MILATOVIĆ ZA „NIN“
Novi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović izjavio je da je zahvalan svim predsjedničkim kandidatima, uključujući i Andriju Mandića, koji su ga podržali u drugom krugu izbora za predsjednika. On je rekao da je drugi krug izbora bio primjer dobre saradnje ka zajedničkom cilju – pobjedi nad Milom Đukanovićem, i daljoj demokratizaciji Crne Gore.
„Zato sam ja i rekao da je pobjeda na predsjedničkim izborima zajednička. Smatram da Crnoj Gori treba stabilnost i široka inkluzivnost svih koji žele da se Crna Gora izbori sa zarobljenim institucijama i nastavi još snažniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, nastavi sa ekonomskim reformama i što prije postane članica Evropske unije. Demokratsko pravilo razvijenog zapadnog svijeta je da vlada reflektuje parlamentarnu većinu izabranu od građana na slobodnim izborima. A ja sam čovjek koji poštuje i promoviše demokratske standarde“, kazao je Milatović za beogradski „NIN“.
Na pitanje zašto pobjednička većina iz avgusta 2020. godine nije mogla da napravi funkcionalnu izvršnu vlast, a mnogi predviđaju da će liderske sujete nagrizati partnere i u budućoj vladi. Milatović je rekao da treba spustiti loptu i razumjeti da su izazovi u zemlji toliko veliki da male partijske razlike treba ostaviti sa strane, kako bi se energija iskoristila za unapređenje stanja u društvu.
„Nadam se da su izvučene pouke iz prošlosti, te da ćemo sa tim iskustvom ovog puta kao društvo biti mnogo mudriji i uspješniji. Racionalnost i podjela odgovornosti su potrebni na političkoj sceni“, poručio je Milatović.
Govoreći o izborima 11. juna, Milatović je rekao da očekuje ubjedljivu pobjedu demokratskih snaga koje su doprinijele promjenama 30. avgusta 2020. i 2. aprila tekuće godine.
„Nakon toga neophodno je formirati stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku novog saziva Skupštine za sve reformske procese na putu evropskih integracija, a najvažniji su oni koji se tiču pravosuđa. Javnost je u prethodnom periodu imala priliku da vidi da su neki od najvažnijih nosilaca funkcija u pravosudnim institucijama zapravo bili dio kriminalnog sistema protiv kojeg je trebalo da se bore. Iz tog razloga je reforma pravosuđa suštinska stvar u daljem demokratskom razvoju zemlje. Bez nje, što bi ljudi rekli, „džaba smo krečili“. Ubijeđen sam da će nakon pobjede na lokalnim i predsjedničkim izborima, Pokret Evropa sad biti okosnica buduće izvršne vlasti. Smatram da treba razmotriti sve opcije nastupa na parlamentarnim izborima, iako lično preferiram predizbornu koalicionu saradnju baziranu na programskim bliskostima, kako bi se sva energija usmjerila na rješavanje važnih društvenih pitanja, umjesto sitnih partijskih konfrontiranja“, poručuje Milatović.
On je naglasio kako nije imao priliku da neposredno upozna predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
„Zahvalan sam mu na čestitki koju sam dobio nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Takođe, imali smo telefonski razgovor koji je protekao u prijateljskom i korektnom tonu. Obostrano smo iskazali spremnost da radimo na unapređenju saradnje i rješavanju pitanja koja opterećuju region“, kazao je Milatović.
On je pojasnio da je ideja EU i nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zemalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije.
„A mi često na Balkanu kada pričamo o evropskim integracijama zaboravljamo upravo važnost naših regionalnih ekonomskih integracija. Unapređenje odnosa i regionalna saradnja je nešto za šta sam se kao ekonomista uvijek zalagao. Prioritet svih prioriteta je svakako članstvo u EU, i dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unapređujemo regionalnu enonomsku saradnju. Štaviše mislim da je to sastavni dio naših EU integracija. Svakako da će se pitanjem pristupanja Otvorenom Balkanu baviti i buduća vlada i Skupština vodeći se interesima Crne Gore i njenih građana. Ali, moj politički stav je jasan. Bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“, istakao je Milatović.
Novi šef crnogorske države naglasio je kako će se zalagati da Crna Gora ima dobre odnose sa svim državama u regionu.
„Saradnja sa Srbijom je veoma važna i zbog ekonomije i zbog činjenice da smo dugo živjeli u zajedničkoj državi, da nas spajaju vjekovi istorije i kulture, porodičnih i prijateljskih odnosa. Zato često i kažem da je Srbija za Crnu Goru više od ekonomije. Rekao sam da bih ubrzo nakon posjete Briselu volio da zvanično posjetim i Beograd, da se odnosi između Crne Gore i Srbije dodatno normalizuju, da se konačno obnove puni diplomatski odnosi, da zajedno radimo na važnim infrastrukturnim projektima – da završimo auto-put ka Srbiji, da zajednički nastupamo kao jedinstvena turistička destinacija prema udaljenim tržištima poput azijskog, da u konačnici budemo dio zajedničke evropske porodice. Jednom riječju, želim da zvanični odnosi između Podgorice i Beograda budu onakvi kakvi su i svakodnevni odnosi između građana naše dvije zemlje, dobrosusjedski i prijateljski“, ukazao je Milatović.
Osvrćući se na to što pojedini analitičari i mediji predviđaju da bi Đukanović mogao da pobjegne iz zemlje, sklanjajući se upravo od potencijalnih istraga, te koliko to djeluje realno, Milatović je rekao da postoje različite informacije koje svakako treba uzeti u obzir.
„Međutim, uvjeren sam da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali takođe kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika. Moje je bilo da odnesem političku pobjedu, sada je na drugim državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode od uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, istakao je Milatović.
On je uvjeren da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali i kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika.
„Sada je na državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, kaže Milatović.
Izjavio je i da podaci ne ukazuju da Crnoj Gori prijeti dužnička kriza, ali to ne znači da ne treba dodatno staviti fokus u narednom periodu na nastavak ekonomskih i fiskalnih reformi.
„Što je posebno važno imajući u vidu predviđene deficite i rastući trend otplate duga u narednim godinama, koje mogu biti izazov, posebno u ambijentu visokih kamatnih stopa. Dobra turistička sezona, čiji efekti bi mogli biti veći od one rekordne 2019. godine, svakako bi dodatno pomogla oporavku ekonomske aktivnosti i umanjenju fiskalnih rizika“, smatra Milatović.
