Demokratska narodna partija konstatuje da je Rezolucija o Srebrenici doživjela potpuni fijasko u Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Nacija.
UN broje ukupno 193 članice, na današnjoj Generalnoj Skupštini UN-a glasala je 171 država. Samo su 84 države glasale „za“,68 država bilo je uzdržano, a 19 država bilo je protiv. Dok 22 države nisu glasale, a to znači da ukupno 109 država nije glasalo za rezoluciju ili 56,5% članica UN nije glasalo “za”. Možemo zaključiti da nije glasalo “za” 2/3 svjetske populacije.
Iako je cilj bio da “za” Rezoluciju glasa preko 100 država, uz neviđene pritiske od Njemačke, ipak je većina država odoljela pokušaju revizije istorije. Nažalost, među ovih 84 države koje su glasale „za“ nalazi se i Crna Gora. Posebno je frustrirajuće što se Njemačka obrazlažući Rezoluciju pozvala na Crnu Goru i njene sramne amandmane od kojih je jedan modifikovan, a drugi odbijen, čime je naša država upotrijebljena kao kama za prvi udar na Srbiju. Ovim činom vlada Milojka Spajića se upisala u najcrnje stranice crnogorske istorije proglašavajući i Crnu Goru za genocidnu državu.
DNP u potpunosti razumije nezadovoljstvo građana i njihova najavljena okupljanja zbog današnjeg glasanja Crne Gore. U skladu sa ranijom najavom,Predsjedništvo DNP- a će u narednih nekoliko dana upoznati javnost o svojim daljim potezima.
-Jovana Todorović, portparolka Demokratske narodne partije
Demokratska partija socijalista pozdravlja odluku Vlade Crne Gore, koja je u Ujedinjenim nacijama danas glasala za usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, iako je, kako kažu, učinjen presedan i po ovako važnom pitanju Crnu Goru na Generalnoj skupštini nijesu predstavljali ni predsjednik Vlade, ni predsjednik Crne Gore.
Vjeruju, kako navode, da je ova odluka Vlade rezultat odgovornog odnosa ukupne političke scene Crne Gore.
„U namjeri da se zauzme odgovoran stav u procesu suočavanja s prošlošću i omogući sadašnjim i budućim generacijama da na tim temeljima nastave da razvijaju dobrosusjedske odnose. To posebno imajući u vidu da je očigledno postignut, makar i prećutni konsenzus svih političkih subjekata o zauzimanju jasnog stava i osudi genocida u Srebrenici”, kažu iz DPS.
Ovakva odluka Vlade, kako dodaju, je još jedna potvrda ispravnosti politike koju je u Crnoj Gori trasirala Demokratska partija socijalista.
„Te nas čini ponosnim što su – suštinski ili deklarativno, i naši najveći politički protivnici danas na pozicijama onoga što su tekovine naše partije. Demokratska partija socijalista, bilo da djeluje iz vlasti ili opozicije, nastaviće da bude glavni promoter građanskih, prozapadnih i evroatlantskih vrijednosti kako bi Crnu Goru nastavila da usmjerava ka sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti i društvu najrazvijenijih država svijeta”, zaključuju iz DPS.
Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.
Crnogorski diplomata Damir Šabanović, kazao je danas u Ujedinjenim nacijama, da Rezolucija o Srebrenici nepogrešivo osuđuje zločin. On je pozvao članice da spriječe buduće genocide, da se priča o tome kroz obrazovanje, ali i da se spriječi veličanje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida. Poručio je da oni koji su odgovorni za genocid treba da odgovaraju.
Šabanović je podsjetio na predloge koje je Crna Gora dala u preambuli kako bi se postiglo da se jasno i jednoglasno naglasi individualni karakter zločina i da se spriječi zloupotreba, bilo politička, bilo pravna, kako bi se ljudi ili narod označili kao genocidni.
Istakao je da Crna Gora smatra da je kroz te predloge dala značajan doprinos kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja suštine rezolucije.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić po drugi put se obratio na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je usvojena Rezolucija o Srebrenici.
“Nikada se nije desilo u Generalnoj skupštini da glasanje o genocidu nije donijeto jednoglasno. Neki ljudi su htjeli da iskoriste političku moć i politizuju ovu temu”, rekao je Vučić.
Napomenuo je da su ljudi iz nekih zemalja isticali značaj amadmana, što je doprinijelo većoj konfuziji.
