Policajci sa dugim cijevima opkolili su juče ujutro zgradu “Kiklop” na Žabljaku, koja je u vlasništvu navodnog organizatora šverca cigareta Aleksandra Mrkića, ali i vikendicu nekadašnjeg prvog policajca Veselina Veljovića u gradu podno Durmitora.
Nešto kasnije Veljović je sa lisicama na rukama odveden u Podgoricu, a Mrkića pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) nijesu pronašli na Žabljaku i za njim se traga. Navodno se nalazi u inostranstvu, na drugom kontinentu.
Dugogodišnji direktor Uprave policije uhapšen je u toj akciji zbog sumnje da je informacijama pomagao Mrkiću da krijumčari cigarete, što je Veljović negirao tokom saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Ipak, tužilac mu je odredio zadržavanje do 72 sata, a u tom roku biće priveden sudiji za istrage Višeg suda, koji će odlučiti da li će Veljovića poslati u Istražni zatvor u Spužu.
Specijalni tužilac pritvor za Veljovića traži zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke i saučesnike.
Prije saslušanja pred tužiocem, prpadnici SPO uz podršku Protivterorističke jedinice pretresli su Veljovićev stan u Podgorici i kuće na više lokacija
Nakon saslušanja, njegov branilac, advokat Nikola Martinović, rekao je da Veljovića terete za odavanje povjerljivih informacija Aleksandru Mrkiću i to u periodu dok je bio savjetnik za bezbjednost bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, a ne dok je bio direktor Uprave policije.
Martinović je objasnio da SDT sumnja da je njegov branjenik Mrkiću saopštio neke podatke koje je ovaj, navodno, mogao da koristi u svojim poslovnim konekcijama.
Ocijenio je da je to nemoguće i da tužilaštvo već ima dokaze da je Veljović protiv Mrkića vodio više policijskih akcija:
“Po njegovom nalogu su pretresane Mrkićeve fabrike u Mojkovcu, njihova skladišta u Podgorici… Nema nikakve sumnje da Veselin Veljović ni na jedan način nije pomogao Mrkiću da dobije bilo kakvu povjerljivu informaciju, što tužilaštvo sumnja”, kazao je Martinović novinarima nakon saslušanja u SDT-u.
Objasnio je da je policija pretresima tražila velike količine novca, skupocjene satove, nakit, dokaze o uplatama, policijske spise…
“Ništa od toga nije nađeno, jer nikada nije prekršio bilo koju zakonsku normu. To je danas saopštio i tužiocu, kao i da on nema nikakve krivice ni doticaja sa Aleksandrom Mrkićem i da ne postoji ništa što bi ga moglo inkriminisati za bilo koje krivično djelo”, rekao je Martinović.
Mrkić izbjegao hapšenje
Hapšenje je juče izbjegao Mrkić, koji duže od deceniju slovi za važnu kariku u organizaciji šverca cigareta za takozvani mojkovački klan.
“Vijesti” su nedavno objavile prepisku sa kriptovane Skaj aplikacije u kojoj, sada uhapšeni bezbjednjak Petar Lazović, pominje upravo Mrkića i Veljovića.
On se u avgustu 2020. godine pohvalio šefu kavačkog klana Radoju Zviceru i odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću da je navodno oduzeo kamion cigareta Mrkiću.
“Obalih onom sm***u od Mrkića 1.248 paketa MAC-a… U PG, kod Tehnomaksa kamion… Biće VV ljut”, neke su od poruka koje je poslao Lazović.
Tada je optužio Mrkića i trojicu tadašnjih kolega za kontakt sa škaljarcima.
O Mrkiću, “Vijesti” su pisale još početkom 2011. godine – novinarka Olivera Lakić tada je i istraživala da li se u fabrici “Tara” u Mojkovcu, ali i u skladištu u Donoj Gorici proizvode, skladište i odatle krijumčare lažni brendovi cigareta.
