleksandra Vučića da je riječ o prljavoj igri. Da li vi podržavate rezoluciju o Srebrenici i kako komentarišete reakcije iz Beograda?
Milović: Kada je crnogorska strana u pitanju, mi nikada nismo imali dilemu po pitanju Srebrenice. Međunarodni sud i međunarodne organizacije su se jasno odredili prema tom pitanju i Crna Gora kao ozbiljna država koja teži ulasku u Evropsku uniju mora da prihvati sve ono što je moderni svijet. S obzirom na to da su presude međunarodnog suda jasne, Crna Gora nema dilemu i crnogorska skupština se više puta izjasnila po pitanju Srebrenice. Jasno je da se radi o genocidu i to za nas nije ništa novo i nešto oko čega možemo imati dilemu. Jednostavno, Crna Gora kao država koja je preuzela međunarodne obaveze, mora da se ponaša u skladu sa tim obavezama.
Glas Amerike: A kako komentarišete reakcije iz Srbije na poteze Crne Gore?
Milović: To je sve politika. Živjeće se i poslije te sjednice u Ujedinjenim nacijama. Sve je to u svrhu svakodnevne politike i obraćanje biračima za prošle, predstojeće i sve druge izbore. Ne doživljavam to nešto specijalno. Regionu treba malo više državnika, a malo manje političara.
Glas Amerike: Bilo je i poziva da Crna Gora bude jedan od sponzora rezolucije o Srebrenici, što se nije dogodilo. Da li vi smatrate da je to trebalo da urađeno?
Milović: Crnogorska vlada je odlučila da mi treba da podržimo, i ja kako ministar pravde, da podržimo rezoluciju o Srebrenici na način da to ne bude kosponzorstvo, nego samo podrška. To je na neki način i odnos prema Srbiji, vi znate da Crna Gora i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose i da su oni viševjekovni. Zbog toga se negdje Crna Gora odlučila da samo podrži rezoluciju, a da ne bude kosponzor.
Glas Amerike: Da li je bilo pritisaka iz Srbije da Crna Gora ne bude kosponzor rezolucije?
Milović: Ja kao ministar pravde nisam uočio te pritiske zato što je to ipak pitanje koje se odnosi na Ministarstvo vanjskih poslova i premijera lično. Ja ne mogu govoriti da li je bilo ili nije jer to nije uopšte u mom resoru.
Glas Amerike: Parlamentarna većina u Crnoj Gori je istovremeno u skupštinsku proceduru stavila prijedlog rezolucije o Jasenovcu. Pojedini eksperti ocjenjuju da je riječ o političkom potezu i da se time, pod pritiskom Beograda, pokušava relativizovati rezolucija o genocidu Srebrenici. Da li vi podržavate usvajanje rezolucije o Jasenovcu?
Milović: To je prije svega pitanje za Skupštinu. Mi smo odvojene grane vlasti. Ono što mislim da treba jeste da se Crna Gora vodi sopstvenim interesima i da ne treba da se vodimo tuđim interesima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče rekao da on uopšte ne želi da izgovori da li je u Jasenovcu bio genocid ili ne jer bi to narušilo odnose sa Hrvatskom narednih sto godina. Vidjeli smo da srpski političari i državnici ne žele da čak to kvalifikuju kao genocid, i mislim da mi kao bilo poslanici u crnogorskom parlamentu ili ministri u vladi treba da se vodimo interesima države Crne Gore i da gledamo šta je najveći interes za nas. A najveći interes za nas je da imamo odlične odnose i sa Hrvatskom koja je naš partner na putu za Evropsku uniju i država od koje nam zavisi ulazak u EU.
Glas Amerike: Hrvatska je već na najavu te rezolucije uputila protestnu notu i ocijenila da će se to negativno odraziti na evropski put Crne Gore i bilateralne odnose sa Hrvatskom. Da li postoji opasnost da to utiče na to da li će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR u junu?
