Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera prižilo je punu i nedvosmislenu podršku mještanima Donje Ržanice i Kaludre u njihovom opravdanom zahtjevu da se odustane od davanja koncesija za otvaranje kamenoloma na lokalitetu „Gradine“.
Državni sekretar u ovog ministarstva Zoran Dabetić izjavio je da smatra da se odluke koje direktno utiču na život, zdravlje i budućnost ljudi ne mogu donositi bez njihove informisanosti, učešća i saglasnosti.
„Ržanica i Kaludra su prostor izuzetnih prirodnih, istorijskih i turističkih vrijednosti. U neposrednoj blizini planiranog kamenoloma nalaze se lokalitet Tumbarice, Minina pećina, manastir Ćelije, kao i bistrina Kaludarske rijeke, uz koju se već razvijaju i planiraju etno-sela i ugostiteljski sadržaji. Ovi potencijali predstavljaju osnov za održivi razvoj, očuvanje identiteta i ostanak stanovništva na svojim vjekovnim ognjištima“, istakao je Dabetić.
On je upozorio da bi otvaranje kamenoloma na ovakvom prostoru značilo trajno narušavanje životne sredine, ugrožavanje kulturne baštine i gašenje perspektive za razvoj turizma, bez stvarne koristi za lokalnu zajednicu.
„Priroda, istorija i tradicija ovog kraja nijesu resurs za eksploataciju, već vrijedno nasljeđe koje se čuva i prenosi budućim generacijama. Zato pozivamo nadležne institucije da pokažu odgovornost, obezbijede punu transparentnost i uvaže glas mještana Donje Ržanice i Kaludre, u interesu ljudi, prostora i dugoročnog razvoja cijelog kraja“ – poručio je Dabetić.
Portal RTCG objavio je juče da su stanovnici beranskih sela Donja Ržanica i Kaludra zatražili da se odustane od davanja koncesija za otvaranje kamenoloma na lokalitetu “Gradine” koji se nalazi na području ovih mjesnih zajednica.
Oni su, kako kažu, slučajno saznali da je Planom koncesija za ovu godinu planiran kamenolom na lokalitetu Donja Ržanica – Kaludra i to u neposrednoj blizini Kaludarske rijeke i glavnog puta koji ova sela veže sa gradom.
Mještani su istakli da će svim sredstvima spriječiti da se na ovom lokalitetu stacionira kamenolom, jer bi on, kako tvrde, nanio velike štete i donio brojne probleme lokalnom stanovništvu.
Aktivisti nevladinog sektora su saopštili da su Ministarstvu rudarstva i energetike već predali prigovor na Godišnji plan za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina koji se odnosi na planirani kamenolom Donja Ržanica – Kaludra.
Mještani i predstavnici NVO tvrde da nijesu bili upoznati sa javnom raspravom u vezi otvaranja kamenoloma koja je održana 30. januara. Istakli su da je tom prilikom došlo do povreda prava “transparentnosti i prava lokalne zajednice”, kao i da je takva praksa suprotna principima participativne demokratije i obavezama koje proizilate iz Arhuske konvencije.
Osnivač NVO “Tumbarice” Radimir Tomović smatra i da je ponuđeni plan u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, međunarodnim konvencijama i interesima i pravima lokalne zajednice.
“Zato smo od nadležnih institucija zvanično tražili da se lokalitet Donja Ržanica – Kaludra izuzme iz Plana i da se odluke donose transparentno, uz učešće građana i struke. Poručili smo da priroda i kulturna baština nijesu resurs za eksploataciju već nasljeđe koje se čuva” – naglasio je Tomović.
Tomović je za Portal RTCG dodatno saopštio da se “ne radi o slučaju, već o lošoj namjeri i sistemskom pokušaju uništenja jednog izuzetnog prirodnog dragulja , kanjona Kaludarske rijeke”.
“Javni interes je potisnut interesima koji ne poznaju dugoročne posljedice. Umjesto da štite, institucije se sve češće ponašaju kao da upravljaju imovinom spremnom za rasprodaju” – rekao je Tomović.
On objašnjava i da kanjon Kaludarske rijeke ima izraženu i gotovo stalnu vjetrenu struju u pravcu gradske doline koja traje 23 sata dnevno.
“Samo u kratkom periodu, ne dužem od jednog sata, može se osjetiti slabija suprotna struja. Posljedice eventualnog zagađenja vazduha bile bi nesagledive – od Donje Ržanice, preko Zagorja, Lisijevog Polja, pa sve do Donjih Luga i šireg područja doline” – kazao je Tomović.
Ovaj nevladin aktivista ističe da se, uzimajući u obzir strateški položaj kanjona Kaludarske rijeke i istorijsku ulogu Tumbarice, može opravdano pretpostaviti da se upravo na vrhovima ovog pašnjaka, ispod stijena prepunih skrovitih pećina, nalazilo utvrđenje.
“Ne grad, nego objekti – dio šire mreže osmatračnica i signalnih tačaka za rano upozoravanje na eventualne prodore u dolinu. Kanjon Kaludarske rijeke predstavlja jedan od šest glavnih prilaza dolini… NVO Tumbarice je do sada mapirala preko dvadeset lokacija sa izraženim arheološkim potencijalom” – ističe Tomović.
On je zaključio da ovo nije borba protiv razvoja, već borba protiv neznanja, brzopletosti i trajnog uništavanja prostora čija vrijednost još nije ni do kraja shvaćena.
“Kanjon Kaludarske rijeke, Tumbarica i okolni lokaliteti nisu prepreka budućnosti – oni su njen temelj. Ako ih danas izgubimo zbog kratkoročnih interesa, sjutra nećemo imati pravo da govorimo o zaštiti, ni osnov da gradimo održivu zajednicu. Ovo je trenutak u kojem se mora stati, sagledati šira slika i odlučiti u korist života, pamćenja i dostojanstva prostora koji zovemo domom” – kazao je Tomović.