Ona je u tekstovima pisala da iz tog švercerskog posla stoje ljudi iz policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Nakon toga Lakićeva se našla na meti prijetnji i napada. Prve prijetnje stigle su početkom te godine od zaposlenog u mojkovačkoj fabrici Slavka Musića, koji je kasnije, zbog ugrožavanja sigurnosti, osuđen na četiri mjeseca zatvora.
Za telefonske prijetnje da će nauditi njoj i kćerki suđeno je nekadašnjem vozaču i šefu obezbjeđenja Veselina Veljovića – Milenku Rabrenoviću, ali ga je sud oslobodio zbog nedostatka dokaza jer je utvrdio da su još dva člana njegove familije koristili telefon sa koga je prijećeno.
Te, 2011. godine, tadašnji prvi policajac tvrdio je da fabrika cigareta u Mojkovcu, o kojoj se informisao kod svih državnih organa, radi po zakonu. Ubrzo poslije te njegove zvanične izjave utvrđeno je da fabrika nije platila ni cent poreza Opštini Mojkovac, da osim nekolicine Mojkovčana, u njoj rade Bugari koji nijesu registrovani u Ministarstvu unutrašnjih poslova i da se zbog sumnje da se radi o višemilionskom pranju novca, fabrikom u Mojkovcu bavi specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala.
I iz Uprave za sprečavanje pranja novca tada je javno saopšteno da postoje milionske sumnjive transakcije.
Iako je Aleksandar Mrkić izbjegao hapšenje, policajci su juče pretresli brojne nekretnine koje koristi.
Inspektori SPO lisice na ruke stavili su njegovom bratu, Nikoli Mrkiću, kao i Podgoričaninu Muju Nikočeviću.
Nikočević je na saslušanju u SDT-u negirao pripadništvo kriminalnoj organizaciji Mrkića, kazao je novinarima nakon saslušanja njegov branilac, advokat Zdravko Begović. Mrkić je takođe negirao krivicu, a određeno im je zadržavanje do 72 sata.
Specijalni tužilac Vukas Radonjić saopštio je juče da je SPO po nalogu SDT-a uhapsio Veljovića, Nikočevića i Nikolu Mrkića i protiv njih i Aleksandra Mrkića, za kojim tragaju, podnijeta je krivična prijava zbog osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i krijumčarenje.
Dokazi protiv njih prikupljeni su i u saradnji sa Agencijom Evropske unije za saradnju organa za sprovodjenje zakona – EUROPOL.
Radonjić je najavio da će se aktivnosti SDT-a i policije u tom predmetu nastaviti i narednih dana.
Iz Uprave policije saopštili su da su sproveli akciju prema licima koja se sumnjiče za vršenje krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i krijumčerenje.
Pojasnili su da su pretresali 11 lokacija širom Crne Gore i da je cijelokupna akcija sprovedena uz podršku Protivterorističke jedinice.
Veljovićeva ostavština
Iza Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina.
Njegovu eru obilježio je i meteorski uspon crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa, koje su u posljednjoj deceniji toliko ojačale da su prepoznate kao jedna od većih prijetnji na kriminalnoj mapi Evrope.
Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je 2013. godine Veselina Veljovića da je organizovao “crne trojke” – batinaške grupe, koje su prebijale nepodobne novinare, opozicionare, neistomišljenike na početku 21. vijeka.
Ta afera nikada nije dobila sudski epilog.
U maju 2004. godine ubijen je urednik “Dana” Duško Jovanović, ali naručioci i direktni izvršioci nikada nijesu pronađeni. Za ovaj slučaj Veljović je više puta tvrdio da je operativno riješen, ali da je i “nepovratno izgubljen zbog profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.
U vrijeme Veljovićevog upravljanja policijom, pretučen je novinar “Vijesti” Tufik Softić u Beranama 2007, ali i organizovana sačekuša za direktora “Vijesti” Željka Ivanovića u noći 1. septembra 2007. godine.
