Izvršna direktorka CEMI-ja, Ana Nenezić ističe da ovaj izborni ciklus prati nestransparentnost i priličan broj blokada od institucija, kada je u pitanju uključivanje posmatrača i domaćih i stranih, te da to nije ono što su sve partije nakon 2020. obećavale da će se desiti. Nije došlo do izborne reforme i sve zakonske nedorečenosti koje su i ranije bile problem, ali koje je koristila samo jedan politička grupacija, sada koriste svi.
Kako je istakla Nenezić, gostujući u emisiji Dobro jutro Crna Goro na TVCG, CEMI prati izbore već 20 godine i ovog puta je očigledno da se i oni i CDT i strani posmatrači, srijeću sa jednom netransparentnosti izbornog procesa.
„Nije nam dozvoljeno da imamo uvid u dokumenta koja prate prijavu kandidata, a ni MUP ne dozvoljava uvid u birački spisak. To je razumljivo, jer će se tako razotkriti neki mehanizmi koji upućuju na zloupotrebe. Tako smo ranije imali situaciju da smo uparivanjem podataka došli do podatka da je bilo više od 3.000 birača koji su bili upusani u birački spisak Srbije. To smo javno objavili, ali tada je to bilo gurnuto pod tepih. Zakon nam jasno propisuje koje su nam mogućnosti, ali te zakonske norme nijesu imperativne, nego se primjenjuju kako kome odgovara“, objašnjava Nenezić.
Očekivali su, kako kaže, da nakon izbora 2020. i promjene 30-godišnje vlasti DPS i novog političkog okvira, stvari se promijene, ali to se nije desilo i iznenađeni su. Institucionalnih problema je dosta i onemogućeni su da prate izbore na adekvatan način.
Građani u 40 do 45 odsto nemaju povjerenje u izborni proces i zabrinjava da toliko građana ovog puta se obraća CEMi-ju sa zamjerkama na pozive i vajber poruke iz štabova kandidata kojima su poznati i njihovi lični podaci, pa je apelovala na Agenciju za zaštitu ličnih podataka da zaštite građane da ne budu dnevno maltertirani od političkih partija.
„Činjenica je da se koriste zakonske neizvedenosti u korist političkih grupacija, iako je bilo najavljivano da će se zakoni reformisati i postati jasni. Jedna od prvih tačaka ekspozea premijera Dritana Abazovića je bila i reforma izbornog procesa ali to se nije desilo“; ističe Nenezić.
Što se tiče finansiranja kampanje, iznosi su nerealani, kampanja je počela i prije nego su potvrđeni kandidati, pa je pitanje kako se taj dio može iskontrolisati, jer po zakonu to nije moguće.
„Zabranjeno je finasiranja iz inostranstra, ali ne i ukoliko kandidati vode kampanju iz inostranstrava, a vidimo da se to dešava. Ovo se odnosi na sve kandidate, jer su svi manje više u istoj poziciji“, kaže ona.
Komentarišući slučaj Milojka Spajića, Nenzić je kazala da je tu i pravni i politički dio problema i jedan drugog anuliraju.
„Smatram da je ključna bila odluka MUP-a i time što nijesu uvedeni u taj proces od strane DIK-a, već su se obratili za podatke od institucija Srbije, i to je taj pravi dio pitanja. Politički dio je taj da je Spajić priznao da ima dvojno državljanstvo i da ga je nezakonito stekao i mislim da ne može neko tako da krene u predsjedničku kampanju. Otvara se pitanje da nijesmo došli do tih podataka, a on bio izabran za predsjednika, da li bi bio slaba karika na koje bi strani faktor mogao da utiče. Kompleksno je pitanje i jeste opteređenje za kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića“, kaže Nenezić.
Na baci svih projekcija, kako ocjenjuje, biće drugog kruga, a ko će pored Đukanovića biti vrlo je neizvjesno.
„Da je postojala saradnja Alekse Bečića i Milatovića imali su prolaz kao jedan politički dogovor, ali time što su se odlučili na pojedinačnu kampanju, onda je teško reći ko će u drugi krug, ali jesu povećali šanse Andriji Mandiću“, zaključuje Nenzić.
Smatra i da rekonstrukcija vlade neće proći.
