Vlada Crne Gore ima određene državne rezerve naftnih derivata, ali one su relativno male i tek se posljednjih godina ozbiljnije formiraju.
Crna Gora ima oko 44.260 tona strateških rezervi naftnih derivata (uglavnom dizel i gasna ulja).
Te količine su dovoljne za otprilike 1 do 1,5 mjesec normalne potrošnje ako dođe do velikog poremećaja u snabdijevanju.
Crna Gora je obavezna da ima strateške rezerve goriva po pravilima EU i Energetske zajednice.
Zbog toga je uvedena posebna naknada od oko 3 centa po litru goriva koja ide direktno u fond za kupovinu i održavanje rezervi.
Državne rezerve se za sada skladište u naftnim terminalima (npr. u Luci Bar) i u skladištima kompanija koje posluju u državi.
Crna Gora nema značajnu domaću proizvodnju nafte.
Gotovo svo gorivo se uvozi iz inostranstva, a rezerve služe samo kao sigurnosni “jastuk” u slučaju krize.
Ukratko:
postoje državne rezerve
oko 44 hiljade tona
dovoljno za oko mjesec – mjesec i po potrošnje.
Evo kako zapravo izgleda snabdijevanje gorivom u Crnoj Gori — koliko se troši i odakle dolazi.
Približna godišnja potrošnja svih naftnih derivata:
oko 450.000 – 500.000 tona godišnje
Struktura potrošnje je otprilike:
| Derivat | Udio |
|---|---|
| Dizel | ~70% |
| Benzin | ~20% |
| Lož ulje / ostalo | ~10% |
Razlog zašto dominira dizel:
veliki broj dizel vozila
transport i kamioni
građevina i turizam
brodovi i industrija
Crna Gora nema rafineriju, pa se sve mora uvoziti.
Glavni izvori su rafinerije u regionu:
Naftna Industrija Srbije – rafinerija u Pančevu
INA – rafinerija Rijeka
Hellenic Petroleum (danas Helleniq Energy) – rafinerije u Grčkoj
italijanske rafinerije
Kako gorivo dolazi u Crnu Goru
Luka Bar – glavni ulaz
Najveći dio goriva dolazi tankerima u Luka Bar, gdje postoje:
naftni terminali
veliki rezervoari za skladištenje
cisterne za transport po državi
Ko prodaje gorivo u Crnoj Gori
Glavne kompanije:
- Jugopetrol (u vlasništvu grčke kompanije Hellenic Petroleum) – najveća mreža pumpi
- Eko Montenegro
- Lukoil
- Petrol (slovenačka kompanija)
Zanimljiv podatak:
U turističkoj sezoni (jul–avgust) potrošnja goriva u Crnoj Gori može biti 30–40% veća nego zimi, jer u državi tada boravi i više od milion ljudi.
