Ministarstvo i Fond PIO i dalje ne znaju koja sve primanja penzioneri imaju iz drugih država, neizvjesno da li će posao biti završen do kraja decembra
Ministarstvo socijalnog staranja još radi na pribavljanju podataka o visini penzija koju korisnici srazmjernih penzija primaju iz svih država sa kojima Crna Gora ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, ali nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li će taj posao, zajedno sa potrebnom izmjenom zakona, završiti do kraja godine kako bi i srazmjerni penzioneri od januara imali ukupna primanja od 450 eura, kao što je do sada više puta najavljeno.
“Najkasnije od sljedeće godine penzioneri koji primaju srazmjerne penzije dobiće dostojanstven tretman od Crne Gore kao i svi ostali penzioneri, saopštio je premijer Milojko Spajić početkom maja ove godine.
U Crnoj Gori ima oko 11 hiljada srazmjernih penzionera koji su državljani Crne Gore, a koji su svoj radni staž prethodnih decenija sticali u dvije ili više bivših jugoslovenskih republika ili drugih država, tako da nemaju jedinstven radni staž. Oni djelove penzija primaju iz svih tih država gdje su bili u radnom odnosu i uplaćivali doprinose za penziono osiguranje.
Oni dio penzije koji primaju u Crnoj Gori ne dobijaju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, s obizom na to da nisu imali puni radni staž u Crnoj Gori, već na osnovu međudržavnih ugovora koje Crna Gora ima sa tim državama.
Prema ranijim podacima Fond PIO, njihova procjena je da tri do tri i po hiljade ovih penzionera prima ukupan iznos penzija iz svih država koji je manji od minimalne penzije u Crnoj Gori koja sada iznosi 450 eura. Cilj planirane izmjene zakona je da im se iz budžeta Fonda PIO nadoknadi iznos do 450 eura, ali je sporno to što Fond nije mogao da ima tačne podate o primanjima koja imaju iz drugih država.
Spajić je u maju kazao da do tada Crna Gora nije imala potpisane sporazume sa okolnim zemljama, te da će tadašnja ministarka rada i socijalnog staranja ministarka Naida Nišić, baš taj dan potpisati sporazum sa Bosnom i Hercegovinom čime će biti zaokružene sve regionalne inicijative.
“Mi nijesmo imali način da saznamo kolike su penzije koje naši građani dobijaju iz regiona. Sada ćemo imati informacije kolike su im penzije, a razliku bi plaćala Crna Gora do 450 eura”, istakao je Spajić.
Ministarka Nišić je tada kazala da je u skupštinskoj proceduri sporazum sa Albanijom, a uskoro će biti i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Rumunijom. Sporazum je bitan, kaže, jer će se primjenjivati na prava iz penzionog i zdravstvenog osiguranja.
Od tada je prošlo pet mjeseci, i kako kažu iz sadašnjeg Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, na čijem čelu je Damir Gutić, još pribavljaju te podatke.
Do ispunjenja obećanja premijera Spajića da će i srazmjerni penzioneri primati 450 eura, ostalo je još manje od 90 dana.
“Vijesti” su novo ministarstvo pitali šta je do sada učinjeno da se status srazmjernih riješi, koji su sve koraci preostali da se urade, kao i da li očekuju da će cijeli posao sa pripremom dokumentacije, potpisanim međunarodnim sporazumima i izmjenom zakona biti završen do Nove godine kako bi za ovu grupu penzionera od januara važilo usklađivanje njihovih ukupnih primanja sa iznosom minimalne penzije.
“U postupku pripreme zakona i drugih propisa neophodno je sprovesti analizu procjene uticaja propisa, između ostalog, na budžet države, odnosno analizu fiskalnog uticaja, u smislu da li je, za implementaciju propisa, potrebno jednokratno ili obezbjeđenje finansijskih sredstava iz budžeta Crne Gore na duži period i u kom iznosu. Kako je za preciznu analizu fiskalnog uticaja na budžet države, neophodno pribaviti podatke o visini penzija iz svih država sa kojima Crna Gora ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju, to će se nakon dostavljanja pomenutih podataka odlučiti o daljim koracima u rješavanja ovog pitanja. Fond PIO Crne Gore radi na prikupljanju podataka o korisnicima srazmjernih penzija, koje taj fond isplaćuje u Crnoj Gori u ukupnom iznosu do 450 eura, odnosno podatke o zbirnom iznosu penzije ostvarene u Crnoj Gori i u državi/državama sa kojima Crna Gora primjenjuje bilaterelne sporazume o socijalnom osiguranju. Trenutno je procjena izvršena na bazi spiskova koji su razmijenjeni sa penzijskim fondovima Srbije, Hrvatske, Federacije BiH, Republike Srpske, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Dakle, radi se na pribavljanju podataka o visini penzija koju korisnici srazmjernih penzija primaju iz svih država sa kojima Crna Gora ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju”, navedeno je u odgovorima iz Ministarstva.
Problem komplikovan jer su penzije na osnovu bilateralnih sporazuma
Iz Ministarstva podsjećaju da je Zakonom o PIO propisano da najniža starosna penzija u nominalnom iznosu (minimalna penzija) ne pripada korisniku srazmjerne penzije ostvarene primjenom međunarodnih ugovora, iz razloga što se u najvećem broju slučajeva, radi o penzijama sa kratkim stažom osiguranja koji je nedovoljan za ispunjenje uslova za sticanje prava na starosnu penziju u skladu sa Zakonom, pa se za ispunjenje uslova uzima u obzir i staž osiguranja navršen u državi sa kojom Crna Gora ima zaključen međunarodni ugovor, odnosno sa kojom primjenjuje bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju.
“Ova lica ostvaruju pravo na penziju i kod inostranog nosioca penzijskog i invalidskog osiguranja, na osnovu staža osiguranja za koji su mu uplaćivani doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, ispunjavanjem uslova za penziju prema propisima države ugovornice. Dakle, ova lica pored penzije koju ostvaruju na osnovu Zakona, a koja im se isplaćuje iz sredstava Fonda PIO Crne Gore, ostvaruju pravo i na penziju prema propisima druge države ugovornice, u skladu sa čim se tim licima vrši isplata penzije i od strane inostranog nosioca osiguranja, te s tim u vezi ta lica imaju pravo na dvije penzije”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu Crna Gora primjenjuje 25 bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, kojima se građanima, odnosno osiguranicima država ugovornica, na bazi reciprociteta, obezbjeđuju prava iz socijalnog osiguranja koja obuhvataju: penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje, zdravstvenu zaštitu i materinstvo, osiguranje za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti, dodatak za djecu i administrativno pravnu pomoć