“Htjeli su svoj obraz da sačuvaju i zavaraju neke članice”, tvrdi Vučić.
Ponovio je da su svi osuđeni koji su odgovorni za zločin.
“Ljudi koji su željeli da stigmatizuju srpski narod, nisu uspjeli, htjeli su da stave žig na naše čelo i nisu uspjeli”, rekao je on.
Vučić se zahvalio onima koji nisu glasali za rezoluciju i zahvalio srpskom narodu koji je bio ujedinjen.
U rezoluciji UN o Srebrenici nigdje ne piše da su Srbi genocidan narod, što znači da pojedinci konstantno manipulišu ovom osjetljivom temom za unutrašnje političke potrebe i stranački rejting, saopštio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad Tihomir Dragaš.
On je kazao da nedostatak doprinosa i konstruktivnih ideja za brzi razvoj Crne Gore, pojedinci mijenjaju profitiranjem na ovim temama što je, kako kaže, degutantno. – Svjedoci smo ovih metoda u prethodnih preko trideset godina.Oni koji danas omalažavaju amandmane Crne Gore, jednako su omalovažavali i dosadašnje uspjehe Vlade i parlamentarne većine na svim poljima u prethodnih 6 mjeseci, uključujući uspjehe na poljima vladavine prava, ubrzanih EU integracija i unapređenja životnog standarda građana- kazao je on.
Kako je dodao, iako svjesni da naša zemlja ima obavezu poštovanja svih međunarodnih konvencija i sudova, određeni pojedinci pokušavaju da manipulacijama i izvrtanjem teza optuže Vladu Crne Gore da im crta genocidni žig.
-Optuživati Vladu Crne Gore, koja je jedina reagovala i amandmanima na UN rezoluciju o Srebrenicu precizirala individualnu odgovornost, a birati riječi prema onima koji nisu uradili ništa, govori o tome kakva je namjera u ovom slučaju. Motiv je destabilizacija Vlade da bi se spriječilo dobijanje IBAR-a, kako bi onda opozicija ukazivala na nesposobnost Vlade i tražila nove izbore, gdje bi dominantne bile teme podjela. Zajednički cilj je da oba pola koja se hrane ovim temama pokušaju sve, kako bi zaustavili razvoj naše zemlje i odložili članstvo Crne Gore u EU- zaključio je u saopštenju.
Goran Danilović, predsjednik Ujedinjene CG, oglasio se nakon što je izglasana rezolucija o Srebrenici. On je kazao da „za ovu bruku neko će morati da odgovara“.
– Naši vlastodršci su se obrukali ovim glasanjem u UN. Udarili su šamar i svima nama. Napravićemo veliku grešku ako im okrenemo i drugi obraz. Za ovo brukanje i poniženje neko će morati da odgovara. Bolje se vidi istina iz Južne Amerike i Afrike nego iz Podgorice. Rezolucija je, ipak, slabašna politička deklaracija koju nije podržala većina zemalja svijeta. Ta činjenica je otrežnjujuća i upozoravajuća. Bili smo dužni da branimo istinu ne poričući ni jedan zločin, posebno ne onaj koji se dogodio u Srebrenici, a istina je da se u Srebrenici desio veliki ratni zločin ali ne i genocid – navodi Danilović.
Dodaje da ovakvim rezolucijama se obesmišljava pojam genocida i genocidnosti. Istina je i sveta i skupa. Državnici koje ne zanima mišljenje naroda ne traju dugo, a ako i potraju ne pamte se.
– Srbija je stojički izdržala i ovo, a na njenoj strani je tiha većina svjetskih država. Svijet se mijenja ma koliko bila velika presija moćnih država. Republici Srpskoj će biti teško jer je ona ključna meta. Ipak, Srpska nije sama – zaključuje Danilović u saopštenju.
Ispred zgrade Vlade Crne Gore okupljeni građani protestuju protiv najave Vlade da će u Ujedinjenim nacijama podržati Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u toku je rasprava o Prijedlogu rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Rezoluciju, kojom se predlaže da 11. jul bude proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država. Zvanični predlagači rezolucije o Srebrenici su Njemačka i Ruanda.
Premijer Milojko Spajić najavio je 9. maja, na Premijerskom satu u Skupštini, da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.
