Glavni dio turističke sezone, takozvani špic, kalendarski je počeo juče -15. jula. Da je sezona upunom jeku potvrđuju gužve u saobraćaju i turističkim mjestma, a na ruku svima idu i vremenske prilike
No, tako nije bilo na početku sezone, pa se u turističkoj privredi nadaju da će minuse s početka juna nadomjestiti do kraja ljeta i početkom jeseni.
Kako je kazao Ćamil Hodžić iz Ulcinjske rivijere, što se finansijskog dijela tiče bolji su u odnosu na prošlu godinu i po broju noćenja.
„Najave za ovaj dio što nam je ostao su jako dobre i vjerujemo da će se to nastaviti“, optimističan je Hodžić.
Prema riječima Branke Džoganović iz Udruženja privatnog smještaja, otprilike su negdje na 60-70 odsto popunjenosti.
„Potvrđenost bukinga je preko 90 posto, tako da mislim da ćemo dobro odraditi ovaj sami špic sezone“, kazala je ona.
Iz Udruženja bilježe dobru popunjenost sa ruskog i ukrajinskog tržišta .
„Mi svi znamo da su to ljudi koji su došli da dugoročno žive kod nas sticajem životnih okolnosti, tako da se u startu imamo taj podatak koji se ne poklapa sa situacijom na terenu“, pojasnila je ona.
Da li će kako se najavljivalo sezona biti rekordan, teško je procijeniti, jer i dalje, kako kaže profesor Rade Ratković, nemamo precizne i neažurne podatke.
„Mislim da je neozbiljno sanjati i pričati o rekordima u situaciji kada smo penetrirani na nasiromašnija tržišta Evrope i lošu strukturu smještajnih kapaciteta gdje dominiraju apartmani“, kazao je on.
I to nije jedini problem. I dalje nema preciznih podataka, ali se procjenjuje da zvanična statistika o broju turista i ove godine ne odražava pravo stanje.
Sagovornici TVCG tvrde da je problem neprijavljivanja gostiju sve manji, ali ukazuju i na nešto drugo.
„Ne daj Bože bilo kakva situacija da se desi, ako gost nije prijavljen ne znamo kako doći do toga gosta. Ali definitivno se mora poraditi na tome. To je za dobrobit svih. I građana i turista i turističke privrede i na kraju krajeva samog imidža destinacije“, kazao je Hodžić.
Da bi novca što više bilo u državnoj kasi, neophodna je bolja evidencija, ne samo gostiju nego i turističkog prometa.
Taj problem su odavno riješile sve mediteranske države, a prije osam godina i komšije iz Hrvatske.
„Oni imaju takozvani vizitor i tu su svi podaci koji su potrebni: o turističkoj ponudi i turističkoj tražnji, o turističkom prometu i finansijskom i naturalnom, tako da bi to trebao da bude prvi zadatak. Mi na to apelujemo bezuspješno više decenija, pogotovo u posljednje vrijeme. Bez toga mi nemamo instrumente za upravljanje destinacijom i zato sve što kažemo o turizmu i sezoni ne može biti prava istina, nego nagađanje“, zaključio je Ratković.
Zato se manjkavosti načina na koji se u Crnoj Gori broje turiste najbolje vide kada se svode računi, pa se svake godine razlikuju zvanični podaci institucija o broju gostiju i prihodima od turizma.
