Vlada preduzima aktivnosti u pravcu smanjenja troškova za proizvode koji čine inpute za krajnji turistički proizvod i uvjerenja sam da će to uroditi plodom, odnosno da će turistička privreda na odgovarajući način reagovati i po pitanju cjenovne politike, kazala je u intervjuu za „Dan“ ministarka turizma Simonida Kordić.
Shodno inflatornim kretanjima i geopolitičkim dešavanjima u prethodnom periodu, kako u Crnoj Gori, tako i na širem području, došlo je do povećanja cijena u svim sektorima privrede, pa samim tim i u sektoru turizma i ugostiteljstva.
– Svakako da visoke cijene mogu negativno uticati na turističku ponudu, naročito kada kvalitet usluge ne prati takve cjenovne poteze. Zato svi treba da uložimo dodatni trud da kreiramo adekvatan turistički paket, koji će biti na zadovoljstvo i gostiju i privrednika. Važno je reći da je zajednički zadatak da ulaganjem dodatnih napora unaprijedimo kvalitet ponude i nivo usluge, te time stvorimo ambijent gdje će cijena opravdati ponuđeni kvalitet – izjavila je Kordić, koja je krajem jula izabrana za ministarku turizma.
Kakav je Vaš utisak o nivou razvoja našeg turizma i turističke ponude?
Kada se govori o stepenu razvijenosti turizma kao privredne grane, prvenstveno se mora imati u vidu složenost turističkog proizvoda, odnosno njegova komplementarnost sa gotovo svim ostalim djelatnostima – saobraćaj, poljoprivreda, trgovina, građevinarstvo, obrazovanje, kultura, ekologija… Sve navedene komponente koje čine ukupnu turističku ponudu moraju se razvijati u skladu sa savremenim trendovima, koji se, prije svega, ogledaju u zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji.
Shodno tome, a imajući u vidu dosadašnje parametre turističkog prometa, tj. broj noćenja i ostvarene prihode, svakako postoji osnov za optimistične procjene. Takođe, moram kazati da odranije prepoznati problemi i dalje egzistiraju, što znači da slijede intenzivne aktivnosti, ne samo resornog, već i ostalih ministarstava, kao i institucija na državnom i lokalnom nivou, u pravcu njihovog minimiziranja i daljeg efikasnijeg razvoja turizma.
Spremati se i za zimsku sezonu bez snijega
Da li Ministarstvo turizma pravi plan za predstojeću zimsku sezonu i postoji li varijanta za sezonu bez snijega?
Situacije koje se odnose na nedostatak snijega, s obzirom na klimatske promjene, vjerovatno će postati sve učestalije. U tom smislu, sa aspekta djelovanja države i lokalnih zajednica, neophodno je da se u okviru pripreme sezone planiraju, a potom i realizuju što raznovrsnije aktivnosti za koje snijeg nije neophodan.
Prije svega, mislim da ponude u područjima koja gravitiraju žičarama, koje bi se mogle transformisati u žičare za panoramske vožnje, treba da budu upotpunjene, na primjer, gastro ponudom na planinskim vrhovima koja je specifična za okruženje, zatim kroz osmišljene tematske ture na panoramskim rutama, organizovanje škola u prirodi… To sve zajedno stvara osnovu za zanimljiv program boravka u zimskim centrima i tokom perioda bez snijega.
Dakle, smatram da izazov u odvijanju sezone koji nastaje usljed nedostatka sniježnih padavina može da se iskoristi kao nova šansa za razvoj ponude koja će se nadovezati na ljetnju. Ovo tim prije ako se ima u vidu činjenica da se posljednjih godina u našim planinskim turističkim centrima veći turistički promet ostvaruje tokom ljetnje u odnosu na zimsku sezonu.
Kod nas se često govori o strukturi gostiju, u smislu koliko troše novca. Da li je to uopšte pravi put za privlačenje gostiju i kako vidite naš turizam u narednim godinama?
Prvo, činjenica je da je u turizmu prazan krevet najskuplji krevet. Shodno tome, svi gosti su dobri i poželjni gosti.
S druge strane, raznovrsna ponuda obezbjeđuje široki spektar gostiju, odnosno zemalja njihovog porijekla. Na taj način smanjuje se zavisnost od malog broja emitivnih tržišta sa kojih se dolazi u Crnu Goru, što je jedan od postulata dobrog upravljanja ponudom – izbjegavanje zavisnosti od potražnje sa ograničenog broja tržišta.
I treće, visok nivo kvaliteta usluga u različitim vidovima diversifikovane ponude garantuje adekvatan odnos dobijene vrijednosti za plaćenu cijenu, što u krajnjem znači i veći ukupni iznos prihoda od turizma.
Dakle, cijenim da će raznovrsna i kvalitetna ponuda tokom cijele godine za turiste sa svih meridijana biti pravi put za podizanje nivoa konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije.
Saobraćajne gužve, skupi plažni mobilijar, nerealne cijene u restoranima i smeće na ulicama najčešći su prigovori turista kad je naša turistička ponuda u pitanju. Kako kao ministar turizma mislite da ovi problemi mogu da se otklone do naredne ljetnje sezone?
Kada je riječ o ambijentu u kojem se odvijaju turističke sezone, podsjećam da je formirano koordinaciono tijelo za njihovu pripremu i praćenje. Radom tog tijela utiče se na smanjenje anomalija koje negativno utiču na boravak i ugođaj gostiju, dok se, dugoročno posmatrano, kontinuranim radom institucija koje čine KT stvaraju preduslovi za smanjenje problema.
Zajednički rješavati probleme
Od imenovanja za ministarku turizma sastajali ste se sa hotelijerima, direktorima lokalnih TO, posjetili sve djelove Crne Gore i razgovarali sa turističkim radnicima. Šta su njihove poruke za Ministarstvo turizma?
Ističem zadovoljstvo, kako svoje, tako i svih sa kojima su organizovani sastanci, u dijelu koji se odnosi na uspostavljenje direktne komunikacije, razmjene mišljenja, predloga i sugestija za unapređenje stanja u turističkoj privredi. Timski rad je ključ uspjeha u svim djelatnostima, a njegov značaj posebno dolazi do izražaja u procesu formiranja turističkog proizvoda, u kojem, kako je i poznato, učestvuje veliki broj partnera, na direktan ili indirektan način. Svi problemi iskazani tokom sastanaka, a koji se odnose, pored ostalog, na propisivanje stope PDV-a, zatim unapređenja dostupnosti, rješavanja problema radne snage, evidentirani su i biće predmet zajedničkog rada nadležnih resora i institucija sa Ministarstvom turizma.