Crna Gora je u međuvremenu podnijela dva amandmana na Prijedlog rezolucije kojima se ističe da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojile su sa 84 glasa „za“ Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. Protiv je bilo 19 članica UN, uzdržanih 68. Crna Gora je podržala rezoluciju.
Minutom ćutanja za stradalog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija počela je sjednica u UN na kojoj će se raspravljati o rezoluciji o Srebrenici.
Ishod glasanja u UN (Foto: UN TV)
UAE će biti uzdržan, Kuba, Venecuela, Nikaragva i Azerbejdžan protiv rezolucije
Predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed Abušabab rekao je da je ono što se desilo u Srebrenici bio genocid i da su to priznali međunarodni sudovi. Izjavio je da je njegova zemlja prva poslala humanitarnu pomoć i da oni podržavaju Balkan na putu oporavka i pomirenja.
„UAE snažno podržava sadržaj rezolucije a porodice žrtava zaslužuju najveće poštovanje“, rekao je Abušabab.
No, kako je rekao, sada je pogrešan trenutak za predstavljanje rezolucije i tu se vidi značajna politizacija. Naglasio je da genocid u Srebrenici predstavlja pitanje koje ne smije da se zloupotrijebi kao politička igra i zato će UAE biti uzdržana prilikom glasanja.
Angola je najavila da će biti uzdržana povodom rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Egipatski predstavnik Omel Abdel Kalek rekao je da se ta zemlja zalaže za konsenzus svih država regiona povodom obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici. Egipat se, kazao je, protivi ishitrenom procesu da se predstavi nacrt rezolucije a upozorava da to baca sumnju na namjeru rezolucije. No, kaže Kalek, najavljuje se podrška lišena bilo kakvih političkih ocjena ili rangiranja.
Predstavnica Nikaragve Rosalia Palasios naglasila je da su protiv rezolucije, ističiući da je prilikom predlaganja ovog dokumenta jasno bilo duplih standarda.
Predstavnik Venecuele Aleksander Deluze rekao je da žrtve Srebrenice zaslužuju obilježavanje na osnovu konsenzusa svih država regiona i da ta zemlja apeluje da se nastavi proces koji je započet u Dejtonu.
Kubanski predstavnik Ernesto Guzman rekao je da će ta zemlja biti protiv rezolucije. On je rekao da odbacuju formulacije koje mogu da dovedu
Azerbejdžanski predstavnik Jašar Alijev rekao je da ta zemlja neće glasati o ovoj rezoluciji, navodeći da ta zemlja osuđuje sve zločine i uplitanje u unutrašnja pitanja individualnih država.
„Azerbejdžan dobro zna koliko su bolne ratne rane i kako su važni odgovornost da bi se izgradio mir i da bi se postigla pravda. Potvrđuje svoju podršku teritorijalnom integritetu svih balkanskih država“, rekao je Alijev.
Predstavnik Namibije Nevil Gerce rekao je da će ta zemlja biti uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. On je rekao da ta zemlja snažno osuđuje sve akte genocida i zločine, gdje god da su se desili.
NR Kina biće protiv predložene rezolucije
Predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama Fu Kong najavio da će Kina glasati protiv rezolucije na sjednici Generalne skupštine UN.
„Rezolucija nije usklađena i ne služi pomirenju unutra BiH, ali i zemalja regija koje žele mir i stabilnost na zapadnom Balkanu. Kina neće imati alternativu sem da glasa protiv nacrta rezolucije“, kazao je Kong.
On je rekao da je NR Kina uvijek poštovala suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Vučić: Mi nismo genocidan narod
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je u zgradu UN-a unio zastavu Srbije.
„Ovo je zastava časti, zastava hrabrih, zastava slobode. Upravo sam je ponio sa sobom u zgradu UN. Braniću je i čuvati. I ponosiću se njom. Mi nismo genocidan narod. Živjela Srbija“, naveo je Vučić.
Vučić je rekao da nije lako govoriti protiv rezolucije, i da je jasno da je ovo politizacija cijelog pitanja, u režiji moćnih i slilnih.
Vučić u UN-u (Foto: UN TV )
Predsjednik Srbije rekao je i da je teško govoriti poslije Njemačke, ali ističe da se postavlja pitanje zašto se baš sada govori o ovoj temi.
„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici“, rekao Vučić, pozivajući se da se rezolucija odbaci.
On kaže da se opravdano postavlja pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već donijeli rezoluciju 2015. godine.
