Ministarstvo zdravlja Crne Gore, na inicijativu ministra, započelo je prikupljanje i obradu podataka o diplomama u zdravstvenom sistemu u okviru svojih ingerencija, rečeno je Pobjedi iz tog resora kojim sada rukovodi dr Vojislav Šimun.
„Svaka sumnja će biti prijavljena nadležnim državnim organima, radi provjere. U stalnoj smo komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete po tom pitanju, a takođe ćemo i ubuduće sinhronizovano raditi, kako bismo prevenirali ovakve pojave u zdravstvenom sistemu“, odgovoreno je Pobjedi na pitanje da li Ministarstvo zdravlja vrši provjeru diploma i da li je u komunikaciji sa Ministarstvom prosvjete.
Povodom medijskih pisanja da li u Pljevljima postoje sumnje da su 53 diplome u zdravstvenim institucijama te opštine falsifikovane, te da tužilaštvo izviđa prijave već 19 mjeseci, Pobjeda je pitala Ministarstvo da li mogu da upute urgenciju ODT u Pljevljima, s obzirom na to da je riječ o velikom broju diploma medicinskih radnika, koji svakodnevno brinu o zdravlju i životima građana i pacijenata.
Nemaju ingerenciju
Odgovorili su da nemaju ingerenciju da upute urgenciju jer nijesu podnosilac prijave.
„Ali svakako sa ove pozicije apelujemo da tužilaštvo postupa blagovremenu u ovakvim, vrlo osjetljivim situacijama.
Svakako bismo poštovali prezumpciju nevinosti u svakom konkretnom slučaju i dali puno povjerenje zdravstvenim radnicima koji savjesno postupaju i savjesno obavljaju svoj posao“, kazali su iz Ministarstva zdravlja.
Istakli su da su ingerencije Ministarstva zdravlja vrlo ograničene po ovom pitanju, pa je svakako potrebno i da tužilaštvo odreaguje na adekvatan način, kako bi došlo do konkretnih rezultata.
Slučaj Pavličić
Pored uznemirujućih informacija da je moguće da postoje 53 lažne diplome medicinskih radnika u Pljevljima, proteklih sedmica je crnogorska javnost bila upoznata i sa slučajem Miljane Pavličić, koja je 13 godina radila u Institutu za javno zdravlje na odgovornim pozicijama – sa falsifikovanom diplomom. Taj slučaj sada ispituje ODT u Podgorici.
Ona je, i pored činjenice da je 2014. godine Osnovi sud uslovno kaznio zbog toga, napredovala do pomoćnice direktora IJZCG.
Pored toga što je falsifikovala diplomu, Pavličić je falsifikovala i rješenje o nostrifikaciji lažne diplome. Za to krivično djelo je prošle nedjelje prijavilo Ministarstvo prosvjete.
Zbog slučaja Pavličić, direktor IJZCG je podnio ostavku, a sve diplome te institucije sada provjerava Minsitarstvo prosvjete.
Presuda Osnovnog suda očigledno nije proizvela nikakve pravne posljedice po Pavličić, niti je sud pratio izvršenje presude, iako je ona donijeta 2014. godine, u momentu kada Pavličić već četiri godine radi u IJZCG.
Iako bi ovaj slučaj trebalo da je okončan 2014, Osnovno državno tužilaštvo je povodom toga prošle sedmice formiralo predmet, a IJZCG je kontrolisala i Uprava za inspekcijske poslove – Inspekcija rada koja je utvrdila da u dosjeu Pavličić ne postoji rješenje o priznanju inostrane diplome.
IJZG je saopštio u petak, 24. novembra, da su promijenili bravu u kancelariji u kojoj se nalazi pravna služba, kao i da se ključ od te kancelarije ne nalazi čak ni u portirnici Instituta kako ne bi došlo do neke zloupotrebe, zbog navoda ,,alternative“ da je Pavličić u nedjelju veče sa zaposlenima pravne službe uništavala dokumentaciju.
„Zbog negativnih navoda u medijima kojima je Institut za javno zdravlje Crne Gore izložen u posljednje vrijeme proslijedili smo zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici sa molbom da sprovede sve radnje koje su u njihovoj nadležnosti“, saopštili su oni.
