Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica u intervjuu za Portal RTCG govorio je o aferama u pravosuđu, izboru VDT-a, te izmjenama Zakona o igrama na sreću, izgradnji Palate pravde…Koprivica poručuje da jednakosti pred zakonom nema dok institucije ne budu oslobođene iz kandži mafije i njenih eksponenata, što je osnovni zadatak nove većine.
Odgovarajući na pitanje o izboru Vrhovnog državnog tužioca (VDT) podsjetio je da je kandidatkinja Maja Jovanović u prvom krugu dobila svega šest glasova.
„Te će se organizovati drugi krug glasanja u kojem se bira između nje, Milorada Markovića i Suzane Mugoše, koja je simbol zarobljenog pravosuđa, o čemu svjedoče nedavno objavljene prepiske“, ističe Koprivica.
- Koje su najhitnije zakonske izmjene kako bi Crna Gora povećala bezbjednost u sudovima, imajući u vidu aferu „Tunel“ i nedavne kritike EK?
– Zakon o sudovima je propisao osnov, ovlasćenja i poslove sudske policije. U prelaznim odredbama članom 95 Zakona o sudovima je propisano da: ,,Poslovi obezbjeđenja lica, imovine i objekata u skladu sa čl. 68 do 73 ovog zakona, počeće da se obavljaju od 1. jula 2015. godine.“ Iako je Zakonom propisano navedeno još uvijek nije formirana sudska policija te samim tim Policija i dalje obezbjeđuje nesmetane uslove za rad sudova iako to nije više njen primarni posao. Ministarstvo pravde je donijelo Pravilnik o obrascu službene legitimacije i izgledu službene uniforme službenika obezbjeđenja sudova (objavljen 26. juna 2015. godine, a stupio je na snagu 4. jula 2015. godine). Pored svih propisa i normativnog okvira do sada nije bilo političke volje i finansijskih sredstava da se ovo pitanje uredi trajno, to jest, da se formira sudska policija. Ovo može biti veliki problem u praksi jer i dalje policija obezbjeđuje sudove na teritoriji Crne Gore i obezbjeđuje okrivljene tokom glavnih rasprava i vrši kontrolu lica na ulazu sudova, što može imati negativne implikacije u slučaju postupanja policijskih službenika tokom održavanja reda u sudnici jer se otvara pitanje njegovih ovlašćenja i prava da intervenišu pošto je Zakon ovo pitanje kao posao povjerio sudskoj policiji.
Dva ključna zadatka Vlade na ovom planu su da: formira sudsku policiju i da podmladi postojeći policijski kadar, bez toga, zakonska rješenja ostaju mrtvo slovo na papiru. Svakako da se ti policijski službenici moraju adekvatno obučiti u skladu sa međunarodnim standardima a posebno standardima Savjeta Evrope.
Afera „Tunel“ je dovela do beskrajne kompromitacije pravosuđa, kao i bezbjednosnog sektora posebno. Stoga imamo plan da formiramo Centar za čuvanje dokaznog materijala, po ugledu na američke ustanove, uz jasno propisane procedure za upravljanje, rukovanje i čuvanje u svim fazama postupka. Tako bi se zaštitio na efikasan način integritet postupka i dokaznog materijala.
- Očekujete li da Milorad Marković bude izabran za vrhovnog državnog tužioca?
– Kandidatkinja Maja Jovanović u prvom krugu dobila je svega šest glasova, te će se organizovati drugi krug glasanja u kojem se bira između nje, gospodina Markovića i gospođe Suzane Mugoše, koja je simbol zarobljenog pravosuđa, o čemu svjedoče nedavno objavljene prepiske. Polazeći od stručnih referenci kandidata Markovića imali smo priliku čuti eksplicitne stavove podrške Demokrata, Pokreta Evropa sad i Nove srpske demokratije na njegov račun, a imajući u vidu i afirmativne ocjene njegovog rada i od poslanice GP URA, te činjenicu i da je lider DNP-a istakao da ne sumnja u njegove moralne i stručne osobine, postoji respektabilan nivo potencijalne podrške koji bi se uz dobru volju i svijest o opštem interesu, mogao pretvoriti u veliki iskorak naše zemlje. Ako se ima u vidu značaj očekivanih reformi, potreba jačanja organa gonjenja počinilaca krivičnih djela, te dužina trajanja v.d. stanja, izbor VDT-a u punom kapacitetu je najvažniji cilj kada je riječ o popunjavanju pravosuđa, a dva prioriteta su već ostvarena: popunjeni su Ustavni sud i Sudski savjet, što govori o zrelosti kako aktuelne parlamentarne većine, tako i sposobnosti institucija.