Upitao je stalnog predstavnika Njemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju, i zašto se nikada ne osuđuju zločini nad srpskim narodom u oba svjetska rata.
„Neću da govorim o Gazi svim drugim mjestima, ali neću da ne pomenem mjesta gdje su stradali Srbi. Hoće li ova rezolucija da donese pomirenje u BiH. Ja u to snažno sumnjam. Moraćemo čvrsto da radimo na pomirenju“, rekao je Vučić.
Kako je kazao, jedna mala zemlja sa Balkana ne boji se da kaže da će biti protiv ove rezolucije, i upozorava da će usvajanje ove rezolucije da otvori Pandorinu kutiju.
„Ovo nije zbog pomirenja i sjećanja, već je nešto što će da otvori stare rane i otvori politički potres ne samo u našem regionu. Mi danas ne branimo samo sebe, nego sobodan svijet i principe međunarodnog prava“, rekao je predsjednik Srbije.
Landertse: Cijenimo konstruktivnu ulogu Crne Gore
Predstavnica Njemačke u UN Antje Lendertse predstavila je na početku sjednice tekst rezolucije. Naglasila je da je prije gotovo 30 godina više od 8.000 sistematski pogubljeni, a sve je počelo 11. jula 1995. i trajalo nekoliko dana.
„Ni činjenica da je to bila zaštićena zona UN nije spriječila zločin. Ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i neviđene patnje za preživjele“, kazala je Landertse.
Cilj rezolucije je, kako je izjavila, je poštovanje i sjećanje na žrtve i preživjele koji žive sa ožiljcima.
„O ovoj rezoluciji se šire lažni navodi. Ona nije upućenas pritiv bilo koga. Nije ni protv Srbije, vrijednog člana ove organizacije. Upućena je samo na počinioce genocida“, kazala je njemačka predstavnica.
Naglasila je da je Crna Gora uputila i amandmane kojim je odgovornost inidvidualizovana i ne može biti usmjeran protiv bilo koje zajednici.
„Time ime se borimo priotiv pogrešnih tumnačenja. Mi cijenimo konstruktiuvan angažman Crne Gore. Treba jačati pomirenje, kako u sadašnjosti, tako i budućnosti“, kazala je Lendertse.
Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici uvršćen je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira.
U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.
Podsjeća se i da se 2025. godine navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. godine, kako se navodi, izgubljena najmanje 8.372 života.
Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.
U konačni tekst ubačena su i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se „krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u jcelini“, kao i „čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.
Rezoluciju, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država.
Crna Gora predala dva amandmana
Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je 9. maja, na Premijerskom satu u Skupštini, da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.
Crna Gora je u međuvremenu podnijela dva amandmana na Predlog rezolucije kojima se ističe da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Spajić je, nakon što su crnogorski amandmani prihvaćeni, ocijenio da je to veliki uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona.
Sva zvona na crkvama Srpske pravosavne crkve zvonila su u 12 časova kako bi pozvala srpski narod na molitvu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je Rezolucija o Srebrenici politička deklaracija kojom se želi „staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda“.
On je kazao da je za njega „odvratna igra“ oko amandmana koje je podnijela Crna Gora i da će cijelu istinu, sa kim su pregovarani i zašto, iznijeti po povratku iz Njujorka.
„Riječ je o igri kojom je trabalo Srbiji da se zapuše usta. Nijeste se sa Srbijom dogovarali oko amandmana za Rezoluciju“, rekao je Vučić.
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kolašinu formiralo je danas krivični predmet protiv J.M, osumnjičenog za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
„Iz krivične prijave i priloga uz istu, proizilazi da je osumnjičeni drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozio duševni integritet člana svoje porodice supruge J.I. na način što je oštećenu u zadnjih mjesec dana dva puta izbacio iz kuće u večernjim časovima, u prisustvu njihove malodobne djece, te joj prijetio da će joj socijalno uzeti djecu, da će joj oca poslati na robiju, remetio joj noćni odmor na način što je palio svijetlo u prostoriji u kojoj ona spava i sjedio preko njenog tijela, te u prisustvu djece udarao šakom o zid, a što je sve kod oštećene izazvalo povredu duševnog integriteta“, navode iz kolašinskog ODT-a.
Nakon saslušanja državni tužilac je osumnjičenom odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata od hapšenja.
Ishod glasanja u UN (Foto: UN TV)
Vučić u UN-u (Foto: UN TV )
