“Najveći problem s kojim se trenutno građani u Crnoj Gori suočavaju je rast cijena”, saopštio je predsjedik Jakov Milatović gostujući u emisiji Načisto na TV Vijesti.
Smatra da zakon o povećanju PDV-a kao i zakon o uvođenju novih akciza direktno utiču na rast cijena.
“Dodatno smanjuju i ugrožavaju konkurentnost naše privrede u dva važna segmenta – turizam i proizvodnju vina. Vratio sam ta dva zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, apelujući na svakog poslanika da precizno i detaljno pročita argumentaciju i da u drugom krugu glasanja ima u vidu to što sam napisao jer upravo to što sam napisao svaki građanin zna da je istina”, kazao je Milatović.
Kazao je da ne želi da preuzme bilo čije ingerencije, te da je svaki od zakona koji je vratio Skupštini bio jako dobro argumetovan i da ni u jednom slučaju nije čuo argumentovanu povratnu informaciju.
Milatović je kazao da je već duži vremenski period svima u Crnoj Gori jasno koliko predsjednik Vlade Milojko Spajić izgovara neistine.
“Jel može neko da kaže da povećanje PDV-a na turizam neće povećati cijene. Ili da povećanje PDV-a na knjige, na kulturu neće povećati cijenu kulture i učiniti je manje dostupnom. Ili da uvođenje novih akciza na vina neće smanjiti konkurentnost naše domaće proizvodnjue u vingradarstvu, ugroziti poslovanje nacionalnog brenda ‘Plantaža”, ugroziti i umanjiti međunarodnu konkurentnost svakog malog proizviđača vina u Crnoj Gori. Ili da je dobro da se opet u kabinetima ministra prosvjete biraju direktori škola, iako smo svi kao društvo uložili veliki trud da izbor direktora škola izađe iz kabineta ministara prosvjete i predsjednika Vlade. Jel može neko da kaže da je bolje imati namještenog direktora Javnog servisa i direktora Javnog servisa sa pet godina radnog iskustva ili nekog ko malo bolje poznaje taj sektor”, rekao je Milatović.
On je rekao da misli da je svima u Crnoj Gori jasno da je nažalost Skupština Crne Gore, misli prije svega na parlamentarnu većinu, izgubila nadzornu ulogu u odnosu na rad Vlade.
Nije važno kolika je plata , nego koliko čega može da se kupi
Kazao je da Vlada kroz svoja obećanja iznevjerila očekivanja više od 100.000 radnika obećavajući minimalnu zaradu od 700 eura koja se nije desila.
“Ono što se desilo je nezabilježen rast cijena”, poručio je Milatović.
Milatović je rekao da nije važno kolika je plata u nominalnom iznosu nego koliko čega može da se kupi.
“Moja odluka da potpišem zakon kojim se minimalna zarada podiže na 600 eura je ispravna i na taj način će se makar malo ublažiti nezabilježen rast cijena koji je smanjio kupovnu moć građana a prije svega onih sa najmanjim primanjima”, rekao je predsjednik Crne Gore.
Ugrožava se Fond PIO i njegova budućnost
Milatović je rekao da su prihodi Fonda PIO za ovu godinu oko 600 miliona eura, te da se 150 miliona izvlači, i ne ide na povećanje neto zarada radnika, nego u profite poslodavaca, prije svega velikog kapitala.
On je rekao da Vlada predlaže da minus u javnim finansijama tih 150 miliona, nadomjesti tako što će da uvede nove poreze i namete na građane i privredu.
Kazao je da se ugrožava Fond PIO i njegova budućnost, kao i budućnost svih sadašnjih i budućih prenzionera.
Imamo netransparentnu, neozbiljnu i neodgovornu politiku
Milatović je rekao da su tri klučne razlike između programa Evropa sad 1 i programa Evropa sad 2.
“Pod jedan, način na koji se pristupilo izradi programa. U prvom slučaju transparentno, inkluzivno, skoro tri mjeseca je postojao detaljan papir sa detaljnom analizom o pozitivnim i negativnim aspektima tog programa. Socijalni dijalog, javna rasprava, diskusija sa sindikatima i poslodavcima, odlazak u Brisel, iskusija sa pet evropskih komesara i to je drugačiji pristup od ovog koji smi imali sad. Sad imamo netransparentnost, nemamo detaljnu analizu, nemamo inkluzivan socijalni dijalog. Čak nijesmo imali ni preporuku Socijalnog savjeta. Nijesmo imali jednoglasnost na Socijalnom savjetu. Imamo netransparentnu, neozbiljnu i neodgovornu politiku”, rekao je Milatović.
On je kazao da je druga razlika teorijska.
“Evropa sad 1 je bila nadogradnja određenih preporuka kredibilnih međunarodnih finansijskih institucija – Svjetske banke, EBRD, MMF u dijelu smanjenja opterećenjaq na rate koje je kompenzovano uvođenjem progresivnog poreza na lični dohodak. Postojala je argumentovana preporuka kredibilnih međunarodnih finansijskih institucija. U ovom slučaju to ne postoji”, kazao je Milatović.
Rekao je da je treća razlika odnosno bro tri – konceptualni.
“Između Fonda zdravstva i Fonda PIO je ključna razlika u tome što u prethodnom periodu što ste imali veću platu izdvajali ste više za Fond zdravstva, što ste imali manju platu izdvajali ste u apsolutnom iznosu manje. Ali usliga koju ste dobijali od Fonda zdravstva je bila jednaka za sve. U tom smislu, konceptualno, je imalo smisla smanjiti doprinose za zdravstvo na nulu. Fond PIO je drugačiji sistem zato što je penzija ekonomska kategorija. Ljudi koji sada imaju veće plate izdvajaju više u Fond PIO i imaće veće penzije. U tom smislu su ta dva sistema konceptualno drugačija. To su tri suštinske razlike između onoga što je bilo i onoga što je sada”, rekao je predsjednik Crne Gore.
