Članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) usvojile su sa 84 glasa „za“ Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici. Protiv je bilo 19 članica UN, uzdržanih 68. Crna Gora je podržala rezoluciju.
Minutom ćutanja za stradalog iranskog predsjednika Ebrahima Raisija počela je sjednica u UN na kojoj će se raspravljati o rezoluciji o Srebrenici.
UAE će biti uzdržan, Kuba, Venecuela, Nikaragva i Azerbejdžan protiv rezolucije
Predstavnik Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Mohamed Abušabab rekao je da je ono što se desilo u Srebrenici bio genocid i da su to priznali međunarodni sudovi. Izjavio je da je njegova zemlja prva poslala humanitarnu pomoć i da oni podržavaju Balkan na putu oporavka i pomirenja.
„UAE snažno podržava sadržaj rezolucije a porodice žrtava zaslužuju najveće poštovanje“, rekao je Abušabab.
No, kako je rekao, sada je pogrešan trenutak za predstavljanje rezolucije i tu se vidi značajna politizacija. Naglasio je da genocid u Srebrenici predstavlja pitanje koje ne smije da se zloupotrijebi kao politička igra i zato će UAE biti uzdržana prilikom glasanja.
Angola je najavila da će biti uzdržana povodom rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Egipatski predstavnik Omel Abdel Kalek rekao je da se ta zemlja zalaže za konsenzus svih država regiona povodom obilježavanja sjećanja na genocid u Srebrenici. Egipat se, kazao je, protivi ishitrenom procesu da se predstavi nacrt rezolucije a upozorava da to baca sumnju na namjeru rezolucije. No, kaže Kalek, najavljuje se podrška lišena bilo kakvih političkih ocjena ili rangiranja.
Predstavnica Nikaragve Rosalia Palasios naglasila je da su protiv rezolucije, ističiući da je prilikom predlaganja ovog dokumenta jasno bilo duplih standarda.
Predstavnik Venecuele Aleksander Deluze rekao je da žrtve Srebrenice zaslužuju obilježavanje na osnovu konsenzusa svih država regiona i da ta zemlja apeluje da se nastavi proces koji je započet u Dejtonu.
Kubanski predstavnik Ernesto Guzman rekao je da će ta zemlja biti protiv rezolucije. On je rekao da odbacuju formulacije koje mogu da dovedu
Azerbejdžanski predstavnik Jašar Alijev rekao je da ta zemlja neće glasati o ovoj rezoluciji, navodeći da ta zemlja osuđuje sve zločine i uplitanje u unutrašnja pitanja individualnih država.
„Azerbejdžan dobro zna koliko su bolne ratne rane i kako su važni odgovornost da bi se izgradio mir i da bi se postigla pravda. Potvrđuje svoju podršku teritorijalnom integritetu svih balkanskih država“, rekao je Alijev.
Predstavnik Namibije Nevil Gerce rekao je da će ta zemlja biti uzdržana prilikom glasanja o rezoluciji o genocidu u Srebrenici. On je rekao da ta zemlja snažno osuđuje sve akte genocida i zločine, gdje god da su se desili.
NR Kina biće protiv predložene rezolucije
Predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama Fu Kong najavio da će Kina glasati protiv rezolucije na sjednici Generalne skupštine UN.
„Rezolucija nije usklađena i ne služi pomirenju unutra BiH, ali i zemalja regija koje žele mir i stabilnost na zapadnom Balkanu. Kina neće imati alternativu sem da glasa protiv nacrta rezolucije“, kazao je Kong.
On je rekao da je NR Kina uvijek poštovala suverenitet i nezavisnost Bosne i Hercegovine.
Vučić: Mi nismo genocidan narod
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da je u zgradu UN-a unio zastavu Srbije.
„Ovo je zastava časti, zastava hrabrih, zastava slobode. Upravo sam je ponio sa sobom u zgradu UN. Braniću je i čuvati. I ponosiću se njom. Mi nismo genocidan narod. Živjela Srbija“, naveo je Vučić.
Vučić je rekao da nije lako govoriti protiv rezolucije, i da je jasno da je ovo politizacija cijelog pitanja, u režiji moćnih i slilnih.
Predsjednik Srbije rekao je i da je teško govoriti poslije Njemačke, ali ističe da se postavlja pitanje zašto se baš sada govori o ovoj temi.
„Želim da razotkrijem neistine, ja sam se poklonio žrtvama u Srebrenici“, rekao Vučić, pozivajući se da se rezolucija odbaci.
