Predsjednik Skupštine Andrija Mandić u sretenjskom intervjuu „Borbi“, sumirao je svoj dosadašnji rad u Skupštini Crne Gore.
Mandić je govorio i o održanom okruglom stolu gdje se predlaže da narko karteli budu proglašeni za terorističke organizacije.
„Kada spojite formiranje anketnog odbora i inicijativu o označavanju narko klanova terorističkim organizacijama, vidjećete apsolutnu posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Smatram da je ta borba prioritet broj jedan za našu zemlju, jer iz nje proizilaze gotovo svi problemi sa kojima se sve ovo vrijeme suočavamo“, kazao je Mandić za „Borbu“.
Govorio je i o nedavnoj blokadi Skupštine od strane opozicije i kazao da su štetu imali samo građani Crne Gore.
„Usvajanje budžeta je bilo neophodno za cijelu zemlju, uključujući i za građane koji su glasali DPS i smatram da sam parlament odblokirao na jedan izričito miran i džentlmenski način. Koristim ovu priliku da pozovem poslanike koji su udaljeni da se vrate dijalogu i da svoje političke pozicije brane argumentima u plenumu, a ne raznim performansima“, kazao je Mandić.
Borba: Prošlo je više od godinu dana od kako ste na čelu Zakonodavnog doma koji, sudeći po porukama koje se šalju iz Parlamenta, donosi istorijske rezultate. Kako gledate na godinu za nama i na ostvarene rezultate?
Zaista mislim da će prethodna godina biti zapamćena kao godina istorijskih rezultata, prvenstveno Skupštine Crne Gore, kao našeg najvišeg zakonodavnog doma, a svakako i drugih segmenata vlasti i društva.
U nezapamćeno kratkom roku, mi smo ostvarili ključna imenovanja u pravosuđu, izglasali preko 100 zakona, među kojima su ključni oni koji su nam omogućili dobijanje pozitivnog IBAR-a.
Sve je ovo na kraju rezultiralo zatvaranjem tri pregovaračka poglavlja krajem godine i što na simboličan način predstavlja krunu našeg predanog rada.
Kao predsjednik Skupštine, u svom kabinetu sam se, za samo godinu dana, sastao sa preko 30 ambasadora država Evrope i svijeta, bio sam u zvaničnoj posjeti Republici Turskoj, Republici Italiji, Kraljevini Švedskoj, Kraljevini Maroko, Kraljevini Saudijskoj Arabiji, učestvovao u brojnim konferencijama EU i drugih interparlamentarnih zajednica, gdje bih posebno naveo Konferenciju predsjednika parlamenata zemalja EU održanu u Palma de Majorci, konferenciju predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope održanu u Mađarskoj, kao i Konferenciju predsjednika parlamenata malih zemalja održanu u Malti.
Bio sam domaćin predsjednicima parlamenata Republike Azerbejdžana, Republike Mađarske, Republike Finske, Republike Malte i Bosne i Hercegovine. Razgovarao sam i sastajao se sa najvišim zvaničnicima Evropske unije i na svakom mjestu dobio samo riječi ohrabrenja i pune podrške našoj politici punopravnog članstva u EU.
Borba: U godini za nama je konačno, četiri godine nakon 30. avgusta, došlo do rekonstrukcije Vlade gdje je nekadašnji Demokratski front, odnosno koalicija Za budućnost Crne Gore ušla u izvršnu vlast. Zašto je bio potreban toliki protek vremena? Ko je podmetao nogu i zbog čega ste bili „targetirani“ kao neprihvatljiv partner sve ovo vrijeme?
Svi se sjećamo raznih konstrukcija koje su brojni politički akteri, potpomognuti njihovim saradnicima iz drugih oblasti kreirali, ne bi li onemogućili da koalicija Za budućnost Crne Gore i Nova srpska demokratija postanu dio vlasti. Smatram da smo ovim rezultatima u potpunosti u paramparčad rasturili cijelu tu negativnu kampanju i dokazali da je nama interes Crne Gore i njenih građana na prvom mjestu.
Svima je danas kristalno jasno da je nekadašnji Demokratski front i sadašnja koalicija ZBCG ključni faktor reformi koje su neophodne za ozdravljenje ovog društva. To smo upravo demonstrirali kreiranjem inicijative za proglašavanje narko kartela u Crnoj Gori terorističkim organizacijama.
Bivši režim je, uz pomoć svojih dobro postavljenih saradnika u brojnim oblastima, kreirao lažni narativ da smo mi neodgovarajući faktor, posebno kada su u pitanju naši međunarodni partneri i sada vidimo da smo posebno u toj oblasti ostvarili najbolje rezultate.
Borba: Konačno se, nakon nekoliko mjeseci, prevazišla institucionalna kriza koju je svojim djelovanjem izazvala opozicija. Zbog čega se čekalo ovoliko dugo da bi se zakonodavni dom odblokirao?
