Građanski pokret URA podržaće onaj budžet koji će obezbijediti razvoj Crne Gore, nove infrastrukturne i kapitalne projekte, budžet koji će podržati ekonomski razvoj i omogućiti efikasnu socijalnu i zravstvenu zaštitu, kao i dovoljno novca za obrazovanje, inovacije, sistem bezbjednosti i izgradnju nezavisnih institucija.
Trenutni predlog budžeta vlade Milojka Spajića nije dobar i u ovom trenutku nema našu podršku, a ona će zavisiti od podrške Vlade i parlamentarne većine amandmanima koje će predložiti naši poslanici, kazao je predsjednik kluba poslanika GP URA Miloš Konatar.
– Prošle godine podnijeli smo preko 100 amandmana. Ove godine ćemo takođe biti aktivni sa predlozima koji imaju za cilj da poboljšaju kapitalni budžet i pravedniju raspodjelu tekućeg budžeta. Bez tih poboljšanja, ovakav budžet ne može imati našu podršku, jer trenutni vladin predlog nije dobar – rekao je Konatar za „Dan“.
Nastavak pogubne politike
Planirano zaduženje do 1,4 milijarde eura Konatar vidi kao nastavak pogubne politike koja je vođena od 2020. godine.
– Podsjetiću da je vlada Dritana Abazovića imala ukupno zaduženje od 100 miliona eura, koje nije potrošila, već ostavila na računu budžeta. Takođe, Spajićeva vlada će u 2025. godini samo na kamate potrošiti preko 160 miliona eura, a Abazovićeva je ostavila suficit od preko 200 miliona eura. Spajićeva vlada nas je do sada zadužila za preko milijardu eura, a samo u sledećoj godini planiraju još 1,4 milijarde eura novog zaduženja. Ko će da vraća te dugove? Spajić neće sigurno, nego građani Crne Gore – naveo je Konatar.
Kako je istakao, budžet je potrošački, i to ne prema njegovom mišljenju, već zato što to govore brojevi.
– Tekući dio budžeta, tj. potrošnja, raste mnogo više nego što raste kapitalni dio, tj. izdvajanja za infrastrukturu i razvoj. Potvrda toga je i kršenje člana 22 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji propisuje da stopa rasta limita za tekući budžet, koja je sedam odsto, mora biti manja od stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je predviđen na 4,8 odsto. Da je budžet potrošački, a ne razvojni, govori i podatak da su izdvajanja za potrošnju nikad veća, dok su izdvajanja za infrastrukturu i razvoj nikad manja. Kako da govorimo o socijalnom aspektu budžeta kada su izdvajanja za materijalno obezbjeđenje porodice za pojedinca 80 eura, a za četvoročlanu porodicu 150 eura mjesečno – naglasio je Konatar, koji je i član Odbora za ekonomiju.
Prema njegovim riječima, vladin predlog budžeta krši Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2024–2027. godine, ali i kriterijume iz Mastrihta, koji propisuju da nivo budžetskog deficita ne može biti veći od tri odsto, dok Vlada predlaže deficit 3,5 odsto, kao i da nivo javnog duga ne može biti veći od 60 odsto BDP-a, što vladin predlog budžeta takođe ne poštuje.