Milović: Ja vjerujem da postoji, zbog toga kažem da Crna Gora treba da se vodi sopstvenim interesima i interesima svojih građana i svoje države i evropskog puta. A ne da se vodimo interesima neke druge države ili da prihvatamo spoljni uticaj na našu dnevnu politiku i da koristimo određene rezolucije da bi smo pravili balans nekim drugim rezolucijama ili relativizovali druge rezolucije. Ono što vjerujem jeste da će se i poslanici i ministri i vlada i parlament ponašati odgovorno prema svojoj državi i da će shodno tome vući naredne poteze. Ne bi bilo dobro za Crnu Goru da poslije svega što smo uradili po pitanju IBAR-a, pogotovo Ministarstvo pravde, Vlada Crne Gore, Ministarstvo evropskih poslova, da na kraju sve to da kažem prospemo nekim brzopletim potezom i nedržavatvornim potezom kakav može biti glasanje o rezoluciji o Jasenovcu.
Glas Amerike: Znači, Vi smatrate da poslanici ne treba da usvoje rezoluciju?
Milović: To će poslanici odrediti, to ne mogu ja uopšte kao ministar pravde ne mogu da odredim, niti sugerišem, ja samo mogu da kažem da treba da se vode državnim interesom.
Glas Amerike: Kada ste pomenuli da Crna Gora treba da se vodi svojim interesima i ne podleže tuđim pritiscima, na koje ste pritiske mislili, iz kojih zemalja?
Milović: Ne, nego da ne podleže tuđim interesima bilo da dolaze od određenih političkih subjekata ili od drugih država, mi jednostavno imamo naše interese. Crna Gora je nezavisna država koja vodi svoju politiku i shodno tome treba da se tako i ponaša.
Sa zvaničnicima u SAD i o sporazumu o ekstradiciji
Glas Amerike: Upravo ste završili razgovor za zvaničnikom američkog Sekretarijata za pravosuđe. Da li je bilo reči o konkretnim vidovima saradnje između dva ministarstva?
Milović: Jeste naravno, Crna Gora i SAD su dvije prijateljske, partnerske države čije partnerstvo traje duže od jednog vijeka, tako da američka podrška Crnoj Gori uvijek je bila značajna i ona je ključna ne samo za međunarodne stvari koje se tiču Crne Gore već i evropske integracije. SAD su voljne još snažnije da podrže Crnu Goru na tom putu, razgovarali smo o sporazumima koje SAD i Crna Gora imaju, o kojima pregovaraju i budućim sporazumima koji treba da potpišemo.
Glas Amerike: Možete li mi malo više detalja dati o sporazumima o kojima se pregovara i koji treba da se potpišu?
Milović: Razgovarali smo o sporazumu o ekstradiciji o kojem treba da pregovaramo, takođe smo razgovarali o krovnom sporazumu o saradnji koji treba da omogući da SAD pomognu crnogorskim institucijama u oblasti vladavine prava. Takođe smo razgovarali o podršci specijalnom državnom tužilaštvu i specijalnom policijskom odjeljenju. Zamolio sam američku stranu da najveću podršku koju mogu da pruže – jeste da podrže specijalno tužilaštvo jer stvarno je ipak ključno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Znamo da kada je poglavlje 23 u pitanju ono što nam je glavni zadatak i glavna obaveza na evropskom putu i generalno da bismo razvili crnogorski pravosudni sistem jeste upravo borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao targetiranog najvećeg problema našeg društva u prethodnim decenijama.
Glas Amerike: Da li je tokom sastanka bilo riječi o slučaju Do Kvona, kojeg potražuju SAD i da li ste donijeli odluku kojoj će zemlji biti izručen?
Milović: Ja još ne mogu donijeti odluku iz prostog razloga što čekamo drugostepenu odluku nadležnog suda, to je Apelacioni sud Crne Gore. Očekujemo da ovih dana Apelacioni sud donese odluku po pitanju žalbe koja je uložena, tako da moramo sačekati da vidimo koja je konačna odluka.