Više je faktora zbog čega je otpočela blokada od čije su štete imali samo građani i smatram da je ona prevashodno smišljena zbog potrebe pojedinaca u Demokratskoj partiji socijalista da skrenu pažnju na sebe pred kongres te partije, kao i da potisnu da su pojedini visoki funkcioneri i nekadašnji ministri iz njihovih redova uhapšeni pod sumnjom da su zloupotrijebili službeni položaj. Jasno je da se ta partija ne snalazi najbolje u opoziciji i to je evidentno iz njihovih političkih lutanja, kao i iz jasne podijeljenosti na umjerene i radikalne frakcije.
Ja sam želio da dokažem da parlament nikada više ne mora biti mjesto gdje se odluke donose silom i nasiljem. Pozivao sam na dijalog, organizovao brojne sastanke, pokazao maksimalnu moguću širinu, razumijevanje i toleranciju prema poslanicima opozicije, jer prema njima imam poseban senzibilitet, jer kao što građani Crne Gore znaju, većinu sam svog političke karijere proveo upravo kao opozicioni poslanik, ali u jednom momentu građani više nisu mogli da čekaju.
Borba: Jedan ste od prvih državnika koji je čestitao novoizabranom predsjedniku SAD-a Donaldu Trampu pobjedu na novembarskim izborima. Šta očekujete od nove Trampove administracije, i je li promjena pozitivna za Crnu Goru, Srbiju i region?
Čini mi zadovoljstvo što sam jedan od prvih državnika u svijetu koji je čestitao Donaldu Trampu pobjedu na predsjedničkim izborima, jer smatram da je tim činom otpočeo proces ozdravljenja cijelog svijeta i povratak tradicionalnim i patriotskim vrijednostima za koje se zalažemo kao Nova srpska demokratija. Vidimo danas da njegova administracija sprovodi velike reforme koje će kao rezultat imati da se precizno zna gdje ide novac američkih građana i tu ideju snažno pozdravljam. Mediji su objavili za šta su se sve konkretno i na Balkanu trošili ti dolari i vidjeli smo jednu vrstu zgražavanja građana SAD što su milioni išli u razne NVO i projekte od kojih oni nisu imali nikakve koristi.
U proteklom periodu, Nova srpska demokratija je intenzivirala komunikaciju i saradnju sa našim kolegama iz Republikanske stranke i zaista smatramo da će sa novom Trampovom administracijom boljitak osjetiti ne samo Crna Gora i Zapadni Balkan, već i ostatak svijeta koji je privržen vrijednostima slobode i tradicije.
Borba: A govoreći o Donaldu Trampu, krajnje je interesantno da imate jako slična gledišta po pitanju organizovanih kriminalnih grupa. Nedavno je u Americi predloženo da se narko karteli tretiraju kao terorističke organizacije, što i Vi predlažete ovih dana, čak ste juče i bili domaćin okruglog stola na tu temu. To, ipak, nije nova ideja, nekadašnji Demokratski front je predlagao još 2015/16. Možete li građanima objasniti šta bi ova odluka značila?
Pokretanje ove inicijative je zapravo nova faza u suštinskoj borbi za budućnost ove zemlje, odnosno u borbi protiv kancera zvanog organizovani kriminal. Iako je ovu inicijativu globalno popularizovao novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp, u Crnoj Gori ona izvorno potiče od nekadašnjeg Demokratskog fronta, prvenstveno gospodina Nebojše Medojevića. Ideali borbe za bolje i zdravije društvo koje smo zajedno ustanovili su neuništivi i drago mi je što vidim da većinska Crna Gora, kao i državni vrh oličen u predsjedniku države Jakovu Milatoviću kao i predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, danas iste snažno podržava.
Jučerašnji okrugli sto je pokrenuo taj borbeni motor i sada je neophodno da ovu inicijativu otvorimo što široj mogućoj javnoj raspravi i ekspertizi. Vidjeli smo da postoje razni pristupi ovoj borbi, od onih radikalnih, do onih koji se vode umjerenijim reformama. To su margine unutar kojih se krećemo i sada je dužnost cijelog društva da snažno pristupimo ovim reformama i ozdravimo Crnu Goru, kako bi buduće generacije imale sigurnije sjutra.
Borba: U žiži javnosti prethodnih dana jeste i formiranje Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem političkih likvidacija i prebijanja od strane notornih Crnih Trojki. Konkretno, govori se o ubistvima Duška Jovanovića, Pavla Bulatovića, Slavoljuba Šćekića i brojnih drugih slučajeva. Kakve rezultate od Anketnog odbora očekujete?
Anketni odbor će u centar dešavanja i pod lupu javnosti vratiti brojne slučajeve koje je bivši režim pokušao da ostavi u mraku. Akteri zbivanja iz tridesetogodišnjeg svjedočenja će odgovarati na pitanja članova odbora i smatramo da će na tim sjednicama biti iznešene brojne informacije koje će biti od velike važnosti za veliki broj slučajeva političkih likvidacija, prebijanja i zastrašivanja novinara. Kao poslanici Skupštine Crne Gore, prvenstveno kao poslanici većine koji su se borili za slobodu koju smo ostvarili 30. avgusta, dužni smo da učinimo sve što je u našoj moći da istina konačno izađe na vidjelo, da izvršioci i još važnije, nalogodavci izađu pred lice pravde i odgovaraju za sva nepočinstva koja su uradili svih ovih godina.
