Predsjednik države Jakov Milatović je u četvrtak, na konferenciji Centra za građansko obrazovanje povodom 11 godina od početka pregovora sa EU, kazao da je do zastoja u pristpunim pregovorima Crne Gore došlo u periodu od 2016 do 2020. godine, kada je Vladom rukovodio Marković, zbog nedostatka političke volje za odblokiranje mnogih važnih stvari.
Marković je u izjavi dostavljenoj agenciji MINA rekao da Vlada nije odgovorna za nedostatak reformi u pravosuđu.
“Nedostatak reformi u pravosuđu desio se ne zbog Vlade, već zbog nemogućnosti političkih aktera da u parlamentu dođu do neophodne većine za iskorak na tom planu, što traje sve do danas”, istakao je Marković.
On je ukazao da je Vlada čiji je bio predsjednik otvorila devet pregovaračkih poglavlja i jedno privremeno zatvorila.
Kako je podsjetio Marković, u prvoj godini mandata otvorena su poglavlja 11 Poljoprivreda i ruralni razvoj, 19 – Socijalna politika i zaposljavanje, 1 – Sloboda kretanja robe, 22 – Regionalna politika i kordinacija strukturnih instrumenta, 2 – Sloboda kretanja radnika i poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.
Marković je dodao da je u toj godini zatvoreno poglavlje 30 – Vanjski odnosi.
Prema njegovim riječima, u drugoj godini mandata, 2018. godine otvorena su poglavlje 17 – Ekonomska i monetarna unija i 27 – Životna sredina, a 2020. godine poglavlje 8 – Konkurencija.
“Sa ovim poglavljem Crna Gora je okončala proces otvaranja poglavlja i bila je najbolje kotirana drzava za ulazak u EU”, istakao je Marković.
Kada je riječ o zastoju Crne Gore na EU putu, Marković je kazao da je tokom 2018. godine došlo do strateške promjene pristupa EU u procesu proširenja.
“Novi pregovarački okvir je tema koju je nametnula Francuska nakon zahtjeva predsjednika (Emanuela) Makrona da se zaustavi proces dok se ne izvrši reforma unutar EU institucija. Brisel je praktično obustavio pregovore dok se taj novi okvir ne definiše”, istakao je Marković.
On je dodao da su tokom 2019. godine uslijedili izbori za novi saziv Evropskog parlamenta i nove Evropske komisije, što je uslovilo da se odlazeća Komisija se temom proširenja nije ni bavila.
“I konačno, 2020. godina je počela i bila obilježena pandemijom Covid 19. Borba sa pamdemijom je bila praktično jedini ptioritet za sve države EU, ali i cijelog svijeta”, naveo je Marković.
Marković je istakao da je 41. Vlada uspješno dovršila postupak učlanjenja Crne Gore u NATO, koji su, kako je rekao, opstruirali politički subjekti koji su konstituisali 42. Vladu, čiji je ministar bio i Milatović.
“Ovo dovoljno govori ne samo o snažnoj političkoj volji Vlade koju sam predvodio, nego i o istorijskim rezultatima na planu evropske i evroatlanske integracije”, kazao je Marković.
Kako je dodao, o rezultatima 42. i 43. Vlade na ovom planu najbolje govori zadnji izvještaj o napretku koji se ocjenjuje kao jedan od najgorih od početka pregovora o članstvu.
Marković je kazao da ga je na ovo dodatno obraćanje podstakla obaveza, ne prema njemu kao predsjedniku 41. Vlade, niti ministrima koji su bili u njenom sastavu, već prema stotinama sjajnih službenika koji su bili dio pregovaračke strukture i hiljadama državnih službenika koji su naporno, posvećeno i profesionalno radili paralelno na ostvarenju dva ključna prioriteta državne politike: članstva u EU i NATO.
“Tim prije što je nedavno izabrani predsjednik Crne Gore, suprotno činjenicama i rezultatima 41. Vlade, omalovažio i njihov profesionalni rad i integritet”, naveo je Marković.