Dok je bio prvi policajac, 2011. godine, iz Uprave policije potekao je falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Tim listingom je pokušana kompromitacija Igora Lukšića tako što se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića. Iako je Lukšić, sa mjesta premijera, insistirao na efikasnoj istrazi, nikada nije otkriveno ko je falsifikovao listing.
Nakon te afere i pritisaka međunarodne zajednice, Veljović je morao da ode sa čela UP.
Dio nevladinog sektora i medija godinama su ga krivili za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Afera “Limenka” je državu koštala više od 10 miliona eura na osnovu sudske presude po tužbi Aca Đukanovića, brata doskorašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Đukanović je tužio državu zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije.
Označavan je odgovornim za sklapanje problematičnog ugovora 2011. godine, o kupovini kamp-hotela “Zlatica” u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice.
Prethodno je Vlada prodala Buriću kamp-hotel “Zlatica” i još dva hotela (“Crna Gora” i “Ljubović”), za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura.
Veljović je u zgradi “Normal company”, koju je gradio Burić, vlasnik trosobnog stana zbog kojeg je MANS tvrdio da ga je kupio tako što je platio samo trećinu njegove vrijednosti. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi. Ovaj slučaj nikada nije odmakao od tužilačkog izviđaja.
Mediji su pisali i da dugogodišnji prvi policajac ima enormno bogatstvo i da krije da je vlasnik kuće od preko milion eura u naselju Dahna.
To je više puta demantovao tvrdeći da je to vila njegovog tasta.
Partije pozdravljaju hapšenje “svjedoka nepočinstava DPS-a”
Većina partija vladajuće većine, kao i oni za koje se procjenjuje da će biti stub nove, pohvalila je hapšenje bivšeg direktora Uprave policije, uz zamjerku SDT-u da se nije trebalo čekati od sada.
I dok se većina opozicionih stranaka nije oglašavala, Demokratska partija socijalista (DPS) izrazila je bojazan da je to učinjeno pod pritiskom premijera Dritana Abazovića.
Iz DPS-a tvrde da je privođenje Veljovića uslijedilo nakon nezapamćenih pritisaka Abazovića na ovu instituciju. “Želimo da vjerujemo da će se SDT u ovom i drugim slučajevima, prije svega voditi zakonom, a ne pokušajem stvaranja utiska političke objektivnosti, jer ako institucije krenu da se bave politikom to vodi u njihov direktni nestanak, što je i cilj lažnog premijera koji ih od promjene vlasti pritiska i razgrađuje”, navodi DPS, čiji je Veljović bio koordinator Predsjedništva za bivšu Gradsku opštinu Golubovci.
Kada je u pitanju GP URA, pored stranačkog saopštenja oglasili su se i njeni zvaničnici, premijer Abazović i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.
Abazović je poručio da je “ruka pravde konačno stigla i do Veselina Veljovića”. “Čestitam na akciji SDT i SPO, na čelu sa gospodinom Predragom Šukovićem i svim službenicima sektora bezbjednosti koji daju doprinos da se Crna Gora oslobodi od organizovanog kriminala”, naveo je on na Tviteru.
Adžić je saopštio da “nema nedodirljivih pojedinaca i neosvojivih utvrađenja mafije”, te da “država pobjeđuje”.
I iz Socijalističke narodne partije (SNP), koja je dio izvršne vlasti, stigle su takođe tri reakcije – potpredsjednika Vlade i lidera partije Vladimira Jokovića, ministra zdravlja i potpredsjednika stranke Dragoslava Šćekića, kao i poslanika i direktora partije Bogdana Božovića.
“Svi koji su dio bilo koje kriminalne organizacije, svi oni koji su se bavili švercom droge, cigareta, treba da se nađu iza rešetaka. Jer Crna Gora mora biti zemlja u kojoj su svi jednaki pred zakonom, kao što Ustav nalaže”, poručio je Joković.
Ministar zdravlja je saopštio da “kriminalnu piramidu treba rušiti od vrha i da borba za pravnu državu nema alternative”.