Kada spojite formiranje anketnog odbora i inicijativu o označavanju narko klanova terorističkim organizacijama, vidjećete apsolutnu posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Smatram da je ta borba prioritet broj jedan za našu zemlju, jer iz nje proizilaze gotovo svi problemi sa kojima se sve ovo vrijeme suočavamo.
Borba: Krajem godine navršilo se i pet godina od donošenja spornog Zakona o slobodi vjeroispovjesti i veličanstvenih litija koje su trajale januara i februara. Pola decenije kasnije kako gledate na ta dešavanja u Skupštini, donošenje Zakona u gluvo doba noći, hapšenje čitavog poslaničkog kluba Demokratskog fronta?
Bila je to kulminacija jednog zlog nauma i jednog zlog vremena. Ali kao što znamo, u najvećoj tami, javlja se i najsvjetlija baklja. Upravo poslanici DF-a zapalili su tu baklju, koja se kasnije prenijela ulicama gotovo cijele Crne Gore u vidu veličanstvenih litija.
Možemo slobodno reći da je 2020. bila godina oslobođenja naroda Crne Gore i to je definitivno najveća tekovina koju smo ponijeli iz te borbe. Građani su u potpunosti slobodni i niko više ne strahuje da li će zbog izgovorene riječi izgubiti posao ili krov nad glavom.
Borba: Jedan od prvih koraka Vlade Milojka Spajića bilo je sprovođenje dugo odlaganog popisa stanovništva čiji rezultati pokazuju da je porastao broj Srba u Crnoj Gori. S tim u vezi, koalicija ZBCG tražila je da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, po Ustavu. Čemu toliki otpor DPS-a i crnogorske nacionalne zajednice ovoj ideji? Gledate li na to kao rasnu diskriminaciju?
Diskriminacija je definitivno ključna riječ kada je u pitanju pitanje srpskog jezika. Jedna parlamentarna većina je, podsjetiću, u vremenu kada je po zvaničnim rezultatima popisa iz 2003. 63.5% građana Crne Gore govorilo srpskim jezikom, donijela Ustav koji kao službeni jezik definiše crnogorski, dok su ostali u službenoj upotrebi.
Na naredna dva popisa, 2011. i 2023. imamo potvrdu da srpskim jezikom govori većina građana Crne Gore i sve što mi tražimo jeste ono što bi u svakoj demokratskoj zemlji bilo apsolutno normalno, a to je da najviši pravni akt države – njen Ustav, prati realno stanje.
Otpor DPS-a i njihovih saradnika je krik očajnika, jer znaju da bi se izmjenom Ustava uništio i poslednji stub njihove diskriminatorne politike i zle namjere da u Crnoj Gori gospodare nad slobodnom mišlju.
Prošlo je vrijeme njihovih pritisaka, kada se zbog pripadanja jednoj naciji ili upotrebe jednog jezika, gubio posao ili čak krov nad glavom, došlo je vrijeme slobode. Ustav mora predstavljati realnu sliku Crne Gore, a ona jeste da srpskim jezikom govori najveći broj građana!
9) Borba: Dvije su teme koje ste prethodnih mjeseci nanovo otvorili u crnogorskom društvu – obnova kapele na Lovćenu i tema povratka ikone Bogorodice Filermose Mitropoliji crnogorsko primorskoj SPC. Zbog čega su oba ova slučaja važna kako za crkvu tako i za društvo?
Obnova kapele na Lovćenu je, po mom skromnom sudu, mjera pomirenja naše zemlje. Nažalost, kroz našu istoriju, uvijek se sa nekom naglom promjenom vlasti i sistema, do temelja rušilo i istorijsko nasleđe prethodnog, pa smo tako u Crnoj Gori imali rušenje Njegoševe zavjetne kapele od strane komunističkog sistema, iako je protiv toga bio, osim Srpske pravoslavne crkve, i krem društvene i intelektualne elite, a rekao bih i najveći dio građana.
Upravo zbog ove neslavne tradicije rušenja, smatram da je vrh Lovćena dovoljno veliki da ga osim postojećeg Meštrovićevog Mauzoleja, krasi i Njegoševa zavjetna kapela. Na taj način, napravili bi diskontinuitet sa negativnim elementima iz naše zajedničke prošlosti i gradili bolju budućnost u kojoj zaista ima mjesta za sve.
Kada je u pitanju ikona Bogorodice Filermose, njen povratak Mitropoliji crnogorsko primorskoj SPC bilo bi ispravljanje istorijske nepravde, jer ako pogledamo, ta ikona nikada nije bila čuvana od strane neke državne institucije, već je uvijek svoje utočište imala u Crkvama i tu bila vrednovana i poštovana na pravi način.
Najbolji dokaz o tretmanu koji tako vrijedna relikvija dobija od strane države jeste da je tokom njenog boravka u muzeju, nestao njen najvredniji dragulj, što se nije desilo tokom gotovo dvije hiljade godina njenog postojanja kroz razna istorijska dešavanja, brojne ratove i nedaće.
