VLADA POSTAJE GENERATOR KRIZE LIKVIDNOSTI U SISTEMU!!
Zbog posledica popilističkih odluka, da se plate u CG povećaju ukidanjem doprinosa za zdravstvo, drasticnim smanjenjem doprinosa za PIO, nekontrolisanog zapošljavanja partijskih kadrova u javnom sektoru, povećanju zarada u javnom sektoru, povećanje troškova za zarade u privatnom sektoru za 55% ( a povećanje produktivnosti za samo 13%).
Eksplozija neproduktivne javne potrosnje ( nabavke auta, troškovi komunikacija, sluzbenih putovanja, dodatnih angazmana po Ugovoru o radu, dnevnica, hrane i pica, nepotrebnih kupovina opreme, troskova zakupa i kupovine poslovnog prostora, namjestaja, nekontrolisana potrosnja diplomatskih predstavnistava po svijetu, nenamjenska potrosnja iz programskih budzeta….) , rast troskova za socijalna davanja ( koja u minimalnom procentu idu ka stvarno socijalno ugroženim stanovnicima, a ostalo se koristi za političke kampanje i jeftinu demagogiju).
Nekontrolisani troškovi zdravstvenog sistema koje definiše i kontrolise DPS monopolska firma GLOSARIJ, a ne Vlada Crne Gore, budžet se nalazi u kritičnoj situaciji sa aspekta LIKVIDNOSTI.
Naime, ukupni prosječni mjesečni prihodi budžeta su oko 230 miliona EUR, a troskovi isplata za bruto plate, penzije, socijalu i zdravstvo su prosjecno 238 mil EUR. Znaci budzetu mjesecno nedostaje oko 8 mil Eur da bi pokrio samo ove mandatorne troskove ( fiksni troskovi koji se moraju isplatiti SVAKOG mjeseca) .
U praksi ovo znaci da Ministarstvo finansija mora svake nedelje da na racunu izmedju 70-90 mil eur da bi se iplatile ove 4 velike fakture. To znaci da se sa racuna budzeta ciste sva sredstva koja se uplate kao prihodi od poreza, doprinosa, carina, akciza. I to SVAKE nedelje.
Ministarstvo je zbog sezonskog karaktera visine prihoda i fiksnih rashoda ( koji su isti za svaki mjesec) prinuđeno da uzima kratkoročne pozajmice od poslovnih banaka sa visokim kamatama.
Kao posledicu ove primarne nelikvidnosti i deficita, ministarstvo finansija je prinudjeno da kasni sa ostalim plaćanjima: izvodjenje radova kroz kapitalni budzet, dostavljenje robe i usluge, isplate po obavljenim tenderima iz javnih nabavki, subvencije, druge troskove iz programskih budzeta. Vlada kasni sa placanjima. Kasnjenja su već dostigla zabrinjavajuce razmjere jer sire virus nelikvidnosti u privredu drzave. Dobavljaci kasne sa isplatama svojih obaveza ( dobavljačima, bankama, poreskoj upravi, zaposlenima …), banke kasne sa naplatama kredita…
Đavolji krug nelikvidnosti se zatvorio. On je već vidljiv kroz rast ukupnog iznosa blokada i broja blokiranih firmi. Najveći dug je prema državi i poreskoj upravi. Dug se uvećan vratio tamo gdje je i nastao. U Vladu.
Broj blokiranih firmi i preduzetnika povećan je za više od 2,2 hiljade u odnosu na kraj 2020. godine, dok je iznos blokiranog duga dupliran i veći za gotovo 750 miliona eura.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), na kraju avgusta 2025. godine bilo je 21,1 hiljada preduzeća sa blokiranim računima, sa ukupnim dugom od 1,52 milijarde eura. Za poređenje, na kraju decembra 2020. godine u blokadi je bilo 18,85 hiljada preduzeća i preduzetnika, sa ukupnim dugom od 771,21 milion eura.
Zato je Vlada primorana da se ubrzano zaduzuje i u zemlji i u inostranstvu jer nelikvidnost budzeta prijeti da blokira funkcionisanje privrede kojoj su programi ES1 i ES2 vec drasticno povecali troskove poslovanja. Dodatni pritisak na poslovanje domaćih firmi su donijele firme stranih osnivaca ( posebno iz Turske 14.000) koje uglavnom posluju u sivoj zoni i ne placaju poreze i doprinose, a imaju laksi pristup jeftinim kreditima, subvencijama i donacijama.
Da ne pominjemo troskove budžeta za vracanje kineskog kredita za auto-put, troskovi garancija za kredite javnih preduzeća i lokalnih samouprava.
Jednostavno, budžet se pretvorio u protočni bojler gdje se prikupljeni prihodi troše na isplate plata, penzija, socijale i troškova zdravstva.
Kašnjenja isplata su već znak metastaze javnih finansija.