Partija Milojka Spajića, Pokret Evropa sad, poručila je da je hapšenje Veljovića, dokaz ne samo da SDT i GST Vladimir Novović imaju hrabrosti, već da imaju znanja i volje da se uhvate u koštac sa najopasnijim djelovima kriminalne hobotnice u Crnoj Gori. Oni navode da je Veljović, kako piše u saopštenju, jedan od stubova mračne trodecenijske vladavine DPS-a kojem se pripisuje koordinacija i učestvovanje u svim nepočinstvima te vlasti.
Koalicija Za budućnost Crne Gore pozdravila je hapšenje Veljovića, navodeći da je on godinama bio među onima koji su predvodili progon njihovih organizacija i nekadašnjeg DF-a. “Isto tako, iskazujemo žaljenje zbog toga što SDT reaguje tek kada osjeti određene vrste pritiska, bilo iz CG, bilo spolja, umjesto da procesuira sve one iz bivšeg režima koji su decenijama prepoznati kao nosioci kriminala i korupcije i o kojima se danima objavljuju dokazi za nezakonite radnje. Zna se da je predmet protiv Veljovića i Duška Markovića, kao i Lazovića, Ubovića i brace Đukanović “spakovan”, odnosno leži u fiokama SDT-a još od decembra prošle godine”, navode iz bišeg DF-a.
Očekuje se da borba protiv mafije, dodaju, obuhvati sve one iz bivšeg režima koji su „decenijama pljačkali i uništavali ovu državu, progonili političke neistomišljenike i učestvovali u raznim drugim krivičnim djelima“.
Iz Demokrata su poručili da hapšenje Veljovića predstavlja znak nade i novog početka za Crnu Goru. “Crna Gora i njeni građani su dugo godina bili žrtve kriminalnih struktura kojima su kompromitovane državne strukture obezbjeđivale podršku i pravnu nedodirljivost. Sprega mafije i institucija na koljena je bacila vladavinu prava, zatrovala sve institucije, ugrozila bezbjednost građana i zaustavila naš evropski put”, poručili su u saopštenju.
Odbor dva dana prije sjednice Skupštine novog saziva
Predsjednik Odbora za odbranu i bezbjednost Milan Knežević zakazao je sjednicu tog tijela za danas, dva dana prije konstitutivne Skupštine novog saziva.
Na dnevnom redu su “konsultativno saslušanje vojno-diplomatskog predstavnika Crne Gore, pukovnika Željka Radulovića, prije stupanja na funkciju” i “konsultativno saslušanje vojno-diplomatske predstavnice Crne Gore, poručnice Nevene Nikolić, prije stupanja na funkciju”.
Očekuje se da se o slučaju “Veljović” raspravlja pod tačkom “tekuća pitanja”, rekao je izvor “Vijesti”.
Poslanik Demokrata i član Odbora za odbranu i bezbjednost Skupštine, Dragan Krapović rekao je “Vijestima” da je hapšenje Veselina Veljovića, kao i mnogih prije njega, potvrda da SDT radi svoj posao kako treba.
“On je među glavnim figurama bivšeg režima u do srži kriminalizovanom bivšem bezbjednosnom sektoru, i jako je bitno što čak i u ovako teškim uslovima institucije funkcionišu i rade svoj posao u skladu sa Ustavom i zakonom, i naravno u korist građana Crne Gore! Danas je jasnije nego ikada do sada, da je SDT institucija koja radi svoj posao po Ustavu i zakonu, uprkos teškim okolnostima i skromnim kapacitetima kojima trenutno raspolaže”, rekao je Krapović.
Ko je Veljović?
Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu, Veljović je jedno vrijeme bio u JNA, a potom se na početku 1992. godine zaposlio u tadašnji MUP Crne Gore, gdje je te godine postavljen za komandira Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja.