Povodom informacija o lažnim ili kupljenim diplomama u zdravstvu, iz Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore, ističu da su te vijesti uznemirujuće, kao i one o neetičnom ponašanju zdravstvenih radnika i saradnika.
Smatraju da to omogućava pojedincima da zaobiđu neophodnu edukaciju i akademska i klinička iskustva, kao i druge esencijalne korake u procesu licenciranja i akreditacije medicinskog kadra.
Dr Tea Dakić, predsjednica te komisije je istakla da profesionalni rad u zdravstvenom sistemu zahtijeva rigorozno i cjeloživotno obrazovanje i obuku, a sticanje odgovarajuće stručnosti i održavanje neophodnih kompetencija se ne postiže preko noći.
„Ne postoje prečice, rad u zdravstvu je zahtjevan, i iziskuje od pojedinaca da se kontinuirano prilagođavaju i razvijaju, kako bi osigurali kvalitetnu zdravstvenu njegu i adekvatnu organizaciju zdravstvenog sistema. Do sada identifikovani slučajevi falsifikovanih diploma, kao i spekulacije da ovo nijesu izolovani incidenti neetičnog ponašanja u ovom smislu žalosni su i potkopavaju sve što medicinska etika predstavlja i za šta se zalaže“, istakla je ona.
U Ljekarskoj komori ističu da je mnogo značajnih rizika koje prate zapošljavanje zdravstvenih radnika koji tvrde da su kvalifikovani kada to nijesu.
„Ovakvo neetično i nezakonito ponašanje dovodi pacijente u opasnost od rizika zdravstvene njege koja odstupa od prihvaćenih standarda i protokola, potencijalne zloupotrebe, ali i medicinskih grešaka koje mogu biti i fatalne. Nadalje, ovi nezakoniti i neetični postupci omalovažavaju i narušavaju i dostojanstvo i reputaciju svih zdravstvenih radnika i saradnika, koji su svojim obrazovanjem, marljivim radom, posvećenošću, kao i uloženim vremenom naporno zavrijedili povjerenje građana koji nam svakodnevno predaju u ruke svoje zdravlje i svoje živote“, poručila je dr Dakić.
Ona je naglasila da nekvalifikovani kliničari takođe predstavljaju rizik za cjelokupni zdravstveni sistem, kroz svoje povezivanje sa drugim kvalifikovanim zdravstvenim radnicima koji se, neznajući, oslanjaju na svoje nekvalifikovane kolege.
„Etički kodeksi, kojima se vode ljekari, medicinske sestre, tehničari i drugi zdravstveni radnici i saradnici vrlo jasno navode da interesi pacijenata moraju imati prednost nad svim drugim interesima, kao i da zdravstveni radnici moraju u potpunosti biti posvećeni pružanju kompetentnih zdravstvenih usluga, uz punu profesionalnu i moralnu nezavisnost i odgovornost, sa saosjećanjem i poštovanjem ljudskog dostojanstva“, naglasila je predsjednica Komisije za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore.
Dr Dakić ističe da su zdravstveni radnici dužni da se i prema pacijentima i prema kolegama odnose pošteno, bez prevare i obmana, kao i da odgovarajućím institucijama prijave one koji rade neetično, nezakonito, nekompetentno ili koji učestvuju u radnjama koje sadrže obmanu ili prevaru.
„Zdravstveni radnici morali bi da izbjegavaju sve oblike ponašanja koji bi mogli da oslabe povjerenje javnosti u medicinsku profesiju. Integritet medicinske profesije i povjerenje koje pacijenti polažu u zdravstvene radníke zahtijevaju najviše moralne standarde bez izuzetka.
Da bi zadržali to povjerenje, pojedinci u zdravstvenom sistemu morali bi u svim prilikama podsjećati i sebe i druge na najviše standarde profesionalnog ponašanja i biti spremni da prijave ponašanje koje je u suprotnosti sa principima etičkog kodeksa nadležnim organima“, apelovala je dr Dakić na kolege.
Naglasila je da zdravstveni sektor, ali i Vlada i druge čelne institucije u zdravstvu i državi, moraju uzeti u obzir dugoročne efekte izuzetaka od poštenog i etičnog ponašanja u oblasti medicine, ali i u svim drugim oblastima, kako ne bi došlo do toga da društvene vrijednosti na koje se oslanjamo i povjerenje javnosti u zdravstvo budu ozbiljno ugroženi.
