Najviše prihodovao Boris Mugoša (SD), pa Zdenka Popović (Demokrate), Miloš Konatar (GP URA), Bogdan Božović (SNP)…
Poslanici u državnom parlamentu prihodovali su prošle godine po osnovu varijabila skoro 133.000 eura, što je u prosjeku više od 11.000 eura mjesečno.
To pokazuju podaci koje su “Vijesti” dobile od Skupštine uz pomoć aplikacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) za slobodan pristup informacijama.
Odlukom o varijabilnom dijelu zarade za poslanike Skupštine predviđeno je da oni za poseban doprinos i dodatno angažovanje mogu biti nagrađeni sa do 80 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini.
Tako su parlamentarci tokom 2024. godine mimo plate primali i po 633 eura varijabile mjesečno, a jedini kriterijum za to je da je Kolegijum šefa Skupštine procijenio da su “posebno doprinijeli” ili se “dodatno angažovali” u radu najvišeg zakonodavnog doma ili njegovih radnih tijela.
Prosječna neto zarada u 2023. iznosila je 792 eura, a varijabilni iznosi kretali su se od 40 do 80 odsto nje.
Dokumentacija koju su “Vijesti” dobile pokazuje da su rješenja o varijabilama uvijek bila donesena znatno prije kraja mjeseca za koji se isplaćuju. Na primjer, 18. juna prošle godine donijeta je odluka o visini varijabila poslanika za taj mjesec.
Iz Skupštine su „Vijestima“ kazali da, shodno roku koji je propisalo Ministarstvo finansija, obračun zarada koji uključuje i varijabilni dio zarade (varjabile) vrši se do dvadesetog u mjesecu za taj mjesec, pa rješenja o varijabilnom dijelu zarade moraju da budu donesena do navedenog roka.
Poslanicima je lani isplaćeno ukupno 132.897,60 eura tog dodatka na zaradu.
Po tom osnovu, tokom 2024. najviše je zaradio predsjednik kluba poslanika Socijaldemokrata (SD) i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša – 6.177,60 eura. Slijede potpredsjednica parlamenta Zdenka Popović (Demokrate) i šefovi kluba poslanika Građanskog pokreta (GP) URA i Socijalističke narodne partije (SNP) Miloš Konatar i Bogdan Božović sa po 5.860,80 eura.
“Vijestima” je prije mjesec iz kabineta šefa zakonodavnog doma Andrije Mandića (Nova srpska demokratija – NSD) saopšteno da se varijabilni dio zarade isplaćuje s osnovnom platom.
Iznos od 5.702,40 primilo je deset skupštinara – Mandić, potpredsjednici Boris Pejović (Pokret Evropa sad – PES) i Nikola Camaj (Albanski forum – AF), kao i predsjednici poslaničkih klubova Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović, PES-a Vasilije Čarapić, Demokrata Boris Bogdanović, posebnog kluba Jevrosima Pejović, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i Hrvatske građanske incijative i Demokratske unije Albanaca Adrijan Vuksanović.
Šef kluba poslanika NSD-a Dejan Đurović prihodovao je 4.435,20 eura, a potpredsjednik parlamenta Mirsad Nurković (BS) 4.118,40 eura. Đurović je, prije nego što je došao na tu poziciju, predsjedavao Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, a Nurković Odborom za ekonomiju, finansije i budžet.
Po 3.484,80 eura od varijabila, prihodovali su predsjednik Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije Uglješa Urošević (PES) i šefica Administrativnog odbora Jelena Nedović (PES).
Bivši šef kluba poslanika NSD-a (aktuelni ministar urbanizma) Slaven Radunović zaradio je 3.326,40 eura po osnovu varijabila, a predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović (Demokrate) 3.168,00 eura.
Iznos od po 2.851,20 primili su predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković (PES), Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Dražen Petrić (PES) i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Nikola Rovčanin (Demokrate), dok su šef Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović (NSD) i Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić (PES) zaradili po 2.534,40 eura. Prvi čovjek Odbora za antikorupciju Jevto Eraković (DPS) od varijabila je prihodovao 2.217,60 eura.
Po 1.900,80 eura dobilo je četvoro poslanika – nekadašnja šefica Zakonodavnog odbora (aktuelna ministarka saobraćaja) Maja Vukićević (DNP), bivši šef Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu (sadašnji potpredsjednik Vlade) Milun Zogović (DNP), predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković (DPS) i prvi čovjek kluba poslanika AF-a Artan Čobi.
