HomeFokusMandić inicirao ideju obnavljanja Njegoševe kapele na Lovćenu

Mandić inicirao ideju obnavljanja Njegoševe kapele na Lovćenu

Kazao je da će se time što se na Lovćenu neće više ništa rušiti, nego graditi, poslati poruka za nove naraštaje u Crnoj Gori da će naša zemlja biti po mjeri svih njenih građana i u njoj će, baš kao i na Lovćenu, biti mjesta za sve.

„ZRELI SMO ZA TO KAO DRUŠTVO“

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić inicirao je danas ideju obnavljanja Njegoševe kapele na Lovćenu, rekavši da smo dovoljno zreli kao društo i zajednica da realizujemo, kako kaže, tu plemenitu ideju, koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi.

Mandić je danas u Vladinom domu na Cetinju priredio svečanu ceremoniju povodom dodjele Trinaestojulske nagrade koja je ranije upriličena u Skupštini Crne Gore dobitnicima za 2024. godinu: književniku Andriji Raduloviću, slikaru Branislavu Banetu Sekuliću i doktoru bogoslovskih nauka Nikoli Marojeviću, kao i Draganu Koprivici, ovogodišnjem dobitniku Trinaestojulske nagrade za životno djelo.

„13. jul kao datum i ideja, predstavlja samu suštinu Crne Gore. On je spoj vjekovne borbe za slobodu i ideje o stvaranju suverene i međunarodno priznate države našeg naroda na temeljima istorijskog zavjeta koji je upravo sačuvan i njegovan na Cetinju i staroj Crnoj Gori“ kazao je predsjednik Mandić prisutnima na svečanosti.

MandićMandić (Foto: Printscreen/Skupština CG)

On je istakao da je ključnu ulogu u stvaranju, ali i sprovođenju nacionalne ideje o oslobođenju i ujedinjenju južno-slovenskih naroda vodila svetorodna loza Petrović Njegoš.

„Njegošev zavjet, da bude sahranjen u kapeli na Lovćenu, tom pijemontu sa kojeg su se mogla vidjeti dva carstva koja su u datom momentu okupirala južnoslovenske narode, ne bi li to naizgled malo, ali metafizički veliko zdanje služilo kao svjetionik slobode put kojeg će gledati i junaci na Vučjem dolu, heroji na Fundini, ustanici u Nevesinju, kao i oslobodioci tokom Balkanskih ratova i sokolovi Mojkovačke bitke 1916“, podsjetio je Mandić dodajući da su put Lovćena gledali i ustanici koji su 13. jula 1941. godine podigli visoko trobojnicu, simbol slobode, jednakosti i bratstva, stavivši po strani sve ideološke i druge razlike, vođeni duhom svojih predaka.

„Obnavljanje Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu je ideja koju je prvo pokrenula naša Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve i naš blaženopočivši Mitropolit Amfilohije. Smatram da smo danas dovoljno zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu plemenitu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori i želim da iskoristim ovu priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram!“, naglasio je Mandić.

Kazao je da će se time što se na Lovćenu neće više ništa rušiti, nego graditi, poslati poruka za nove naraštaje u Crnoj Gori da će naša zemlja biti po mjeri svih njenih građana i u njoj će, baš kao i na Lovćenu, biti mjesta za sve.

U ime ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade obratio se zamjenik predsjednika žirija Želidrag Nikčević koji je naglasio da su sve kandidature razmotrene odgovorno, pažljivo i savjesno.

„Odluku smo morali da donesemo glasanjem, sužavajući izbor“, naglasio je Nikčević i podsjetio da su nagrađeni: protojerej Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka, izvršni direktor Instituta za srpsku kulturu, za ukupnu godišnju aktivnost u razvoju kulture, u oblasti rada i stvaralaštva koje doprinosi afirmaciji Crne Gore; akademski slikar Branislav Bane Sekulić, nekadašnji redovni profesor i dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, umjetnik visokih stvaralačkih dometa, sa višedecenijskim slikarskim i pedagoškim opusom, čije je stvaralaštvo nezaobilazno u sagledavanju razvoja savremene crnogorske likovne scene; književnik Andrija Radulović za zbirku pjesama „Otkup“, u izdanju Književnog društva „Njegoš“, iz Nikšića, jedan od najistaknutijih i najprevođenijih pjesnika sa naših prostora, svrstavan u stroge i reprezentativne antologije, kako kod nas tako i u inostranstvu, dobitnik više značajnih književnih nagrada i priznanja; profesor doktor Dragan Koprivica čiji je stvaralački dar višestran i obuhvata nekoliko ravnopravnih sfera umjetnosti.

Već nekoliko decenija afirmisani je pripovjedač, romanopisac, pjesnik, aforističar, dramski pisac, scenarista i prevodilac, i uz to veoma aktivni humanitarni poslenik, dobitnik niza značajnih književnih i društvenih priznanja te u dva mandata biran za člana Odbora za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti.

Dobitnik Trinaestojulske nagrade za životno djelo profesor doktor Dragan Koprivica zahvalio je u svoje i u ime ostalih dobitnika ovogodišnjih nagrada.

„Uz zahvalnost respektabilnom žiriju na objektivnim odlukama, ističem da su tri laureata godišnjih nagrada, svaki na osoben način, i dosadašnjom ukupnom biografijom dali pečat svojim ostvarenjima iz protekle godine, koja su ih i preporučila na konkursu“, naglasio je Koprivica i dodao:

„Na kraju, svi mi laureati, još jednom iskazujemo zadovoljstvo i osjećaj časti zbog Trinaestojulske nagrade, i što smo tim povodom danas i ovdje u duhovnoj prijestonici Crne Gore. Živjela kultura, nauka i umjetnost! Živjela Crna Gora!“, riječi su kojim je Koprivica zaključio svoje obraćanje.

Svečanosti povodom ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade u Vladinom domu na Cetinju prisustvovali su poslanici, predstavnici sudske i zakonodavne vlasti, crkveni velikodostojnici i predstavnici diplomatskog kora.

POVEZANI TEKSTOVI
- Advertisment -
Google search engine

pOPULARNO

Recent Comments