Početkom devedesetih godina, u vrijeme političkog i državnog savezništva zvanične Podgorice i Srbije Slobodana Miloševića, u Pljevljima i okolnim selima Bukovice, paravojne srpske jedinice su vršile progon bošnjačkog stanovništva. Iako je dio Bošnjaka iz tog kraja problematizovao njegovu ulogu u tim događanjima, Veljović je tvrdio da je crnogorska policija omogućila mir u Pljevljima. U tom periodu iz Bukovice je raseljeno oko 125 porodica.
Veljović je na 1995. godine postavljen za komandanta SAJ-a, gdje je na početku 1998. godine u vrijeme političkih previranja između Mila Đukanovića koji je kontrolisao crnogorsku policiju i Momira Bulatovića, odigrao ključnu ulogu tokom nasilnih demonstracija, 14. januara 1998, kada sa svojom jedinicom nije dozvolio prodor demonstranata u zgradu tadašnje Vlade.
Komandant SAJ-a Veljović je bio sve do 2005. godine, a tokom desetogodišnjeg angažovanja završio je više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara u zemlji i inostranstvu koji analiziraju terorizam kao globalni izazov i bezbjednosnu prijetnju.
Za stručni i profesionalni rad u Ministarstvu ocjenjivan je najvišim službenim ocjenama i više puta nagrađen i pohvaljen.
Povodom Dana bezbjednosti, odlikovan je Ordenom zasluga za oblast odbrane i bezbjednosti prvog stepena i dobitnik je plakete Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.
Veljović je od ljeta 2007. do 2011. godine bio direktor Uprave policije, a potom je u periodu od 30. jula 2018. do 17. decembra 2020. godine u drugom mandatu bio prvi čovjek crnogorske policije.
Tokom karijere na čelu bezbjednosnog sektora, opozicione partije, dio nevladinog sektora i medija često su ga optuživali za netransparentnost, zloupotrebu policije i moći, bespogovornu političku lojalnost Milu Đukanoviću, ali i za umiješanost u brojne slučajeve prodaje državne imovine.
Nakon okončanja prvog mandata, Veljović je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane, a u vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Kada je u decembru 2020. poslije razgovora sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem otišao iz UP, ponovo je zaposlenje našao u kabinetu bivšeg predsjednika Đukanovića.
Funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu Veljović je obavljao sve do 20. maja ove godine.
Hapšen na Cetinju
Viši sud u Podgorici u maju je ukinuo prvostepenu oslobađajuću presudu Veljoviću, kojem se sudilo da je rano ujutro 5. septembra 2021. na Cetinju, a prije samog ustoličenja mitropolita Joanikija, počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Veljović je u dramatičnim događajima 4. na 5. septembar 2021. godine bio u samom srcu prijestonice, a potom se na snimcima moglo vidjeti kako se nakon razgovora sa nekadašnjim kolegama, zalijeće na kordon…
On je uhapšen tog dana, a nakon dva dana je pušten iz pritvora.
Prepiske bile povod za predmet
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Nikola Terzić rekao je juče da su prepiske iz Skaj aplikacije bile povod za formiranje predmeta u kojem su osumnjičeni Veselin Veljović, Mujo Nikočević, Aleksandar i Nikola Mrkić.
Rekao je i da ima informacije da se Aleksandar Mrkić ne nalazi na teritoriji Crne Gore, ali da smatra da će vrlo brzo biti uhapšen.
„U toku pretresa oduzeto je oružje, skupocjeni nakit i razne slike velikih vrijednosti, a ove i slične aktivnosti će se nastaviti i u budućem periodu“, prenosi portal RTCG-a.
Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da Veljovića sumnjiči da je Mrkiću odavao informacije u vezi sa švercom cigareta.
„Radi se u najvećoj mjeri o tome, ne kažem da ne postoje drugi predmeti koji se mogu otvoriti protiv njega, ali ovo je konkretno šverc cigareta i njegov uticaj da se taj šverc odvija neometano“, rekao je Adžić za TV Vijesti.