On kaže da se opravdano postavlja pitanje zašto se donosi rezolucija kada se radi o individualnoj odgovornosti, a svi odgovorni su osuđeni. Upitao je zašto se ovaj slučaj donosi kada smo već donijeli rezoluciju 2015. godine.
Upitao je stalnog predstavnika Njemačke zašto su krili pripremu za ovu rezoluciju, i zašto se nikada ne osuđuju zločini nad srpskim narodom u oba svjetska rata.
„Neću da govorim o Gazi svim drugim mjestima, ali neću da ne pomenem mjesta gdje su stradali Srbi. Hoće li ova rezolucija da donese pomirenje u BiH. Ja u to snažno sumnjam. Moraćemo čvrsto da radimo na pomirenju“, rekao je Vučić.
Kako je kazao, jedna mala zemlja sa Balkana ne boji se da kaže da će biti protiv ove rezolucije, i upozorava da će usvajanje ove rezolucije da otvori Pandorinu kutiju.
„Ovo nije zbog pomirenja i sjećanja, već je nešto što će da otvori stare rane i otvori politički potres ne samo u našem regionu. Mi danas ne branimo samo sebe, nego sobodan svijet i principe međunarodnog prava“, rekao je predsjednik Srbije.
Landertse: Cijenimo konstruktivnu ulogu Crne Gore
Predstavnica Njemačke u UN Antje Lendertse predstavila je na početku sjednice tekst rezolucije. Naglasila je da je prije gotovo 30 godina više od 8.000 sistematski pogubljeni, a sve je počelo 11. jula 1995. i trajalo nekoliko dana.
„Ni činjenica da je to bila zaštićena zona UN nije spriječila zločin. Ovaj čin genocida doveo je do tragične smrti žrtava i neviđene patnje za preživjele“, kazala je Landertse.
Cilj rezolucije je, kako je izjavila, je poštovanje i sjećanje na žrtve i preživjele koji žive sa ožiljcima.
„O ovoj rezoluciji se šire lažni navodi. Ona nije upućenas pritiv bilo koga. Nije ni protv Srbije, vrijednog člana ove organizacije. Upućena je samo na počinioce genocida“, kazala je njemačka predstavnica.
Naglasila je da je Crna Gora uputila i amandmane kojim je odgovornost inidvidualizovana i ne može biti usmjeran protiv bilo koje zajednici.
„Time ime se borimo priotiv pogrešnih tumnačenja. Mi cijenimo konstruktiuvan angažman Crne Gore. Treba jačati pomirenje, kako u sadašnjosti, tako i budućnosti“, kazala je Lendertse.
Nacrt Rezolucije o Međunarodnom danu promišljanja i sećanja na genocid u Srebrenici uvršćen je u dnevni red 82. Plenarnog sastanka pod tačkom Kultura mira.
U nacrtu rezolucije se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao genocid.
Podsjeća se i da se 2025. godine navršava 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem su 1995. godine, kako se navodi, izgubljena najmanje 8.372 života.
Naglašava se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.
U konačni tekst ubačena su i dva amandmana koje je predložila Crna Gora i kojima se ponavlja da se „krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u jcelini“, kao i „čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini“.
Rezoluciju, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, sponzorisalo je 38 država.
Crna Gora predala dva amandmana
Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je 9. maja, na Premijerskom satu u Skupštini, da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.
Crna Gora je u međuvremenu podnijela dva amandmana na Predlog rezolucije kojima se ističe da je krivica za zločin genocida individualna i da ne može biti pripisana nijednom narodu, etničkoj ili vjerskoj grupi, uz ukazivanje na neophodnost očuvanja odredaba Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.
Spajić je, nakon što su crnogorski amandmani prihvaćeni, ocijenio da je to veliki uspjeh crnogorske diplomatije i korak ka pomirenju unutar Crne Gore, ali i regiona.
Sva zvona na crkvama Srpske pravosavne crkve zvonila su u 12 časova kako bi pozvala srpski narod na molitvu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je da je Rezolucija o Srebrenici politička deklaracija kojom se želi „staviti kolektivni žig na čelo jednog naroda“.
On je kazao da je za njega „odvratna igra“ oko amandmana koje je podnijela Crna Gora i da će cijelu istinu, sa kim su pregovarani i zašto, iznijeti po povratku iz Njujorka.
„Riječ je o igri kojom je trabalo Srbiji da se zapuše usta. Nijeste se sa Srbijom dogovarali oko amandmana za Rezoluciju“, rekao je Vučić.
