Spajića su na konsultacijama o dodjeli mandata kod predsjednika države Jakova Milatovića formalno podržala 44 poslanika. Međutim, kada je prekinuo pregovore sa prosrpskom koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ i poručio da oni neće biti u novoj vladi, pobunile su se dvije poslanice iz njegove partije i još jedan poslanik sa liste koju je predvodio na izborima
Skoro četiri mjeseca od vanrednih parlamentarnih izbora, održanih 11. juna, Crna Gora još nema novu vladu, a veliko je pitanje da li će je uopšte i dobiti, ili će se morati na nove izbore. Mandatar i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić već je potrošio 50 od mogućih 90 dana za sastavljanje kabineta, a i dalje nema potreban 41 glas u parlamentu, koliko mu treba da bi nova vlada bila izglasana, piše Dojče vele (DW).
Naredne sedmice će pokazati da li će Spajić uspjeti da riješi Gordijev čvor ili će ostati upamćen kao političar koji, i pored najveće podrške birača, nije uspio da sjedne ni u fotelju premijera ni u fotelju predsjednika države, iako je bio favorit za obje.
Spajića su na konsultacijama o dodjeli mandata kod predsjednika države Jakova Milatovića formalno podržala 44 poslanika. Međutim, kada je prekinuo pregovore sa prosrpskom koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) i poručio da oni neće biti u novoj vladi, pobunile su se dvije poslanice iz njegove partije i još jedan poslanik sa liste PES-a, tražeći da uključi bivši Demokratski front (DF) u svoj kabinet.
Iako i bez njih provizorno ima neophodan 41 glas, problem je što taj 41. poslanik (pretpostavlja se da je to lider Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka) dolazi sa liste koju predvodi opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), pa zbog toga glavni koalicioni partneri PES-a, Demokrate Alekse Bečića, neće Vladu s takvom podrškom, a rezervisane su i još neke manje partije. Spajić je u startu odbacio mogućnost pregovora sa DPS-om, ali i sa GP URA, strankom aktuelnog premijera Dritana Abazovića, mada sada ni ta opcija nije skroz isključena.
Politički analitičar Predrag Zenović kaže da je pregovarački proces o formiranju Vlade zastao i da bi sada mandatar treba da novim programskim i konceptualnim okvirima otvori novi prostor za dijalog.
Nažalost, sve opcije koje su pred Spajićem nose određeni problem: za zapadne partnere je to uključivanje koalicije ZBCG, za njegove partijske kolege to bi bio eventualni dogovor sa URA, a za njegove birače pregovori sa DPS-om. Međutim, čini se da je svaka opcija za PES bolja od poraza u ovom procesu jer bi ih to na sljedećim izborima koštalo velikog dijela podrške – rekao je Zenović za DW.
Ko se (naj)više miješa u formiranje Vlade?
Proces formiranja Vlade prate optužbe za strano miješanje. Vodeće zemlje Evropske unije i američki zvaničnici poput Gabrijela Eskobara više puta su ponovili da žele Vladu koja je posvećena NATO-u, dijeli njihov stav prema Rusiji i ne dovodi u pitanje nezavisnost Kosova, što znači da tu nema mjesta za ZBCG.
Zenović kaže da je uloga stranih faktora nekad kontraproduktivna u odnosu na njihove namjere i ciljeve, bilo da dolaze iz Beograda, Berlina ili Vašingtona.
Pretpostavljam da svi ti akteri žele za njih kooperativnu vladu. Zapad posebno insistira na geostrateškom pitanju, a Vučiću je to poen u unutrašnjoj politici Srbije – kazao je Zenović i dodao da je suština u tome kakvu Vladu žele građani Crne Gore.
Spajić se, s druge strane, nadao da će dvije poslanice njegovog PES-a na kraju ipak podržati njegov predlog Vlade, ali, kako se to nije desilo, moguće je i njihovo izbacivanje iz stranke narednih dana, što će mandataru dodatno zakomplikovati proces traženja neophodne podrške.
Zenović smatra da nije nužno da se Spajić odluči baš za koaliciju sa ZBCG, ali ne isključuje da bi mu to moglo biti politički oportunije nego druge dvije koncepcije (sa URA ili DPS-om).
– Zato je ta situacija u kojoj je Spajić složena, ali je očigledno da od nekog kategoričkog „ne“ iz prošlih sedmica mora odustati. Uostalom, politika i jeste mjera mogućeg i mjera kompromisa – istakao je Zenović.
U pokušaju da „slomi“ dvije poslanice PES-a, Spajić je više puta razgovarao sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, koji je njegov zamjenik u partiji. Iako pojedini mediji spekulišu da Milatović kontroliše te dvije poslanice PES-a, ti sastanci nisu donijeli pomak.
Saglasni smo da Vlada treba da bude evroatlantska – kazao je Spajić nakon njihovog poslednjeg sastanka, tvrdeći da je i Milatović optimista da će se Vlada brzo sastaviti.
Nakon povratka u Crnu Goru, Milatović je ipak ostao pri starim porukama.
Ako su Spajićevi i Milatovićevi pogledi na sastav Vlade i dalje različiti, onda bi Milatović više pomogao neuključivanjem u proces – zaključio je Zenović.