Glas Amerike: Prema posljednjem izvještaju Stejt departmenta, korupcija je i dalje veliki problem u Crnoj Gori, pravosuđe i dalje nije nezavisno, ispolitizovan je proces imenovanja sudija i tužilaca. Šta su prepreke bržem riješavanju tog problema koji postoji dugo u Crnoj Gori?
Milović: Ministarstvo pravde se bori sa tim problemima koje je adresirao Stejt department, predložili nove izmjene i dopune zakona o sudskom savjetu i sudijama, zakon o državnom tužilaštvu i zakon o specijalnom državnom tužilaštvu, i sve te izmjene koje smo radili u saradnji sa Evropskom komisijom, Savjetom Evrope, Venecijanskom komisijom i međunarodnim ekspertima doprinijeće upravo borbi za povećanje nezavisnosti i nepristrasnosti kod izbora i sudija i tužilaca i omogućiti nezavistan i samostalan rad crnogorskih pravosudnih institucija.
Glas Amerike: Prema istom izvještaju, Specijalno državno tužilaštvo je preduzelo niz akcija prema visokim zvaničnicima. Uhapšen je i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić koji se i dalje nalazi u pritvoru. Predstavnici opozicije tvrde da je riječ o političkom revanšizmu i da bi Katniću trebalo da bude dozvoljeno da se brani sa slobode, posebno imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje. Sam Katnić tvrdi da su mu ugrožena ljudska prava. Kako Vi to komentarišete , da li u ovom slučaju vidite primjese političkog revanšizma i da li je opravdana odluka da Katnić i dalje bude u pritvoru, imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje?
Milović: O pritvoru gospodina Katnića odlučuje sud, ne odlučuje ni tužilaštvo, ni Ministarstvo pravde, niti ja kao ministar pravde, niti specijalni tužilac gospodin Novović, niti predmetni tužilac gospodin Šoškić. Oni su tražili pritvor za gospodina Katnića, sud je cijenio dokaze i sve što je priloženo i sud je taj koji je odredio da Milivoje Katnić bude u pritvoru. Dokle će on biti, ne znam, ali ono što znam jeste da apsolutno ne vjerujem da se radi o bilo kakvom političkom revanšizmu. Ne želim uopšte da sudim ko je u pravu, a ko nije, jer mi ne pripada ta uloga, ali ono što želim i jednoj i drugoj strani jeste da daju što više dokaza, da uspiju da dokažu na sudu tvrdnje koje iznose. Tužilačkoj strani želim sreću u dokazivanju da li je on kriv, dok Katniću želim svu sreću da dokaže da su te optužbe neosnovane i da je nevin. Ministarstvo pravde, kao dio izvršne vlasti, i ministar pravde moraju da se drže nepristrasno.
Ja se svakodnevno interesujem za zdravstveno stanje Milivoja Katnića, svakodnevno imam komunikaciju sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Milivoju Katniću je data najbolja moguća zdravstvena njega, ponuđen je i boravak u Kliničnkom centru, on je sve to odbio, čak i napismeno potvrdio da on to odbija. Vidimo da, nažalost, se taj slučaj malo politizuje u dnevno političke svrhe, možemo da pročitamo da mu se ne dozvoljava zdravstvena zaštita, odlazak u Klinički centar, to naprosto nije tačno. On je vođen u Klinički centar, odbio je da ostane tamo, odbija ljekarske preglede, vrlo teško se uopšte sprovode ljekarski pregledi i kontrola njegovog stanja, ali te stvari on radi svjesno i mi ne možemo ništa drugo da uradimo. Sud je odredio da on bude u pritvoru i mi ne možemo da mijenjamo sudsku odluku. Mi možemo samo da mu pružimo najbolje uslove i da brinemo o njemu svakodnevno, a po pitanju njegovog štrajka to je isključivo njegova odluka koju je on svjesno donio.