Šef Zakonodavnog odbora Dragan Bojović (DNP) i bivša predsjednica Ustavnog odbora (ministarka turizma) Simonida Kordić (NSD) zaradili su po 1.267,20 eura, a njena nasljednica u Odboru Jelena Božović (NSD) 950,40 eura. Božović je, takođe, varijabilu primila i za doprinos na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Po 633,60 prihodovali su predsjednik Odbora za politički sistem i upravu Vladislav Bojović (DNP) i zamjenica predsjednika Zakonodavnog odbora Sonja Popović (DPS). Ona je nagrađena i za učešće u Komisiji za izbor sudija Ustavnog suda (US).
Iznos od 316,80 eura primilo je šest poslanika – zamjenik predsjednika Odbora za antikorupciju Momčilo Leković (Demokrate), zamjenik predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Admir Adrović (BS), zamjenik predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Nikola Zirojević (SD), ali i poslanici Tonći Janović (PES), Mihailo Anđušić (DPS) i Darko Dragović (PES).
Janović i Anđušić su nagrađeni jer su bili dio radne grupe za Javni konkurs za imenovanje predsjednika i četiri člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, a Dragović jer je predsjedavao Komsijom za izbor sudija US.
Prema Poslovniku Skupštine poslanik ima pravo na zaradu, naknadu, ali i nagradu tokom obavljanja poslaničke funkcije. To znači da poslanci imaju pravo da im dodatno bude plaćen rad u Kolegijumu predsjednika Skupštine, ali i skupštinskim odborima. Poslovnikom je ostavljena i mogućnost nagrađivanja poslanika za poseban doprinos.
Do kraja marta 2016. važila je Odluka o naknadama za učešće u radu Kolegijuma i radnih tijela Skupštine. Prema toj odluci, predsjednik Skupštine za rad u Kolegijumu primao je 375, a članovi, potpredsjednici parlamenta i šefovi poslaničkih klubova 300 eura.
Predsjednici skupštinskih odbora imali su pravo na naknadu u iznosu od 300 eura, a članovi 150. Ukoliko je neki poslanik član dva ili više parlamentarnih tijela, imao je pravo na naknadu u iznosu od 225 eura.
Od decembra 2017. na snazi je isključivo Odluka o varijabilnom dijelu zarade za poslanike koja se, umjesto na fiksne iznose, oslanja na prosječnu neto zaradu.
Ta zarada, bar prema zvaničnim podacima, iz godine u godinu raste.
I Državna revizorska institucija je lani u revizorskom izvještaju problematizovala način isplate varijabila poslanicima.
Više skupštinara u jednom mjesecu primilo dodatak od 80 odsto zarade
Mjesečnu varijablu od 60 odsto od prosječne neto zarade za 2023. primali su skupštinari koji učestvuju u radu Kolegijuma predsjednika parlamenta – šefovi poslaničkih klubova, potpredsjednici parlamenta i prvi čovjek najvišeg zakonodavnog doma.
Naknadu od 40 odsto prosječne neto zarade za 2023. primali su predsjednici skupštinskih odbora i pojedini članovi tih tijela, članovi komisija formiranih radi izbora članova državnih institucija, kao i onih koji su, npr. pratili postupke privatizacije…
Više poslanika primilo je u jednom mjesecu naknadu od 80 odsto prosječne plate za 2023 – Zdenka Popović, Boris Mugoša, Bogdan Božović, Miloš Konatar. Oni su kao šefovi poslaničkih klubova, odnosno u slučaju Popović koja je potpredsjednica parlamenta, učestovovali u radu Kolegijuma prvog čovjeka Skupštine, ali su bili i članovi navedenih komisija.
Kako je DF govorio o varijabilama: Nezakonito, sramno, nepošteno
Poslanički klub nekadašnjeg Demokratskog fronta tražio je u januaru 2018. ukidanje varijabila koje su poslanicima tada vladajuće koalicije dodijeljene (u decembru 2017) uz plate, u iznosu od 80 odsto tadašnje prosječne zarade.
Oni su tada poručivali da je “nezakonito”, “sramno” i “nepošteno” dijeliti bonuse u vrijeme kad Vlada vodi restriktivnu finansijsku politiku.
Iz dvije članice tog bivšeg saveza, NSD-a i DNP-a, nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” šta se promijenilo u odnosu na 2018, te zbog čega nisu tražili potpuno ukidanje varijabila kad su došli na vlast.
