Ustavni sud nema svoj poseban budžet, što je nedopustivo, jer ako nemate finansijsku nezavisnost, veoma je teško govoriti o nekakvoj funkcionalnoj nezavisnosti, ocijenila je u razgovoru za „Dan“ Simonida Kordić (NSD), predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore. Istakla je da je neophodno da parlament što prije izabere još jednog nedostajućeg sudiju Ustavnog suda, ali i da se riješi pitanje zaostalih ustavnih žalbi, jer se time, kako je ukazala, dovodi u pitanje zaštita ustavnih prava građana i djelotvornost tog pravnog lijeka.
Kordić je za „Dan“ kazala da je izbor troje sudija Ustavnog suda vjerovatno jedan od najznačajnijih procesa koji su se desili u parlamentu tokom prethodne dvije godine, uz napomenu da to nije bio nimalo jednostavan proces.
– Zahtijevao je veoma složene procedure, a osim toga i jedan dosta visok nivo političke odgovornosti i spremnosti da se to važno pitanje riješi kroz međusobni dijalog. Riječ je o izboru sudija koje čine tu krovnu instituciju, koje garantuju primjenu ustavnih prava građanima kroz djelovanje sopstvene institucije. Sve sudije se biraju dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom, tako da je u sastavu parlamenta koji smo imali bilo neophodno da praktično političke partije sa različitih dijelova političkog spektra postignu nekakvu vrstu sporazuma kako bi uopšte bilo moguće da dođe do konačnog izbora sudija. Mislim da je izuzetno važno što smo uspjeli da dovedemo sud u nekakvo funkcionalno stanje u smislu da postoji kvorum za rad i odlučivanje – rekla je Kordić.
Crna Gora prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja
Upitana koliko je sud efikasan od izbora novih sudija, te da li je trebalo prioritetnije da odlučuje u nekim predmetima, kao šta je inicijativa o zakonitosti zamrzavanja imovine Rusa u Crnoj Gori, naša sagovornica odgovara da se prilikom ocjene rada bilo koje institucije mora naći jasna mjera.
– S jedne strane, ne možemo preuzeti ulogu sudija i Ustavnog suda pa do kraja meritorno suditi je li efikasno ili nije i šta je trebalo da odluči. Ali, s druge strane, veoma je opasno sjedjeti zatvorenih očiju i praviti se da institucije sistema funkcionišu idealno i da mi, prosto, treba da se prepustimo toj institucionalnoj inerciji. Nažalost, Crna Gora je prošla kroz 30 godina institucionalnog urušavanja. Danas u velikom broju institucija prepoznajemo ozbiljne probleme u funkcionisanju koji se odražavaju na način funkcionisanja čitavog društva – kazala je Kordić.
Ono što nije dobro, kako je dodala, jeste da ovaj sastav parlamenta nije uspio da izabere i četvrtkog nedostajućeg sudiju, tako da Ustavni sud u ovom trenutku nije kompletan.
– To što taj sud može da radi je dobro, ali nije i dovoljno. Prvo, činjenicom da nije do kraja kompletiran ne ispunjava ono što su preduslovi postavljeni u Ustavu i Zakonu o Ustavnom sudu. Drugo, Ustavni sud nije slučajno formiran tako da ima taj broj sudija. Jedan od problema na koji smo već naišli jeste pat-pozicija u kojoj je Ustavni sud ostao bez odgovora na pitanje ocjene ustavnosti ukaza predsjednika kojim se raspisuju novi izbori, jer su se sudije opredijelile 3:3. To je jedna od tih situacija koja se izbjegava kada je sud kompletiran – istakla je Kordić.
Predsjednica Ustavnog odbora smatra da je problem načina finansiranja Ustavnog suda mogao biti odavno riješen i da je nedopustivo da ta institucija funkcioniše u zavisnosti od načina na koji će Vlada cijeniti njihove budžetske potrebe.
– Postoji značajan broj sistematizovanih radnih mjesta za savjetnike u Ustavnom sudu koja nijesu popunjena. Da bi se ta mjesta popunila, ne samo Ustavni sud, nego i Vlada mora da odobri plate za ta radna mjesta. Nevjerovatno je da se samo tim pitanjem neka važna pitanja za tu instituciju delegiraju u drugu instituciju, konkretno u Vladu, čime se funkcionisanje Ustavnog suda čini zavisnim od Vlade, a sa finansijskom zavisnošću moguće su i razni drugi problemi – naglasila je Kordić.
Posebno je važan, kako smatra, naslijeđeni problem velikog broja ustavnih žalbi.
– To nije moglo da se riješi u ovako kratkom roku, ali treba raditi da se taj proces ubrza jer se dovodi u pitanje djelotvornost ustavne žalbe kao pravnog lijeka, a time i zaštita ustavnih prava građana – ukazala je Kordić.