Glas Amerike: Napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala između ostalog je uslov da Crna Gora od Evropske komisije dobije pozitivan IBAR, koji kao što znamo predstavlja ocjene koliko je ispunjeno privremenih mjerila u ključnim poglavljima koja se tiču vladavine prava. Da li je Crna Gora uradila dovoljno da u junu dobije pozitivan IBAR?
Milović: Crna Gora je za vrijeme 43. vlade potpuno skrenula sa evropske agende i to je potvrdio Brisel. To nisu naša dnevno politička trvenja između partija i nove i stare vlade, već je to konstatacija Brisela. 43. vlada je, možemo slobodno reći, naj anti-evropska vlada do sada. Mi smo imali vrlo težak zadatak da za vrlo kratak period vratimo fokus na evropsku agendu i da vratimo Crnu Goru na evropski put. Ja vjerujem da smo to uspjeli pogotovo što se tiče IBAR-a. Negdje oko 70 odsto stvari svakako zavisi od Ministarstva pravde koje odlično radi svoj posao. Već smo donijeli dva ključna dokumenta, radimo na izmjeni sedam do osam najbitnijih zakona u oblasti pravosuđa. To je oko 10 dokumenata na kojima trenutno radimo i koji će biti nadam se spremni u prvoj nedelji juna da budu usvojeni u crnogorskom parlamentu. I to će biti upravo ono što od nas traži Evropska komisija, odnosno Evropska unija da dobijemo IBAR.
Glas Amerike: Da li će to biti dovoljno brzo da dobijete IBAR?
Milović: Ja vjerujem da hoće. Dinamika je jako zahtjevna i jako je brz proces, ali mislim da ćemo mi uspjeti do kraja maja da završimo sve kada je u pitanju usvajanje tih akata na vladi, a onda ćemo ih usvojiti i u parlamentu.
Glas Amerike: Kako bi na to moglo da utiče to što prošle nedjelje ponovo nije izabran predsjednik Vrhovnog suda?
Milović: Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za IBAR. I to su istakli u Briselu. Mi mijenjamo zakon o sudskom savjetu i sudijama i novo rešenje će omogućiti da se lakše izabere i predsjednik Vrhovnog suda. I usvajanje tog zakona u junu mjesecu omogućiće da već do kraja juna, početkom jula možda imamo i novi izbor za predsjednika Vrhovnog suda i nadamo se uskoro da ćemo imati predsjednika.
Glas Amerike: Pomenuli ste da je prethodna vlada bila anti-evropska, a ova evropska. Šta je sve to uradila ova vlada da bi pokazala da je pro-evropska?
Milović: Uradila je sve ono što od nas traži Brisel i svaki zadatak i uslov koji su oni targetirali u evropskoj agendi, mi smo pristupili tom uslovu i problemu i rešavamo ga aktivno, i biće riješeno u najkraćem roku. I to je nešto što ističe i Evropska unija i glavne zemlje članice.
Glas Amerike: U februaru ste isključeni iz pokreta Evropa sad, ostali ste ministar pravde u Vladi Crne Gore, da li ćete ostati u Vladi i nakon najavljene rekonstrukcije?
Milović: To pitanje prije svega zavisi od premijera. Vjerujem da, dok god imam povjerenje premijera Spajića da ću biti u Vladi, zato sam i ostao, dok god sam tu imam njegovo povjerenje i kad to ne budem imao, vjerujem da više neću biti dio Vlade. Mislim da Ministarstvo pravde radi dobro svoj posao, da smo isporučili sve ono što je potrebno za IBAR i da nastavljamo da radimo u punom kapacitetu shodno državnim intersima i crnogorskom evropskom integracionom procesu. Tako da je to pitanje za premijera i Vladu, ja svoj posao radim profesionalno i stručno, ne bavim se više politikom.
Glas Amerike: Da li će Vaš ostanak u Vladi zavisiti od IBAR-a?
Milović: Pa vjerujem da će zavisiti od IBAR-a jer to je jako bitno za nas, jednostavno to je i uslov za naš nastavak integracionog puta, a on je najviše u rukama Ministarstva pravde.