- Brojne su afere čiji je akter bi doskorašnji predsjednik države Milo Đukanović, ali nijedna do sada nije dobila epilog. Očekujete li da se to promijeni?
– Režim na čijem čelu je bio Đukanović politički se može okvalifikovati kao autoritaran, izbori su bili fasada, a institucije alat u rukama vladajuće političke garniture. S pravom se može reći da je tokom njegove vladavine došlo do integracije državnih struktura i mafije, a on je postao uzoran primjer integralnog igrača, o kojem govori Naim Mozes, sticaja u jednom licu šefa kako države, tako i mafije. U tom pravnom besporetku izuzet je bio od pravnih sankcija i aboliran od bilo kakve odgovornosti. U Crnoj Gori desile su se krupne istorijske promjene. Sasvim je sigurno da više nijedan pojedinac, pa ni Đukanović neće biti izuzet od pravne odgovornosti, a ova Vlada će dati punu podršku svim institucijama koje neselektivno sprovode zakon. Da bi se obezbijedila jednakost pred zakonom, institucije moraju biti oslobođene iz kandži mafije i njenih eksponenata. To je osnovni zadatak koji smo sebi postavili i u jednom kratkom vremenskom periodu se i snažno manifestovala naša volja za reformama i suštinskim promjenama.
- Kada će biti izgrađena Palata pravde?
– Izgradnjom adekvatne pravosudne infrastrukture, osim doprinosa ostvarivanju prava na pristup pravdi, doprinosi se i ispunjavanju privremenih mjerila iz poglavlja 23.
Stavili smo van snage zaključak o lokaciji na Starom aerodromu i ta odluka Vlade je opravdana u očima stručne javnosti. Ministarstvo pravde je već sačinilo kvalitetnu informaciju o mogućoj alternativi u cilju formiranja pravosudnog kvarta, a koju je Vlada na prošloj sjednici i usvojila. Lokacija sa tačno navedenim katastarskim parcelama je površine 35.780 m2. Ona ispunjava i bezbjednosne zahtjeve. Ovo pitanje je zahtjevan posao, ali su Vlada i ministarstvo pravde maksimalno posvećeno pristupili rešavanju ove potrebe i pomjerili proces sa mrtve tačke.
- Aktuelna je polemika o smjenama u bezbjednosnom sektoru. Vaš utisak?
– Svako društvo koji grabi ka demokratizaciji jeste ispunjeno i izvjesnom dinamikom u osjetljivim oblastima. Pa ipak je cjelokupna javnost svjedok da se sve kreće u granicama stroge legalnosti, koja podrazumijeva poštovanje zakona, procedura i sudskih odluka. Ono što nas razlikuje u odnosu na prethodni period jeste prisustvo sistemskog promišljanja i rad na sistemskim rješenjima koja stvaraju svojevrsan kapital za buduće vrijeme. Reforma koja predstoji u okviru bezbjednosnog sektora jeste veliki izazov ali će mu ova Vlada uspješno odgovoriti i to će biti, pored ostalog, i značajan prilog evropskim integracijama naše zemlje.
- Predložene su izmjene Zakona o igrama na sreću, da li to može biti korak naprijed u suzbijanju monopola i djelovanju mafijaških firmi?
– Predloženi Zakon o igrama na sreću je istinski anti-mafija zakon. Osim što bi u prvoj godini donio minimum novih 15 miliona eura, a narednih godina, jačanjem nadzornog sistema, i do 25 miliona eura, ovaj zakon ima za cilj uvođenje reda i regularnosti u ovu oblast. Tako se po prvi put uspostavlja jasan pravni okvir za online klađenje i uvode varijabilne naknade za priređivače online klađenja, od čega su do sad bili izuzeti, prisvajajući višemilionske profite. Zatim se ovim zakonom definišu zabrane klađenja na kioscima kako bi se uveo red, nadzor, ali i zaštitila djeca. Zaštita djece od ekonomskog i svakog drugog iskorišćavanja jeste najvazniji cilj.
Sa druge strane, oblast igara na sreću je zahvaljujući korumpiranim službenicima i lošim propisima, bila „Meka“ za pranje novca. Stoga su u ovaj zakonski tekst ugrađeni efektni i moderni mehanizmi za sprečavanje pranja novca, kao i korupcije u ovoj oblasti.
